Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 2

Lēsoni mei he “Ākonga Na‘e ‘Ofa Ai ‘a Sīsuú”

Lēsoni mei he “Ākonga Na‘e ‘Ofa Ai ‘a Sīsuú”

“Tuku ke hokohoko atu ‘etau fe‘ofa‘akí, koe‘uhí ko e ‘ofá ‘oku mei he ‘Otuá.”​—1 SIO. 4:7.

HIVA 3 Ko e ‘Otuá ko e ‘Ofa

‘I HE KUPÚ NI *

1. ‘Oku ‘ai koe ‘e he ‘ofa ‘a e ‘Otuá ke ke ongo‘i fēfē?

“KO E ‘Otuá ko e ‘ofa,” ko e tohi ia ‘a e ‘apositolo ko Sioné. (1 Sio. 4:8) Ko e kupu‘i lea faingofua ko iá ‘oku fakamanatu mai ai ha mo‘oni mātu‘aki mahu‘inga: Ko e ‘Otuá, ‘a e Matavai ‘o e mo‘uí, ko e Matavai foki ia ‘o e ‘ofá. ‘Oku ‘ofa ‘a Sihova kiate kitautolu! Ko ‘ene ‘ofá ‘okú ne ‘ai kitautolu ke tau ongo‘i malu, fiefia mo fiemālie.

2. Fakatatau ki he Mātiu 22:37-40, ko e hā ‘a e ongo fekau lahi tahá, pea ko e hā ‘e faingata‘a nai ai ke tau talangofua ki he fekau hono uá?

2 Ki he kau Kalisitiané, ko hono fakahāhā ‘a e ‘ofá ‘oku ‘ikai ko ha me‘a pē ke fili. Ko ha fekau ia. (Lau ‘a e Mātiu 22:37-40.) ‘I he‘etau ‘ilo‘i lelei ‘a Sihová, ‘e faingofua ange ke tau talangofua ki he ‘uluaki fekaú. He ko ē, ko Sihová ‘oku haohaoa; ‘okú ne tokanga mo anga-fakaalaala ‘i he‘ene fakafeangai mai kiate kitautolú. Ka ‘e faingata‘a nai ke tau talangofua ki he fekau hono uá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné​—‘a hotau kaungā‘api ofi tahá​—‘oku nau ta‘ehaohaoa. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku nau lea‘aki mo fai nai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tau ongo‘i ‘oku nau ta‘e‘ofa mo ‘ikai ke nau tokanga mai. Na‘e ‘afio‘i ‘e Sihova te tau fehangahangai mo e pole ko ení, ko ia na‘á ne fakamānava‘i ‘a e ni‘ihi ‘o e kau hiki Tohi Tapú ke hiki ‘a e fale‘i pau ki he ‘uhinga mo e founga ‘oku totonu ke tau fakahāhā ai ‘a e fe‘ofa‘akí. Ko e taha ‘i he kau hiki-tohi ko iá ko Sione.​—1 Sio. 3:11, 12.

3. Ko e hā na‘e fakamamafa‘i ‘e Sioné?

3 ‘I he tohi ‘a Sioné, na‘á ne fakamamafa‘i ai kuo pau ke fakahāhā ‘e he kau Kalisitiané ‘a e ‘ofá. Ko hono mo‘oní, ‘i he fakamatala ‘a Sione fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a Sīsuú, ‘oku tu‘o lahi ange ‘ene ngāue‘aki ‘a e fo‘i lea “‘ofa” mo e “‘ofa‘i” ‘i he kau tohi Kōsipeli ‘e tolu kehé. Na‘e ta‘u teau nai ‘a Sione ‘i he taimi na‘á ne hiki ai ‘ene fakamatala Kōsipelí mo ‘ene tohi ‘e tolú. Ko e ngaahi tohi fakamānava‘i ko iá ‘oku fakahaa‘i ai ko e ‘ofá kuo pau ke ne tākiekina ‘a e me‘a kotoa ‘oku fai ‘e ha Kalisitiane. (1 Sio. 4:10, 11) Kae kehe, na‘e fiema‘u ‘a e taimi kia Sione ke ako ‘a e lēsoni ko iá.

