1. Marhẹ ẹmro otu ra haphia uvuẹn omẹvwa re ruru ẹgbukpe 1935 o ru hobọte idama owu?

IDAMA na ọ ha ẹgbukpe 18 ọke ro bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1926. Eri vwiẹriẹ Emọ Uyono i Baibol na, omaran ye se Iseri Jehova ọke ọrana. Aye i vwo emọ ehworhare awansa ọrhẹ egbọtọ awanva, aye i yonirin aye nẹ aye i ga i Jehova jeghwai hẹrokele i Jesu. Jerẹ oborẹ Emọ Uyono i Baibol ọke ọrana e ruẹ, idama ọnana rọ fuevwan ga i Jehova na, ọ riẹ ibrẹdi ji da enyo na ọke re ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Ọrẹn, ifiẹrorhọ ye no wenerin nyoma ẹmro otu ọghoghanren owu ra haphia ro vwo urhomu-ẹmro na, “The Great Multitude.” Omizu J. F. Rutherford yọ ha ẹmro na phia uvuẹn omẹvwa re ruru obẹ Washington, D.C., U.S.A, uvuẹn ẹgbukpe 1935. Me yẹ Emọ Uyono i Baibol na i yonorin uvuẹn omẹvwa ọrana?

2. Urhomẹmro ọgo yẹ Omizu Rutherford o dje fiotọre uvuẹn ẹmro rọ haphia?

² Uvuẹn ẹmro Omizu Rutherford ọ haphia, no dje kpahen eri ha usuẹn “otu buebun” (King James Version), yanghene “otu gbidigbidi,” ra hunute uvuẹn Revelation 7:9. Bọmọke ọke ọrana o ki te, e roro bi taghene ẹko ọrana yẹ ẹko ọreva ri vwa fuevwan te ri ne riẹ odjuwu. Omizu Rutherford ọ ha i Baibol na dabu dje yi fiotọre taghene otu gbidigbidi na i riẹ odjuwu-u, ọrẹn aye igegede ereva * ri Kristi o vwori, ri ne simirhọ uvwre  “ukpokpogho rode na,” jeghwai nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na. (Rev. 7:14) Jesu no veri: “Mi vwo igegede erọrọ ri vwa ha usuẹn ẹko ọnana; mi na ji ha aye rhe, aye ina kerhọ uvwele mẹ, aye ni ne rhiẹ ẹko igegede owu ri ji vwo osuingegede owu.” (John 10:16) Ẹko igegede enana yẹ Iseri Jehova ri vwo atamwu, ri vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na. (Matt. 25:31-33, 46) Jene yono oborẹ urhomẹmro ọnana re dje fiotọre na, ọ hobọte akpenyerẹn Iseri Jehova lele, kugbe omizu rọ ha ẹgbukpe 18 na.—Ps. 97:11; Prov. 4:18.

3-4. Uvuẹn omẹvwa re ruru ẹgbukpe 1935, me yẹ uriusionrin buebun i mẹrẹnvwrurhe kpahen ifiẹrorhọ aye, mesoriẹ?

³ Ọke rọ mai merhoma uvuẹn omẹvwa na, yẹ ọke ọtẹmro na ọ nọ otu na: “Biko, ọsoso ihworho ri vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na ina sabu mevi?” Omizu owu rọ ha uvuẹn omẹvwa na, nọ tare taghene uchunu ihworho ri mevi, ọ vrẹn uphrophro ihworho ri ha omẹvwa. Omarana, Omizu Rutherford no ghwoghwori: “Nughe! Otu gbidigbidi na!” Ọke o ghwoghwie hin, imizu na ni kpereri ọrẹ omamerhomẹ. Imizu ri mevi ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye a ha usuẹn era djẹha ri ne riẹ odjuwu-u. Aye i rheri taghene Jehova ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen djẹ aye ha-a. Uvuẹn ẹdẹ ọreva omẹvwa na, ihworho ri te 840 yi bromarhame rhiẹ Iseri Jehova, buebun aye usuẹn igegede ereva na.

