Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 2

Ulandu tu Lilongisa ‘Kondonge Ina Yesu a Solele’

Ulandu tu Lilongisa ‘Kondonge Ina Yesu a Solele’

“Tu amamiko oku li sola pokati, momo ocisola ci tunda ku Suku.”—1 YOA. 4:7.

OCISUNGO 105 “Suku Eye Ocisola”

OVINA TU LILONGISA *

1. Ocisola ca Suku ci ku kuatisa oku liyeva ndati?

UPOSTOLO Yoano wa soneha hati: “Suku eye ocisola.” (1 Yoa. 4:8) Olondaka evi, vi tu ivaluisa ocili cimue ca velapo cokuti: Suku eye Ono yomuenyo kuenda eye Ono yocisola. Yehova o tu sole! Ocisola caye ci tu kuatisa oku liyeva okuti tua kolapo, tu kuete esumũlũho kuenda tua sokapo.

2. Ndomo ca tangiwa ku Mateo 22:37-40 vipi ovihandeleko vivali via velapo kuenda momo lie pamue ca tĩlila oku pokola kocihandeleko cavali?

2 Ukristão ka citava okuti o nõla nda o lekisa ocisola, ale sio. Eci ocihandeleko cimue. (Tanga Mateo 22:37-40.) Eci tu kũlĩha ciwa Yehova, ci leluka oku pokola kocihandeleko catete. Ocili okuti Yehova wa lipua; wa tu kapako kuenda o lekisa ocisola kokuetu. Pole, tu pondola oku kuata ocitangi coku pokola kocihandeleko cavali. Momo lie? Momo vamanji va kasi pokati ketu ka va lipuile. Pamue va tu sapuila, ale va tu lingila ovina tu tenda okuti ka via sungulukile. Yehova wa kũlĩha okuti tu pondola oku liyaka locitangi eci, omo liaco, wa tuma oku soneha Vembimbiliya ovina viatiamẽla kelungulo liesunga tu sukilila oku lisola pokati kuenda ndomo tu ci linga. Umue pokati kasonehi vaco Yoano.—1 Yoa. 3:11, 12.

3. Nye Yoano a tukula?

3 Ovina Yoano a soneha, eye olonjanja vialua wa sapuila Akristão okuti va sukilile oku lekisa ocisola. Vembimbiliya elivulu Yoano a soneha catiamẽla komuenyo wa Yesu, eye wa tukula ondaka “ocisola” olonjanja vialua okuti eyi ya tukuiwa Vavanjeliu a Mateo Marko kuenda Luka ci sule. Yoano wa kuata ocita canyamo eci a soneha ulandu waye Vevanjeliu kuenda ovikanda viaye vitatu. Alivulu aco a tu longisa okuti ovina viosi tu linga vi sukila oku vetiyiwa locisola. (1 Yoa. 4:10, 11) Pole, cambata otembo oco Yoano a lilongise ovina evi.

4. Anga hẽ Yoano olonjanja viosi wa lekisa ocisola ku vakuavo?

4 Eci Yoano a kala umalẽhe halonjanja viosiko a enda oku lekisa ocisola. Ndeci, onjanja yimue Yesu kuenda olondonge viaye va tunda va tunda ko Yerusalãi oku enda ko Samaria. Omanu vo vimbo lio Samaria va likala oku va yekisa. Nye Yoano a linga? Eye kumue la manjaye Tiago, va pinga ku Yesu nda ovo va ponduile oku pinga ondalu kilu oco yi nyõle olonungi vio vimbo liaco! (Luka 9:52-56) Vepuluvi likuavo, Yoano ka lekisile ocisola kovapostolo vakuavo. Eye kuenda manjaye va vetiya ina yavo oco a pinge ku Yesu okuti eca kokuavo ocikele cavelapo konele yaye Vusoma. Eci olondonge vikuavo via limbuka eci Tiago la Yoano va linga, veya oku tema calua! (Mat. 20:20, 21, 24) Ndaño okuti Yoano wa enda oku lueya calua, Yesu wa lekisa ocisola kokuaye.—Yoa. 21:7.

5. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

5 Vocipama cilo, tu konomuisa ulandu wa Yoano kuenda ovina vimue eye a soneha viatiamẽla kocisola. Tu lilongisa ndomo tu pondola oku lekisa ocisola ku vamanji. Tu lilongisavo catiamẽla konjila yavelapo usongui wepata a pondola oku lekisa ocisola vepata liaye.

OCISOLA CI LEKISIWA KOVILINGA

Yehova wa lekisa ocisola caye kokuetu poku tuma Omõlaye palo posi oco a tu file (Tala ovinimbu 6-7)

6. Yehova wa situlula ndati ocisola caye kokuetu?

6 Pamue tu sima okuti oco tu sole omanu, tu sukila oku kuata ovisimĩlo viwa viatiamẽla kokuavo, ale oku popia ovina viwa viatiamẽla kokuavo. Pole, oco ocisola ci kala cocili, ci sukila oku ci lekisila kovilinga. (Sokisa Tiago 2:17, 26.) Ndeci, Yehova o tu sole. (1 Yoa. 4:19) Eye o lekisa ocisola caye pocakati colondaka viwa vi sangiwa Vembimbiliya. (Osa. 25:10; Va Rom. 8:38, 39) Tua kolela okuti Suku o tu sole hamekondako liolondaka a popia, pole, momo liovina eye a linga. Yoano wa soneha hati: “Ocisola ca Suku ca situluiwa ndoco kokuetu okuti, Suku wa tuma Omõlaye wongunga voluali okuti tu kuata omuenyo mekonda liaye.” (1 Yoa. 4:9) Yehova wa ecelela okuti omõlaye o soliwe calua o tala ohali kuenda o tu fila. (Yoa. 3:16) Omo liaco, tu koleli okuti Yehova o tu sole muẽle.

7. Nye Yesu a linga oco a lekise ocisola caye kokuetu?

7 Yesu wa sapuila olondonge viaye okuti o va kuetele ocisola. (Yoa. 13:1; 15:15) Eye wa lekisa ocisola caye cocili kokuavo kuenda kokuetu hamekondako liolondaka a popia, pole, momo liovina eye a linga. Yesu wa popia hati: “Lomue o kuete ocisola ca velapo ndeci, okuti omunu o pesila omuenyo waye akamba vaye.” (Yoa. 15:13) Eci tu sokolola kovina Yehova la Yesu va siata oku tu lingila, ci tu vetiya oku linga nye?

8. Ndomo ukanda 1 Yoano 3:18 u lombolola, nye tu sukila oku linga?

8 Etu tu lekisa okuti tu sole Yehova la Yesu poku pokola kokuavo. (Yoa. 14:15; 1 Yoa. 5:3) Yesu wa tu handeleka oku lisola pokati. (Yoa. 13:34, 35) Etu ka tu lekisa lika ocisola cetu ku vamanji volondaka, pole, tu ci lekisavo kovina tu va lingila. (Tanga 1 Yoano 3:18.) Nye tu sukila oku linga oco tu lekise okuti tu va sole?