4. Na‘e fakahāhā ma‘u pē ‘e Sione ‘a e ‘ofá ki he ni‘ihi kehé?

4 ‘I he taimi na‘e kei talavou ai ‘a Sioné, na‘e ‘ikai ke ne fakahāhā ma‘u pē ‘a e ‘ofá. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi ‘e taha, na‘e fononga ‘a Sīsū mo ‘ene kau ākongá ki Selusalema ‘o fou atu ‘i Samēlia. Na‘e ‘i ai ha kolo ‘i Samēlia na‘e ‘ikai ke nau fakahāhā ange ‘a e anga-talitali kakaí kiate kinautolu. Na‘e anga-fēfē fakafeangai ‘a Sioné? Na‘á ne tala ange pe ‘e ui hifo ha afi mei langi ke faka‘auha ‘a e kakai kotoa ‘i he koló! (Luke 9:52-56) ‘I ha taimi ‘e taha, na‘e ‘ikai ke fakahāhā ‘e Sione ‘a e ‘ofá ki hono kaungā‘apositoló. Ko ia mo hono tokoua ko Sēmisí ‘oku ngalingali na‘á na fakaloto‘i ‘ena fa‘eé ke kole kia Sīsū ke foaki kiate kinaua ha tu‘unga tu‘u-ki-mu‘a ‘i he Pule‘angá. ‘I hono ‘ilo‘i ‘e he kau ‘apositolo kehé ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sēmisi mo Sioné, na‘a nau ‘ita lahi! (Māt. 20:20, 21, 24) Kae kehe, neongo ‘a e ngaahi tōnounou kotoa ‘a Sioné, na‘e ‘ofa ‘a Sīsū ‘iate ia.​—Sione 21:7.

5. Ko e hā te tau sivisivi‘i ‘i he kupu ko ení?

5 ‘I he kupu ko ení te tau sivisivi‘i ai ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sioné mo e me‘a ‘e ni‘ihi na‘á ne tohi fekau‘aki mo e ‘ofá. ‘I he‘etau fai ení, te tau ako ai ki he founga ‘e lava ke tau fakahāhā ai ‘a e ‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Te tau ako foki fekau‘aki mo ha founga mahu‘inga ‘e lava ke fakahāhā ai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘okú ne ‘ofa ‘i hono fāmilí.

FAKAHĀHĀ ‘A E ‘OFÁ ‘AKI ‘A E NGĀUE

Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e Sihova ‘ene ‘ofa kiate kitautolú ‘i hono fekau‘i mai hono ‘Aló ke pekia ma‘a kitautolu (Sio ki he palakalafi 6-7)

6. Kuo anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘ene ‘ofa kiate kitautolú?

6 ‘Oku tau fa‘a fakakaukau ki he ‘ofá ko ha ongo‘i māfana ‘oku fakahaa‘i ‘aki ‘a e ngaahi lea lelei. Ka ke hoko ‘o mo‘oni ‘a e ‘ofá, kuo pau foki ke poupou‘i ia ‘e ha ngāue. (Fakafehoanaki mo e Sēmisi 2:17, 26.) Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ofa ‘a Sihova kiate kitautolu. (1 Sio. 4:19) Pea ‘okú ne fakahaa‘i ‘ene ‘ofá fakafou ‘i he ngaahi lea faka‘ofo‘ofa ‘oku hiki ‘i he Tohi Tapú. (Saame 25:10; Loma 8:38, 39) Kae kehe, ‘oku tau tuipau ‘oku ‘ofa ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu ‘o ‘ikai koe‘uhí pē ko e me‘a ‘okú ne lea‘akí ka koe‘uhí foki ko e me‘a ‘okú ne faí. Na‘e tohi ‘e Sione: “Ko e me‘a ‘eni na‘e fakahaa‘i ai ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘i he fekau‘aki mo hotau tu‘ungá, na‘e fekau‘i mai ‘e he ‘Otuá hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he māmaní koe‘uhi ke tau ma‘u ai ‘a e mo‘uí fakafou ‘iate ia.” (1 Sio. 4:9) Na‘e faka‘atā ‘e Sihova hono ‘Alo ‘ofeiná ke faingata‘a‘ia pea pekia koe‘uhi ko kitautolu. (Sione 3:16) ‘E ‘i ai nai ha toe veiveiua pe ‘oku ‘ofa mo‘oni ‘a Sihova kiate kitautolu?

7. Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū ke fakamo‘oni‘i ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú?

7 Na‘e fakapapau‘i ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá na‘á ne ‘ofa ‘iate kinautolu. (Sione 13:1; 15:15) Na‘á ne fakamo‘oni‘i ‘ene ‘ofa lahi ‘iate kinautolu pea mo kitautolú ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he me‘a na‘á ne lea‘akí kae pehē foki ki he me‘a na‘á ne faí. “‘Oku ‘ikai ha taha kuó ne ma‘u ha ‘ofa ‘oku lahi ange ‘i he me‘á ni,” ko e lea ia ‘a Sīsuú, “ke tuku atu ‘e ha taha ‘ene mo‘uí ma‘a hono ngaahi kaume‘á.” (Sione 15:13) ‘I he‘etau fakakaukau ki he me‘a kuo fai ‘e Sihova mo Sīsū ma‘a kitautolú, ‘oku totonu ke fēfē ‘ene tākiekina kitautolú?

8. Ko e hā ‘oku tala mai ‘i he 1 Sione 3:18 ke tau faí?

8 ‘Oku tau fakamo‘oni‘i ‘etau ‘ofa kia Sihova mo Sīsuú ‘aki ‘etau talangofua kiate kinaua. (Sione 14:15; 1 Sio. 5:3) Pea na‘e fekau‘i kitautolu ‘e Sīsū ke tau fe‘ofa‘aki. (Sione 13:34, 35) Kuo pau ke tau fakahāhā ‘etau ‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he lea kae pehē foki ‘i he me‘a ‘oku tau faí. (Lau ‘a e 1 Sione 3:18.) Ko e hā ‘a e me‘a pau ‘e lava ke tau fai ke fakamo‘oni‘i ai ‘etau ‘ofa ‘iate kinautolú?

‘OFA ‘I HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ

9. Na‘e ue‘i ‘e he ‘ofá ‘a Sione ke ne fai ‘a e hā?

9 Na‘e mei nofo pē ‘a Sione mo ‘ene tamaí peá ne ma‘u ha pa‘anga ‘i he ngāue ‘i he pisinisi toutai ‘a e fāmilí. Ka ‘i hono kehé, na‘á ne lī‘oa ‘a e toenga ‘ene mo‘uí ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke ako ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihova mo Sīsuú. Ko e mo‘ui na‘e fili ‘e Sioné na‘e ‘ikai ke faingofua. Na‘e fakatanga‘i ia pea ofi ki he ngata‘anga ‘o e ‘uluaki senitulí ‘i he‘ene ta‘umotu‘á na‘e fakahee‘i ia. (Ngā. 3:1; 4:1-3; 5:18; Fkh. 1:9) Na‘a mo e taimi na‘e tuku pōpula ai ‘a Sione koe‘uhi ko ‘ene malanga fekau‘aki mo Sīsuú, na‘á ne fakamo‘oni‘i na‘á ne fakakaukau fekau‘aki mo e ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, ‘i he‘ene ‘i he motu ko Pātimosí, na‘á ne hiki ai ‘a e me‘a fakahā na‘á ne ma‘ú pea ‘ave ia ki he ngaahi fakataha‘angá koe‘uhi ke nau ‘ilo‘i “‘a e ngaahi me‘a kuo pau ke hoko ‘i he kaha‘ú.” (Fkh. 1:1) ‘Oku ngalingali ‘i he hili hono tuku ange ‘a Sione mei Pātimosí, na‘á ne hiki ‘ene fakamatala Kōsipeli fekau‘aki mo e mo‘ui mo e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsuú. Na‘á ne hiki foki mo e tohi ‘e tolu koe‘uhi ke fakalototo‘a‘i mo fakaivimālohi‘i hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ‘E lava fēfē ke ke fa‘ifa‘itaki ki he ‘alunga mo‘ui feilaulau‘i-kita ‘a Sioné?