⁴ Ọke a tẹmro ọrana hin, idama ra tẹmro kpahen vrẹn na ọrhẹ uriusionrin imizu erọrọ ni dobọ ibrẹdi na ẹriọ ọrhẹ enyo aye a da ọke Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu ji. Omizu owu ọ ta kpahen iroro ihworho buebun, ọke rọ ta: “Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu ọrẹ ẹgbukpe 1935 yi mia dobọ ibrẹdi na ẹriọ ọrhẹ enyo na ẹda ji, fọkime Jehova o dje mẹ taghene mi ha usuẹn era djẹha na nyoma ẹhẹn ọfuanfon na-a; ukpomaran mi vwo ifiẹrorhọ mi na nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na jeghwai ruie rhiẹ i paradais.” (Rom. 8:16, 17; 2 Cor. 1:21, 22) Nẹ ọke ọrana rhe, otu gbidigbidi na ne buẹnrhọ buẹnrhọ, aye a jeghwai lele era djẹha ri hẹrhẹre * na wian kugbe.

5. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni ihworho ri dobọ ibrẹdi na ẹriọ ọrhẹ enyo na ẹda ji?

⁵ Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni ihworho ri dobọ ibrẹdi na ẹriọ ọrhẹ enyo na ẹda ji nẹ ẹgbukpe 1935 rhe? Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni omizu ro bromarhame ne rọ riẹ ibrẹdi na ji da enyo na, ọrẹn nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ djẹ ye ha-a? (1 Cor. 11:28) Ezẹko i riẹ ibrẹdi na ji da enyo na fọkime aye a dabu vwẹruọ ifiẹrorhọ aye-e. Ọrẹn, aye i rhe kwe orusọ aye, dobọ ibrẹdi na ẹriọ ọrhẹ enyo ẹda ji, jeghwai rha fuevwan ga i Jehova, ọye ono kele aye ba igegede ereva na. Dedevwo aye i vwa riẹ ibrẹdi na ji da enyo na-a, ọrẹn aye e ji riẹ Ẹkarorhọ na fọkime aye i vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru rẹn aye.

6. Me yi Jesu o jurhi rẹn emakashe na nẹ aye i ru?

⁶ Fọkiẹ ukpokpogho rode rọ nọ phia phẹrẹkpẹ, ono rhiẹ emru urhebro erhe  yono kpahen oborẹ i Revelation urhomu-ẹmriẹn 7, ọ ta riobarorhọ kpahen Ilele Kristi ra djẹha ọrhẹ otu gbidigbidi na. Jesu o jurhi rẹn emakashe na nẹ aye i rha mọrọn aphẹrẹ ẹne ọrẹ oghwọghọ na. Aye i ha uphẹn rẹn aphẹrẹ na no zu uvuẹn otọrakpọ na-a, bọmọke i Jehova ono vwo ekwerhọ taghene era djẹha ephian i fuevwan ga ye ne. (Rev. 7:1-4) Osa ra na kwa rẹn era djẹha na fọkiẹ atamwu aye, yẹ ọrẹ aye ine rhiẹ irodje ọrhẹ irherẹn rhẹ i Jesu obẹ odjuwu. (Rev. 20:6) Oma ọnọ merhen i Jehova, Jesu ọrhẹ emakashe na ọke aye ina mẹrẹn awan 144,000 ra djẹha na, ra ha osa aye.

7. Uvuẹn Revelation 7:9, 10, ayọmo yi John ọ mẹrẹnren uvuẹn emena arudo, me aye e ruẹ? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

⁷ Ọke rọ ta kpahen awan 144,000 ri rhiẹ irodje ọrhẹ irherẹn na hin, John nọ mẹrẹn emru igbevwunu ọrọrọ, “otu gbidigbidi” ri vrẹn Armageddon. Ẹko ọreva na ọ vẹnẹ ọrukaro na, fọkime ihworho ri ha ẹko ọreva na i bunrun omamọ, a tobọ rhe uchunu aye-e. (Se Revelation 7:9, 10.) Aye i “kun ewun efuanfon rhọ,” ro djephia taghene aye i sẹrorẹ oma aye nẹ “upe” rọ ha akpọ Echu, jeghwai sẹrorẹ atamwu aye kpahen Jehova ọrhẹ Kristi. (Jas. 1:27) Aye i kperi phia taghene aye i vwo usimi ne, fọkiẹ oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu ro rhiẹ Ọmogegede Osolobrugwẹ i ru rẹn aye. Habaye, aye i mọrẹn irhọre, ro djephia taghene aye i rhiabọ dede i Jesu ro rhiẹ Orodje ri Jehova ọ ha mwu.—Haye vwanvwọn John 12:12, 13.