SOLA VAMANJI VOSI

9. Ocisola ca vetiya Yoano oku linga nye?

Yoano wa ponduile oku kala la isiaye kuenda oku talavaya kupange wepata woku pipa. Pole, eye wa pesila omuenyo waye koku kuatisa vakuavo oku lilongisa ocili catiamẽla ku Yehova kuenda ku Yesu. Omuenyo Yoano a nõlele ka wa lelukile. Eye wa lambalaliwa kuenda wa kala vokayike kocita catete okuti, otembo yaco wa kukile ale. (Ovil. 3:1; 4:1-3; 5:18; Esit. 1:9) Yoano ndaño muẽle ceci a kala vokayike omo lioku kunda catiamẽla ku Yesu, eye wa lekisa okuti wa solele vakuavo. Ndeci, eci Yoano a kala vocifuka co Patmo, eye wa soneha elivulu Liesituluilo kuenje wa lituma kakongelo oco va kũlĩhe “ovina via laikele oku pita ndopo.” (Esit. 1:1) Citava okuti, noke lia Yoano oku tunda vokayike ko Patmo, wa soneha Evanjeliu li lombolola omuenyo wa Yesu kuenda upange waye woku kunda. Eye wa sonehavo ovikanda vitatu, oco a pamise kuenda oku kolisa vamanji. O pondola oku setukula ndati ongangu ya Yoano yoku lieca olumue?

10. O lekisa ndati okuti o sole omanu?

10 Ove o pondola oku lekisa okuti o sole omanu omo lieci o nõla oku linga komuenyo. Oluali lua Satana, lu ku vetiya oku lisokolola lika ove muẽle loku ku vetiya oku kuata olombongo vialua kuenda oku kuata oluhimo. Pole, Akristão koluali luosi, va lieca olumue oku eca otembo yavo koku kunda olondaka viwa kuenda oku kuatisa omanu oku kuata ukamba la Yehova. Vamue va siata oku litumbika koku kunda kuenda koku longisa ndakundi votembo yosi.

Tu lekisa ocisola cetu kovina tu lingila vamanjetu kuenda epata lietu (Tala ovinimbu 11, 17) *

11. Akundi valua vakuekolelo va siata oku lekisa ndati okuti va sole Yehova kuenda vamanji?

11 Akristão valua vakuekolelo va talavaya kovopange oku sanda eteku vokuenda kueteke liosi oco va litekule ovo muẽle kuenda epata liavo. Ndaño ndoco, ovo va kuatisa ocisoko ca Suku kolonepa viosi ovo va pondola. Ndeci, vamue va pondola oku kuatisa oku kua pita ovilunga, vamue kupange woku tunga, handi vali vosi va pondola oku eca olombanjaile viavo vioku kuatisa kupange Wusoma u lingiwa voluali luosi. Ovo va linga ovina evi omo va sole Suku kuenda vamanji. Olosemana viosi tu lekisa okuti tu sole vamanji poku kala kolohongele kuenda oku panga onepa kokuavio. Pamue ndaño tua kava, tu likolisilako oku kala kolohongele. Ndaño tu kuete usumba, lopo tu eca atambululo. Handi vali, ndaño okuti vosi yetu tu kasi oku liyaka lovitangi vimue, tu pondola oku pamisa vakuetu osimbu handi ohongele ka ya fetikile kuenda noke liohongele. (Va Hev. 10:24, 25) Tu sanjuka calua omo liupange u kasi oku lingiwa la vamanjetu!

12. Onjila yipi yikuavo Yoano a lekisa okuti wa solele vamanji?

12 Yoano ka lekisile lika ocisola ku vamanji poku va pandiya, pole, wa ci lekisavo poku va ĩha elungulo. Ndeci, Yoano vovikanda viaye, wa pandiya vamanji omo liekolelo liavo kuenda ovopange avo awa, pole, wa ecavo kokuavo elungulo liatiamẽla kekandu. (1 Yoa. 1:8–2:1, 13, 14) Cimuamue haico tu linga, tu sukila oku pandiya vamanjetu omo liovina viwa va siata oku linga. Nda umue o fetika oku kuata ovituwa ka via sungulukile tu pondola oku lekisa ocisola poku u sapuila lutate ovina a sukila oku yeva. Ci sukila utõi oku eca elungulo kekamba limue, pole, Embimbiliya li popia okuti ekamba liocili li eca elungulo ku vakuavo.—Olosap. 27:17.