10. ‘E lava fēfē ke ke fakamo‘oni‘i ‘okú ke ‘ofa ‘i he kakaí?

10 ‘E lava ke ke fakamo‘oni‘i ‘okú ke ‘ofa ‘i he kakaí fakafou ‘i he me‘a ‘okú ke fili ke fai‘aki ho‘o mo‘uí. ‘E ‘ai koe ‘e he fokotu‘utu‘u ‘a Sētané ke fakamoleki kotoa ho taimí mo e iví kiate koe pē, ‘o feinga ke fakatupu pa‘anga pe ‘ai ha hingoa ma‘au. ‘I hono kehé, ko e kau talaki feilaulau‘i-kita ‘o e Pule‘angá ‘i he kotoa ‘o e māmaní ‘oku nau fakamoleki ‘a e taimi lahi ‘oku nau malavá ke malanga‘i ‘a e ongoongo leleí pea tokoni‘i ‘a e kakaí ke ‘unu‘unu ofi kia Sihova. Ko e ni‘ihi ‘oku a‘u ‘o nau malanga mo faiako taimi-kakato.

‘Oku tau fakamo‘oni‘i ‘etau ‘ofá ‘i he me‘a ‘oku tau fai ma‘a hotau fanga tokouá mo hotau fāmilí (Sio ki he palakalafi 11, 17) *

11. ‘Oku anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e he kau malanga faitōnunga tokolahi ‘oku nau ‘ofa kia Sihova mo honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

11 Ko e kau Kalisitiane mateaki tokolahi kuo pau ke nau ngāue pa‘anga taimi-kakato koe‘uhi ke tokonaki ma‘a kinautolu mo honau fāmilí. Neongo ia, ko e kau malanga faitōnunga ko ení ‘oku nau poupou ki he kautaha ‘a e ‘Otuá ‘i ha founga pē ‘oku ala lavá. Ko e fakatātaá, ko e ni‘ihi ‘oku malava ke nau tokoni ‘i he fakatamakí, ko e ni‘ihi ‘oku lava ke nau ngāue ‘i he ngaahi poloseki langá, pea ko e tokotaha kotoa ‘oku nau ma‘u ‘a e faingamālie ke tokoni fakapa‘anga ki he ngāue ‘i māmani lahí. ‘Oku nau fai ‘a e ngaahi me‘a ko ení koe‘uhi ‘oku nau ‘ofa ki he ‘Otuá mo honau kaungāfa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘I he uike taki taha, ‘oku tau fakamo‘oni‘i ‘etau ‘ofa ‘i hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘aki hono ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá pea kau ki ai. Neongo ‘oku tau hela‘ia nai, ‘oku tau ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ko iá. Neongo ‘oku tau manavasi‘i nai, ‘oku tau tali. Pea neongo ko kitautolu kotoa ‘oku ‘i ai ‘etau ngaahi palopalema, ‘oku tau fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he ki mu‘a pe ‘osi ‘a e fakatahá. (Hep. 10:24, 25) He hounga‘ia ē ko kitautolu ‘i he ngāue ‘oku fai ‘e hotau kaungāmalangá!

12. Ko e hā ha toe founga na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e Sione ‘ene ‘ofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