8. Me yẹ Revelation 7:11, 12 ọ ta rẹn ọwan kpahen ekrun i Jehova obẹ odjuwu?

⁸ Se Revelation 7:11, 12. Me yọ phiare obẹ odjuwu ọke aye a mẹrẹn otu gbidigbidi na? John ọ mẹrẹnvwrurhe taghene oma ọ merhen ọsoso ekrun i Jehova obẹ odjuwu, ọke otu gbidigbidi na e jiri Jehova. Ọma ọnọ merhen ekrun i Jehova obẹ odjuwu ọke emena arudo na ono rugba, ro rhiẹ ọke otu gbidigbidi na ine vwo usimirhọ nẹ ukpokpogho rode na.

9. Lele oborẹ ọ ha Revelation 7:13-15, me yẹ otu gbidigbidi na e ruẹ vwana?

⁹ Se Revelation 7:13-15. John ọ yare taghene otu gbidigidi na i “fọnrhọn iwun aye jeghwai ruẹ aye fon uvuẹn ọbara Ọmogegede na.” Ọnana o djephia taghene aye i vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, habaye oma ọ ji merhen i Jehova kpahen aye. (Isa. 1:18) Aye i homakpahontọre, bromarhame rhiẹ Ilele Kristi ri vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu, ri ji vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehovah. (John 3:36; 1 Pet. 3:21) Omarana, aye i mwuovwan aye ine mevi obaro aga usun i Jehova, rẹ aye a “ha ẹga ro fiotọre riẹn te ason te uvo” uvuẹn otọrakpọ na. Vwana, aye e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na jeghwai ruẹ idibo rhẹ oruru, rẹ aye a ha Uvie Osolobrugwẹ karo rẹn edamẹ aye.—Matt. 6:33; 24:14; 28:19, 20.

10. Imwẹro ọgo ya yẹ otu gbidigbidi na, ive ọgo yẹ aye ina mẹrẹn orugba ye?

¹⁰ Otu gbidigbidi ri nẹ ukpokpogho rode na rhe, i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote aye, fọkime, “Ohworho ro siyẹ aga usun na ọnọ ha ibọkpọ ye rhurhu aye.” Ive rẹ igegede ereva na e fiẹrorhọ ọke jijiri ne no no te orugba: “[Osolobrugwẹ] no no hionron amioviẹ nẹ aye ẹro, uhwu orho rhirhiẹ ye-e, orho vwo omemwurhọ-ọ, yanghene unuebo oviẹ-ẹ, yanghene omiamiamo orho rhirhiẹ ye ghwomara-an.”—Rev. 21:3, 4.

11-12. (a) Lele oborẹ ọ ha Revelation 7:16, 17, ebrurhọ ego yẹ otu gbidigbidi na ine rhiẹromẹrẹn? (b) Me yẹ igegede ereva na ina sabu ru ọke Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, mesoriẹ?

 ¹¹ Se Revelation 7:16, 17. Vwana, ihworho i Jehova ezẹko a rioja orhọmo fọkiẹ akpenyerẹn ọgbogbanhon, yanghene ekete uvweri ọ ghwọghọre. E fiẹ awọrọ rhẹ ekanron fọkiẹ esegburhomẹmro aye. Ọrẹn, oma ọ merhen otu gbidigbidi na taghene aye ina vabọ oghwọghọ ọrẹ akpọ ọkon ọnana, aye ine rhiẹromẹrẹn emaren ro gbephe jeghwai ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova. Ọke i Jehova ọnọ ghwọghọ akpọ Echu o suẹn na, otu gbidigbidi na ina mẹrẹn omefuon nẹ ‘omeheri ọgbogbanhon’ fọkiẹ ekwẹre i Jehova kpahen akpọ na. Ukpokpogho rode na orho hin ne, Jesu no no suẹn eri simirhọ “riẹ ame arhọ [i bẹmẹdẹ].” Gbe rorie: Otu gbidigbidi na i vwo obodẹn ifiẹrorhọ. Usuẹn iduduru ihworho buebun ri nyerẹn dẹ ne, ọkezẹko aye i hwuẹ dẹ-ẹ!—John 11:26.

