Bai na kontenido

Bai na kontenido

Loke tin skirbí riba e piedra: “Ku Yahweh Sabaot maldishoná Hagaf yu di Hagav”

Bo Tabata Sa?

Bo Tabata Sa?

Un inskripshon ku ta konfirmá loke Beibel ta bisa

NA HERÚSALÈM, den Bible Lands Museum, tin un piedra ku inskripshon ku ta data mas o ménos di aña 700 pa 600 promé ku Kristu. Nan a haña e piedra ei den un kueba ku tabata usa komo graf, no muchu leu for di Hebròn na Israel. Riba dje tin skirbí: “Ku Yahweh Sabaot maldishoná Hagaf yu di Hagav.” Kon loke tin pará skirbí ei ta konfirmá loke Beibel ta bisa? Wèl, e ta mustra ku e nòmber di Dios, Yehova, skirbí na hebreo antiguo ku e lèternan YHWH, tabata bon konosí i hende tabata us’é tur dia den tempu bíbliko. De echo, den e kuebanan ei tambe a haña otro inskripshon ku ta mustra ku hende tabata usa e kuebanan ei pa reuní òf pa skonde. Hopi biaha nan tabata skirbi riba e murayanan e nòmber di Dios i nòmber di hende ku ta inkluí parti di Dios su nòmber.

Refiriendo na e inskripshonnan ei, Dr. Rachel Nabulsi di University of Georgia a bisa: “E echo ku a usa YHWH asina tantu ta hopi importante. . . . E teksto i e inskripshonnan ta mustra ku YHWH tabata importante den bida di hende na Israel i Huda.” I esei ta kuadra ku loke nos ta mira den Beibel kaminda Dios su nòmber YHWH, skirbí ku e lèternan hebreo, ta aparesé míles di biaha. Anto hopi biaha hende su nòmber tabata inkluí nòmber di Dios.

E palabranan “Yahweh Sabaot,” ku tin skirbí riba e piedra ku nan a haña, ta nifiká “Yehova di ehérsitonan.” Ta parse ku tabata masha normal ku hende tabata usa tantu e nòmber di Dios komo e ekspreshon “Yehova di ehérsitonan.” P’esei, ta di komprondé ku uso di e ekspreshon “Yehova di ehérsito” ta aparesé mas ku 283 biaha den e Skritura Hebreo, prinsipalmente den e bukinan di Isaías, Yeremías i Zakarías.