12 Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e Sione ‘ene ‘ofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘aki ‘a e ‘ikai ngata pē ‘ene fakaongoongolelei‘i kinautolú kae pehē foki ki he‘ene ‘oatu ha fale‘i kiate kinautolu. Ko e fakatātaá, ‘i he ngaahi tohi ‘a Sioné, na‘á ne fakaongoongolelei‘i hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki he‘enau tuí mo ‘enau ngāue leleí, ka na‘á ne toe ‘oange kiate kinautolu ha fale‘i hangatonu fekau‘aki mo e faiangahalá. (1 Sio. 1:8–2:1, 13, 14) ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku fiema‘u ke tau fakaongoongolelei‘i hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki he ngaahi ngāue lelei ‘oku nau faí. Ka ‘o kapau ‘oku fakatupulekina ‘e ha tokotaha ha ‘ulungaanga pe tō‘onga kovi, ‘e lava ke tau fakahaa‘i ‘a e ‘ofá ‘aki hono tala ange fakapotopoto kiate ia ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke ne fanongo ki aí. ‘Oku fiema‘u ‘a e loto-to‘a ke ‘oatu ha fale‘i ki ha kaume‘a, ka ‘oku pehē ‘i he Tohi Tapú ko e ngaahi kaume‘á ‘oku nau fefakamāsila‘aki pe fefakatonutonu‘aki.​—Pal. 27:17.

13. Ko e hā ‘oku totonu ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono faí?

13 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku tau fakamo‘oni‘i ‘etau ‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné fakafou ‘i he me‘a ‘oku ‘ikai ke tau faí. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ke tau ‘itangofua ‘i ha me‘a ‘oku nau lea‘aki. Fakakaukau ki he me‘a ko ia na‘e hoko ‘i he ofi ke ngata ‘a e mo‘ui ‘a Sīsū ‘i he māmaní. Na‘á ne tala ange ki he‘ene kau ākongá ke ma‘u ‘a e mo‘uí na‘e pau ke nau kai hono kakanó mo inu hono totó. (Sione 6:53-57) Na‘e o‘o ‘aupito ‘a e lea ko iá ki he tokolahi ‘o ‘ene kau ākongá ‘o nau li‘aki ai ia​—tuku kehe pē ‘a hono ngaahi kaume‘a mo‘oní, kau ai ‘a Sione. Na‘a nau pīkitai mateaki kiate ia. Na‘e ‘ikai ke nau mahino‘i ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú, pea ‘oku ngalingali na‘a nau ‘ohovale ai. Kae kehe, na‘e ‘ikai ke fakakaukau ‘a e ngaahi kaume‘a mateaki ‘o Sīsuú ki he me‘a na‘á ne lea‘akí na‘e hala pea ‘ita ai. ‘I hono kehé, na‘a nau falala kiate ia, ‘o ‘ilo‘i na‘á ne lea‘aki ‘a e mo‘oní. (Sione 6:60, 66-69) He mahu‘inga ē ke ‘oua te tau hoko ‘o ‘itangofua ‘i he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e hotau ngaahi kaume‘á! ‘I hono kehé, ‘oku tau ‘oange ‘a e faingamālie ke nau fakamatala ki he me‘a ‘oku nau ‘uhinga ki aí.​—Pal. 18:13; Tml. 7:9.

14. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ke tau faka‘atā ai ‘a e tāufehi‘á ke tupulaki ‘i hotau lotó?

14 Na‘e ekinaki mai foki ‘e Sione ke ‘oua te tau fehi‘a ‘i hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné. Kapau he‘ikai ke tau talangofua ki he fale‘i ko iá, te tau faka‘atā ai kitautolu ke pule‘i ‘e Sētane. (1 Sio. 2:11; 3:15) Na‘e hoko eni ki he ni‘ihi ‘i he ngata‘anga ‘o e ‘uluaki senituli T.S. Na‘e fai ‘e Sētane ‘a e me‘a kotoa na‘á ne malavá ke pouaki ‘a e tāufehi‘a mo e māvahevahe ‘i he kakai ‘a e ‘Otuá. ‘I he taimi na‘e hiki ai ‘e Sione ‘ene ngaahi tohí, ko e kau tangata na‘a nau fakahāhā ‘a e laumālie tatau mo Sētané na‘a nau moulu mai ki he fakataha‘angá. Ko e fakatātaá, na‘e fakatupunga ‘e Taiotifi ha māvahevahe lahi ‘i ha fakataha‘anga. (3 Sio. 9, 10) Na‘á ne ta‘efaka‘apa‘apa ki he kau fakafofonga fefononga‘aki ‘o e kulupu pulé. Na‘e a‘u ‘o ne feinga ke kapusi mei he fakataha‘angá ‘a e fa‘ahinga na‘a nau anga-talitali kakai ki he ni‘ihi na‘á ne fehi‘a aí. He anga-fulikivanu ē! ‘Oku kei feinga vavale pē ‘a Sētane ke fakamavahevahe‘i mo ikuna‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá he ‘ahó ni. ‘Ofa ke ‘oua ‘aupito te tau faka‘atā ‘a e tāufehi‘á ke ne fakamavahevahe‘i kitautolu.