¹² Igegede ereva na i ji vwo obọdẹn ifiẹrorhọ, rọ lẹrhẹ oma merhen aye kpẹmẹ i Jehova ọrhẹ Jesu! Dedevwo a djẹ aye ha riẹ odjuwu-u, ọrẹn Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye jerẹ oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ere riẹ odjuwu na. Ere riẹ odjuwu ọrhẹ igegede ereva na ina sabu jiri Jehova ọrhẹ Kristi. Izede owu aye ine ruie yẹ ọrẹ aye ine riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu.

13-14. Mesoriẹ o fo nẹ ihworho ephian i riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu?

¹³ Uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, ekete awan 1,000 i havwọ, ohworho owu ọvo yọ riẹ ibrẹdi na jeghwai da enyo na. Ọrana no mevirhọ taghene ikoko buebun e vwo ohworho rọ riẹ ibrẹdi na ji da enyo na-a. Otu buebun re riẹ Ẹkarorhọ na, i vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na. Omarana, mesoriẹ aye e riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu? Aye a nya fọkiẹ iroro rọ lẹrhẹ ohworho riẹ orọnmo ugbehian yen. Igbehian na a nya fọkiẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen era rọnmo na. Omarana, igegede ereva na e riẹ Ẹkarorhọ na, fọkime aye i guọlọ dje ẹguọlọ phia jeghwai hobọtua i Kristi  ọrhẹ era djẹha na. Aye a ji nya nẹ aye i dje ọdaremẹro phia kpahen izobo ri Jesu o zeri, rọ lẹrherẹ aye vwo uphẹn aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na.

¹⁴ Iroro ọrọrọ rọ lẹrhẹ igegede ereva na riẹ Ẹkarorhọ na, yẹ ọrẹ aye ina huvwele akama i Jesu. Ọke i Jesu ọ ha orẹ na mwu rhẹ inyikọ ye, nọ ta rẹn aye: “Are i rhe ruẹ ọnana ha karorhọ mẹ.” (1 Cor. 11:23-26) Omarana, aye ine rhe riẹ Ẹkarorhọ na bọmọke era djẹha na ine nẹ akpọ na. Itiọrurhomẹmro, igegede ereva na a ha use rẹn kohworho kohworho nẹ aye i rhiẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu.

15. Me ya na sabu ru na ha jiri Jehova ọrhẹ Kristi ọke Ẹkarorhọ na?

¹⁵ Ọke Ẹkarorhọ na, e vwo uphẹn re ne jiri Jehova ọrhẹ Kristi ọrẹ ijoro kugbe ẹrhomo. Urhomu-ẹmro ẹmro otu ra na haphia uvuẹn ẹgbukpe ọnana yẹ, “Vwo Ọdaremẹro Kpahen Oborẹ Osolobrugwẹ Ọrhẹ i Kristi i ru Wẹn!” Ọnana ọnọ lẹrhẹ ọdaremẹro ro vwo kpahen Jehova ọrhẹ Jesu kodorhọ. Ọke ra na kpare ibrẹdi ọrhẹ enyo na vrẹn obaro ọwan, ana karorhọ taghene aye i mevirhọ ugboma ọrhẹ ọbara i Jesu. Ana karorhọ taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn Ọmọyen no hwu fọkiẹ ọwan na sabu vwo arhọ. (Matt. 20:28) Kohworho kohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ Jesu ono riẹ Ẹkarorhọ na.