13. Nye tu sukila oku yuvula oku linga?

13 Olonjanja vimue tu lekisa ocisola ku vamanji kovina tu linga levi ka tu lingi. Ndeci, tu yuvula oku tema lonjanga omo liovina vimue ovo va popia. Kũlĩhĩsa ovina via pita kesulilo liomuenyo wa Yesu palo posi. Yesu wa sapuila olondonge viaye okuti oco va mole omuenyo va sukilile oku lia etimba liaye loku nyua osonde yaye. (Yoa. 6:53-57) Kuenje olondaka evi, via koka esumuo lialua okuti valua pokati kolondonge viaye vio yanduluka, pole, akamba vaye vocili oku kongelamo Yoano va kala laye. Ovo ka va kuatele elomboloko lieci Yesu a popia kuenje va komõha omo lilondaka viaco. Pole, akamba vocili va Yesu ka va simĩle okuti olondaka eye a kala oku popia ka via sungulukile okuti ci va nenela esumuo. Ovo va kolela kokuaye momo va kũlĩhĩle okuti Yesu wa vangula ocili. (Yoa. 6:60, 66-69) Kuenje ci kuete esilivilo oku yuvula oku tema lonjanga omo liovina vimue ekamba lietu lia tu sapuila! Pole, tu eca kokuaye epuluvi lioku tu lomboluila ciwa ovina ka via tu lombolokele ciwa.—Olosap. 18:13; Uku. 7:9.

14. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku suvuka vamanjetu?

14 Yoano wa tu lungululavo oco ka tu ka suvuke vamanjetu. Nda ka tua kapeleko elungulo liaco tu yuliwa la Satana. (1 Yoa. 2:11; 3:15) Eci oco ca pita Lakristão vamue kesulilo liocita catete K.K. Kotembo yaco Satana wa linga cosi ci tava oco okuti pokati kafendeli va Suku pa kala esuvu kuenda oku tepa omunga yavo. Kotembo Yoano a soneha ovikanda viaye, omanu va kala oku lekisa ovituwa ndevi via Satana, va kala oku iñila vekongelo. Ndeci Deotrefe, wa kala locituwa ca kokele oku litepa vekongelo. (3 Yoa. 9, 10) Eye ka endaile oku sumbila olonumiwa via endale oku tumiwa Losungu Yakulu. Handi vali, wa enda oku tateka loku tundisa vekongelo vana va yonguile oku yekisa akombe vana ka solaile. Elinga eli ka lia sungulukile! Satana koloneke vilo, handi o kasi oku amamako oku tepa afendeli va Yehova. Omo liaco, ka tu ka eceleli okuti esuvu li tu tepa.

SOLA EPATA LIOVE

Yesu wa pinga ku Yoano oco a tate ina yaye kuenda oku amamako oku u kuatisa oku vumba Yehova. Asongui vepata koloneke vilo, va sukilavo oku kuatisa epata liavo kovina va sukila (Tala ovinimbu 15, 16)

15. Nye usongui umue wepata a sukila oku ivaluka?

15 Onjila yimue usongui wepata a lekisa ocisola vepata liaye, poku va ĩha ovina ovo va sukila. (1 Tim. 5:8) Pole, eye o sukila oku ivaluka okuti ovina evi ka vi pondola oku nena esanju konepa yespiritu. (Mat. 5:3) Kũlĩhĩsa ongangu Yesu a sia kasongui vepata. Kelivulu lia Yoano ku lombolola okuti, eci Yesu a kala oku valeliwa kuti wekangiso, eye wa kala oku sokolola kepata liaye. Yoano kuenda Maria ina ya Yesu, va talama pocitumãlo Yesu a kala oku valeliwa. Yesu ndaño okuti wa kala levalo lialua, eye wa pinga Yoano oco atate ina yaye. (Yoa. 19:26, 27) Yesu wa kuata vamanjaye alume lakãi okuti va ponduile oku kuatisa ina yavo, pole, citava okuti handi lomue wa kala ondonge yaye. Kuenje Yesu wa yonguile oku kolela okuti, ku kala umue o tata ina yaye ketimba kuenda kespiritu.

