Skip to content

Skip to table of contents

Tau matatohi he maka: “Cursed be Hagaf son of Hagav by Yahweh Sabaot”

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Lalago fēfē he tau matatohi i tuai e Tohi Tapu?

KO E poloka maka ne tū ai e tau matatohi ne fakamau ai kavi ke he 700-600 F.V.N., ne toka ai he Bible Lands Museum i Ierusalema. Ko e maka ne tamai he ana tanu ne nakai mamao mai Heperona i Isaraela. Talahau he tau matatohi: “Cursed be Hagaf son of Hagav by Yahweh Sabaot.” Lalago fēfē he tau matatohi nei e Tohi Tapu? Fakakite ai ko e higoa he Atua ko Iehova ne tohia YHWH ke he tau matatohi Heperu i tuai. Kua iloa lahi mo e fakaaoga he tau aho takitaha he moui he vahā Tohi Tapu. Fai matatohi foki ne moua mai he ana tanu, ko lautolu ne fakaaoga e tau ana mo matakavi ke feleveia mo e fakamumuli ai, ne tohi tumau e higoa he Atua mo e tau higoa fakatagata ne putoia ke he higoa he Atua he tau kaupā.

Tutala ai ke he tau matatohi nei, ko Dr. Rachel Nabulsi he University of Georgia ne pehē: “Ko e fakaaoga tumau he higoa YHWH kua aoga lahi. . . . Ko e tau kupu mo e tau matatohi ne fakakite kua aoga lahi e YHWH he moui he tagata Isaraela mo Iuta.” Lalago he mena nei e Tohi Tapu ti ko e higoa he Atua ne tohia YHWH ke he tau matatohi Heperu kua lagaloga e totoku. Fa mahani ko e tau higoa fakatagata kua putoia e higoa faka-Atua.

Ko e tau kupu “Yahweh Sabaot,” ne talai he poloka maka ne kakano ko “Iehova Sapaota.” Liga fakakite he mena nei e higoa he Atua pihia foki mo e matahigoa “Iehova Sapaota” ne fa fakaaoga tumau he vahā Tohi Tapu. Lalago foki he mena nei e fakaaoga he Tohi Tapu e matahigoa “Iehova Sapaota” ne laga 258 he Tohi Tapu Heperu, laulahi ke he tau tohi a Isaia, Ieremia, mo Sakaria.