UKUTA awanre ọvo re si eta phiyọ vwẹ omarẹ ukpe 700-600 B.C.E., hẹ Bible Lands Museum rọhẹ Jerusalem. A mrẹ ukuta na vwẹ ẹmwa re shi ihwo phiyọ rọ kẹrẹ Hebron vwẹ Israel. E si phiyọ nẹ, “Ekan kẹ Hagaf ọmọ ri Hagav vwẹ odẹ ri Yahweh Sabaot.” Mavọ yen isiesi na vwọ rhọnvwephiyọ oborẹ Baibol na tare? Isiesi na djerephia nẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ rọ dia Jihova, ra vwẹ ibiẹbe ri Hibru awanre YHWH vwo si, ọyen obo ra nabọ riẹn je reyọ vwo ruiruo kẹdẹ kẹdẹ vwẹ ọke ri Baibol. Isiesi efa tobọ djephia nẹ ihwo re vwoma ji siomanu vwẹ ẹmwa re shi ihwo phiyọ na, si odẹ rẹ Ọghẹnẹ phiyọ igbẹhẹ rẹ ẹmwa na eriyin ji te edẹ rẹ ihwo ra vwẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ ba.

Vwọ kpahen isiesi nana, Dr. Rachel Nabulsi rọhẹ University of Georgia da ta: “Odẹ na YHWH re vwo ruiruo abọ buebun na djerephia nẹ ọ pha ghanghanre. . . . Isiesi nana djerephia nẹ odẹ na YHWH pha ghanghanre kẹ ihwo rẹ Izrẹl vẹ Juda.” Ọnana rhọnvwephiyọ oborẹ Baibol na tare rọ dia ọbe rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ ra vwẹ ibiẹbe ri Hibru YHWH vwo si da vwomaphia abọ uriorin buebun. Vwẹ ọke buebun, a vwẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ na vwọba edẹ re mu kẹ ihwo.

Eta na “Yahweh Sabaot” re si phiyọ ukuta na, mudiaphiyọ “Jihova rẹ otuofovwin.” Ọ họhọre nẹ ọ dia odẹ rẹ Ọghẹnẹ ọvo yen a reyọ vwo ruiruo vwẹ ọke ri Baibo-ol, a je reyọ “Jihova rẹ otuofovwin” vwo ruiruo. Ọnana je rhọnvwephiyọ eta na “Jihova rẹ otuofovwin” re vwo ruiruo vwẹ Baibol na, rọ vwomaphia abọ 283 vwẹ ẹbẹre ra vwẹ Hibru si, ma rho vwẹ ọbe rẹ Aizaya, Jerimaya kugbe Zekaraya.