16. Ovikele vipi vinene Yoano a kuata?

16 Yoano wa kala lovikele vinene. Eye wa kala umue pokati kovapostolo wa kuatele ombili kupange woku kunda. Citava okuti eye wa kala ohueli kuenje ca sukilile okuti o tata epata kovina va sukilile ketimba kuenda kespiritu. (1 Va Kor. 9:5) Nye asongui vepata va pondola oku lilongisilako?

17. Momo lie ci kuetele esilivilo usongui wepata oku tata epata liaye konepa yespiritu?

17 Manji una okuti usongui wepata, o kuete ovikele vialua. Ndeci, kupange woku sanda eteku, eye o sukila oku kala ondingupange yiwa okuti eca esivayo ku Yehova. (Va Efe. 6:5, 6; Tito 2:9, 10) Citava okuti eye o kuete ocikele cimue vekongelo, ndeci oku pamisa vamanji kuenda oku songola upange woku kunda. Handi vali, va sukilavo oku tanga Embimbiliya eteke leteke kumue lukãi kuenda omãla. Epata li ka sanjukila calua elikolisilo liaye lioku va tata ketimba kuenda konepa yespiritu.—Va Efe. 5:28, 29; 6:4.

‘KALI VOCISOLA CANGE’

18. Kovina vipi Yoano a kolelele?

18 Yoano wa kala komuenyo anyamo alua kuenda wa kuata ovolandu alua awa. Eye wa liyakavo lovitangi vialua via ponduile oku honguisa ekolelo liaye. Pole, olonjanja viosi wa likolisilako oku kapako olonumbi via Yesu ndeci vioku sola vamanji. Omo liaco, Yoano wa kolelele okuti Yehova la Yesu vo solele kuenda ovo va laikele oku wĩha ongusu yoku pandikisa kovitangi viosi. (Yoa. 14:15-17; 15:10; 1 Yoa. 4:16) Satana kuenda oluali luaye, ka va ponduile oku tateka Yoano koku lekisa ocisola a kuatela vamanji kolondaka kuenda kovilinga.

19. Ukanda 1 Yoano 4:7, u tu vetiya oku linga nye kuenda momo lie?

19 Ndeci Yoano, etu tu kasivo voluali lua vialiwa la Satana okuti ka lu kuetele ocisola amanu. (1 Yoa. 3:1, 10) Ndaño Satana o yongola okuti etu tu liwekapo oku sola vamanjetu, eye o pondola lika oku ci tẽlisa nda tuo wecelela oku ci linga. Kuenje tu nõlipo oku sola vamanjetu loku lekisa okuti tu va sole kovina tu popia kuenda kovina tu linga. Nda tua lekisa ocisola caco, tu kuata esanju lioku panga onepa kepata lia Yehova kuenda oku kuata ombembua yocili vutima.—Tanga 1 Yoano 4:7.

OCISUNGO 88 Ndekise Olonjila Viove

^ tini. 5 Embimbiliya li popia okuti upostolo Yoano eye “ndonge una Yesu a solele” calua. (Yoa. 21:7) Ndaño okuti wa kala umalẽhe eci a kala la Yesu, pole, eye wa kuata ovituwa vimue vi komõhisa. Eci a linga ukulu, Yehova wo tuma oku soneha ovina vialua viatiamẽla kocisola. Ocipama cilo, ci lombolola ovina vimue Yoano a soneha kuenda ci lombolola ovina tu lilongisila kongangu yaye.

^ tini. 59 OVILUVIALUVIA: Usongui umue wepata o kasi kupange woku kuatisa vana va pita lovilunga, okuatisa lolombanjaile vieciwa koluali luosi kuenda o laleka vamanji vamue oco va kale kumosi kefe- ndelo liepata lukãi waye kuenda omãla.