‘OFA ‘I HO FĀMILÍ

Na‘e tuku ‘e Sīsū kia Sione ke tokanga‘i fakamatelie mo fakalaumālie ‘ene fa‘eé. Kuo pau ke tokanga‘i ‘e he ‘ulu‘i fāmili ‘i he ‘aho ní ‘a e ngaahi fiema‘u honau fāmilí (Sio ki he palakalafi 15-16)

15. Ko e hā kuo pau ke manatu‘i ‘e ha ‘ulu‘i fāmili?

15 Ko e founga mahu‘inga ‘e taha ‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘ene ‘ofa ‘i hono fāmilí ko e tokonaki ‘enau fiema‘u fakamatelié. (1 Tīm. 5:8) Neongo ia, kuo pau ke ne manatu‘i ko e ngaahi me‘a fakamatelié he‘ikai lava ke fakalato ai ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie hono fāmilí. (Māt. 5:3) Fakatokanga‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ki he ngaahi ‘ulu‘i fāmilí. Fakatatau ki he Kōsipeli ‘a Sioné, ‘i he ofi ki he pekia ‘a Sīsū ‘i he ‘akau fakamamahí, na‘á ne kei fakakaukau pē ki hono fāmilí. Na‘e tu‘u ‘a Sione mo e fa‘ē ‘a Sīsuú, ‘a Mele, ‘i he feitu‘u na‘e tāmate‘i ai ‘a Sīsuú. Neongo ‘a e hokosia ‘e Sīsū ‘a e langa lahi, na‘á ne kole kia Sione ke ne tokanga‘i ‘a Mele. (Sione 19:26, 27) Na‘e ‘i ai ‘a e fanga tokoua mo e tuofāfine ‘o Sīsū ‘oku ‘ikai ha veiveiua te nau tokanga‘i ‘a e ngaahi fiema‘u fakamatelie ‘a Melé, ka ‘oku hā ngali na‘e te‘eki ‘i ai ha taha ‘iate kinautolu na‘e hoko ko ‘ene ākonga. Ko ia na‘e loto ‘a Sīsū ke fakapapau‘i ‘e tokanga‘i fakamatelie mo fakalaumālie foki ‘a Mele.

16. Ko e hā ‘a e fatongia mafatukituki na‘e fuesia ‘e Sioné?

16 Na‘e fuesia ‘e Sione ha fatongia mafatukituki. Koe‘uhi ko ha ‘apositolo ia, na‘á ne takimu‘a ‘i he ngāue fakamalangá. Na‘á ne ‘osi mali nai, ko ia na‘e pau ke ne ‘ai ke mafamafatatau ‘ene tokanga‘i ‘a e ngaahi fiema‘u fakamatelie hono fāmilí mo e tokonaki ‘enau ngaahi fiema‘u fakalaumālié. (1 Kol. 9:5) Ko e hā ‘a e lēsoni ki he ngaahi ‘ulu‘i fāmili ‘i he ‘aho ní?

17. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ki ha ‘ulu‘i fāmili ke tokanga‘i ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie hono fāmilí?