16. Marhẹ era djẹha na ọrhẹ igegede ereva na i ru họhọ?

¹⁶ Orhiẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre era djẹha na ọrhẹ igegede ereva na, yọ lẹrherẹ aye ghanren rẹn Jehova-a. Ẹko eva na i ghanranren riẹn. Itiọrurhomẹmro, osa owu ọvo yi Jehova ọ kwa rhẹ eva na, nọyẹ arhọ Ọmọyen ọghoghanren yọ ha dẹ era djẹha na ọrhẹ igegede ereva na. Ovẹnẹ rọ ha uvwre eva na yẹ ifiẹrorhọ aye. Ẹko eva na ina vi sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova ọrhẹ Kristi. (Ps. 31:23) Karorhọ taghene Jehova o tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen rẹn ọwan ephian. Ọnana no mevirhọ taghene Jehova o tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen lele ọdamẹ ohworho na, sẹ o riẹ odjuwu yanghene ono rhirhiẹ otọrakpọ na.

17. Me yẹ era djẹha na a tẹnroviẹ?

¹⁷ E vwiẹ Ilele Kristi ra djẹha rhẹ ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu-u. Jehova yọ yẹre aye ifiẹrorhọ ọrana. Aye e roro kpahen ifiẹrorhọ na, nẹrhomo kpahiẹn jeghwai vwo omwemẹ aye ina ha osa aye obẹ odjuwu. Aye e rhe oborẹ ugboma aye ono rhirhiẹ obẹ odjuwu-u. (Phil. 3: 20, 21; 1 John 3:2) Ọrẹn, aye i tẹnrovi ọke aye ina vwoma rhẹ Jehova, Jesu, emakashe na, ọrhẹ awọrọ ra djẹha. Aye e fiẹrorhọ ọke aye ine mevi ekete aye uvuẹn Uvie ọrẹ odjuwu na.

18. Me yẹ igegede ereva na e fiẹrorhọ obaro na?

¹⁸ Igegede ereva na a tẹnrovi ọke aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, ro rhiẹ ojemẹ ituakpọ ephian. (Eccl. 3:11) Aye a hẹrhẹ ọke aye ina sabu dẹriẹ ọsoso akpọ na rhiẹ paradais. Aye a hẹrhẹ ọke aye ina sabu bọn eghwa aye, wọ ogba aye jeghwai mọrẹn emọ ri vwo omọkpokpọ. (Isa. 65:21-23) Aye a tẹnrovi ọke aye ine yono kpahen ọsoso akpọ na—igbenu ri havwiẹ, egbo eduado, ọrhẹ urhie sansan—jeghwai yono kpahen emama sansan ri Jehova ọ maren. Ọrọ mai ghanren, oma ọnọ merhen aye taghene onyerẹnkugbe aye rhẹ Jehova ọnọ rhọ gbanhanrhọ.

19. Uphẹn ọgo yẹ Ẹkarorhọ na ọ yẹ ọwan, ọkiọgo ye ne ruie ẹgbukpe ọnana?

¹⁹ Jehova ọ yẹ idibo yi owuowu obọdẹn ifiẹrorhọ kpahen obaro na. (Jer. 29:11) Ẹkarorhọ Uhwu i Kristi, ọ ha uphẹn rẹn ọwan ephian jiri Jehova ọrhẹ Jesu fọkiẹ oborẹ aye i ru rẹn ọwan ne, neneyo a sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ. O vwo ẹfro-o, Ẹkarorhọ na yẹ irueruo rọ mai ghanren rẹ Ilele Kristi urhomẹmro na e ruẹ kugbe. Ene ruie owuọwọn i Satọde, March 27, 2021. Ẹgbukpe ọnana, ihworho buebun ina sabu vwo ugbomọphẹ riẹ irueruo ọghoghanren ọnana. Awọrọ ina nya udabọ ẹkparehaso. Ezẹko ina dẹrughwaroghwu obẹnbẹn aye ine ruie uvuẹn ekanron. Ọke i Jehova, Jesu, emakashe na ọrhẹ era djẹha ri riẹ odjuwu ne, a mẹrẹn irueruo na, jenẹ ukoko owuowu, ẹko, ọrhẹ ohworho owuowu i riamerhen Ẹkarorhọ na!