17 Ko ha tokoua ‘a ia ko ha ‘ulu‘i fāmili ‘oku lahi nai hono ngaahi fatongia mafatukitukí. Ko e fakatātaá, kuo pau ke ne ngāue mālohi ‘i he‘ene ngāue pa‘angá koe‘uhi ke tapua lelei atu ‘i he‘ene tō‘ongá ‘a Sihova. (‘Ef. 6:5, 6; Tai. 2:9, 10) Pea ‘oku ‘i ai nai hono ngaahi fatongia ‘i he fakataha‘angá, hangē ko e tauhi-sipi mo e takimu‘a ‘i he ngāue fakamalangá. ‘I he taimi tatau, ‘oku mahu‘inga ke ne ako tu‘uma‘u ‘a e Tohi Tapú mo hono uaifí mo e fānaú. Te nau hounga‘ia lahi ‘i he‘ene ngaahi feinga ke tauhi kinautolu ke mo‘ui lelei fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālie.​—‘Ef. 5:28, 29; 6:4.

“MOU NOFO MA‘U ‘I HE‘EKU ‘OFÁ”

18. Ko e hā na‘e fakapapau‘i ‘e Sioné?

18 Na‘e mo‘ui fuoloa ‘a Sione peá ne hokosia mo e ngaahi me‘a fakafiefia. Na‘á ne fekuki mo e ngaahi pole kehekehe ‘a ia na‘e mei fakavaivai‘i ai ‘ene tuí. Ka na‘á ne fai ma‘u pē hono lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi fekau ‘a Sīsuú, kau ai ‘a e fekau ke ‘ofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko hono olá, na‘e fakapapau‘i ‘e Sione na‘e ‘ofa ‘a Sihova mo Sīsū ‘iate ia pea te na ‘oange kiate ia ‘a e mālohi ke iku‘i ha fa‘ahinga ‘ahi‘ahi pē. (Sione 14:15-17; 15:10; 1 Sio. 4:16) Na‘e hala‘atā ke lava ‘e ha me‘a na‘e fai ‘e Sētane mo ‘ene fokotu‘utu‘ú ‘o ta‘ofi ‘a Sione mei he‘ene ongo‘i ‘a e ‘ofá pea fakahāhā iá.

19. Ko e hā ‘oku fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he 1 Sione 4:7 ke tau faí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

19 Hangē ko Sioné, ‘oku tau mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku pule‘i ‘e Sētane, ‘a e ‘otua tāufehi‘a ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení. (1 Sio. 3:1, 10) Ko hono lotó ke ta‘ofi ‘etau ‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ka he‘ikai lava ke ne fai pehē kae ‘oua kuo tau faka‘atā ia. Fakatauange ke tau fakapapau‘i ke ‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, fakahāhā ‘a e ‘ofá ‘i he‘etau leá pea fakamo‘oni‘i ‘etau ‘ofá ‘i he me‘a ‘oku tau faí. Te tau ma‘u leva ai ‘a e fiemālie ‘i he hoko ko e konga ‘o e fāmili ‘o Sihová pea ko e mo‘uí ‘e mohu ‘uhinga mo‘oni.​—Lau ‘a e 1 Sione 4:7.

HIVA 11 ‘Ai ‘a e Loto ‘o Sihová ke Fiefia

^ pal. 5 Ko e ‘apositolo ko Sioné ‘oku fai ‘a e tui ko ia ‘a e “ākonga na‘e ‘ofa ai ‘a Sīsuú.” (Sione 21:7) Ko ia na‘a mo ‘ene kei talavoú, kuo pau pē na‘á ne ma‘u ‘a e ngaahi ‘ulungaanga fakamānako. ‘I he ngaahi ta‘u ki mui ai, na‘e ngāue‘aki ia ‘e Sihova ke ne tohi ‘a e ngaahi me‘a lahi fekau‘aki mo e ‘ofá. ‘E sivisivi‘i ‘i he kupu ko ení ‘a e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi na‘e tohi ‘e Sione pea te tau lāulea ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá.

^ pal. 59 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha ‘ulu‘i fāmili femo‘uekina ‘okú ne kau ‘i he ngāue tokoni ki he fakatamakí, poupou fakapa‘anga ki he ngāue ‘i māmani lahí pea fakaafe‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke kau mo ia mo hono uaifí mo ‘ena fānaú ‘i he lotu fakafāmilí.