Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 4

Suverasaneye nomutima watjiri

Suverasaneye nomutima watjiri

“Suverasaneye nomutima watjiri otja ovakriste.”—ROM. 12:10.

EIMBURIRO 109 Suverasaneye nomutima auhe

OMAPU KU MATU KATARA *

1. Ovikwaye mbi tjita kutja omaṱunḓu omengi ndino aye ha raisasana orusuvero?

OMBEIBELA ya hunganeka kutja momayuva omasenina ovandu mave rire “ovehinarusuvero.” (2 Tim. 3:1, 3) Eṱe tu muna omayenenisiro womaprofetero ngo ndino. Otjotjihorera, ovanene ovengi ve teya otukupo, kunao iho tji tjita kutja ape ha kara ohange pokati kawo nu ovanatje ve rimuna okuhina okusuverwa. Nandarire omaṱunḓu nge kara mondjuwo imwe mape ya ave ha kara noupanga ouwa. Otjotjihorera, omuyandjandunge komaṱunḓu wa tja: “Ovanene novanatje kave hungire kumwe, nu ve ungurisa oruveze rwawo oruingi mozokombiuta, oukombiuta womomake, ozongoze zouye wa kandino poo ouvidio game. Nandarire kutja omaṱunḓu nga ya tura pamwe, owo kave tjiwasana nawa.”

2-3. (a) Matu sokuraisa orusuvero koouṋe otja kOvaroma 12:10? (b) Matu kahungirira kuye morupa ndwi?

2 Katu nokuvanga okuhorera kovandu mouye mbe ha raisasana orusuvero. (Rom. 12:2) Nungwari matu sokukara norusuvero oruingi komaṱunḓu wetu na wina kovakambure ovakwetu mombongo. (Lesa Ovaroma 12:10.) Hapo okusuverasana nomutima watjiri ku heya tjike? Ku heya omuano ovazamumwe mu ve raisasana orusuvero. Eṱe wina matu sokuraisira ovakambure ovakwetu mombongo orusuvero ndwo. Indu tji twa raisa orusuvero ndwo matu vatere ovandu avehe okukarera Jehova pamwe nondjoroka.—Mika 2:12.

3 Kutja tu kare norusuvero ndwo matu katara kovihorera mbi ri mOmbeibela.

JEHOVA U “NORUSUVERO ORUKARERERE”

4. Epsalme 103:8 ma ri tu raere ye ohunga norusuvero rwa Jehova?

4 Ombeibela i hungira ohunga novikaṋena oviwa vya Jehova. Otjotjihorera, oyo i tja ‘Ndjambi orusuvero.’ (1 Joh. 4:8) Omambo ngo ye tjita kutja tu vange okurira epanga re. Posi yokutja Ombeibela wina i tja Jehova u “norusuvero orukarerere.” (Lesa Epsalme 103:8.) Tjiri omambo ngo ye raisa kutja Jehova we tu suvera tjinene.

5. Omomuano uṋe Jehova me tu raisira otjari, nu matu yenene okumuhorera vi?

5 Epsalme 103:8 wina ri hungira ohunga notjari tja Jehova. (Eks. 34:6) Omuano umwe Jehova me tu raisira otjari omokutuisira ozondataiziro zetu. (Eps. 51:1) MOmbeibela, otjikaṋena hi otjari tji kamburira mo ovingi kombanda yokuisira omundu kotjiṋa otjivi tja tjiti. Okukara notjari wina ku tu hinga kutja tu kondje okuvatera omundu ngu ri mouzeu. Omuano Jehova me vanga okutuvatera kwa kapita onḓero omukazendu omukwate ndje nayo yokuvanga okuvatera omuatje we. (Jes. 49:15) Indu tji turi kehi yomauzeu, otjari tja Jehova tji mu hinga kutja me tu vatere. (Eps. 37:39; 1 Kor. 10:13) Eṱe matu yenene okuraisa otjari kovakambure ovakwetu mokuveisira nokuhina okutjinda ongore indu tji ve tu pindikisa. (Ef. 4:32) Omuano warwe omunanḓengu mu matu yenene okuraisa otjari kovakambure ovakwetu omokuvevatera indu tji ve ri kehi yomauzeu. Orusuvero ru tu hinga kutja tu raise otjari kovakwetu, momuano mbwo tu horera ku Jehova ngu raisa orusuvero okukapita ovandu avehe.—Ef. 5:1.

JONATAN “WA KARA NOMBANGO” NA DAVID

6. Jonatan na David va ri noupanga mbwa ri vi?

6 Ombeibela i hungira ohunga novandu mbe ha ri ohomonena, posi yokutja mbaave raisasana orusuvero. Ngatu tare kotjihorera tja Jonatan na David. Ombeibela i tja, Jonatan “wa kara nombango na David ne mu suvere tjinene otja tje risuvera omuini.” (1 Sam. 18:1) David wa twirisiwa otjombara okupingena Saul. Kombunda yanao, Saul aa ṱeruru tjinene na David nu aa kondjo okumuzepa. Posi yokutja, omuatje wa Saul, Jonatan, kena pa yandja oruvara ku ihe okuzepa David. Jonatan na David va kwizikasana kutja mave kayenda komurungu okurira omapanga nokuvaterasana aruhe.—1 Sam. 20:42.

Jonatan na David va ri noupanga wopopezu nandarire kutja Jonatan wa ri omunene tjinene pu David (Lesa oparagrafa 6-9)

7. Otjikwaye tja tja tji tjita kutja Jonatan na David ave ha rire omapanga?

7 Tjiri ya ri otjihimise kutja Jonatan na David va ri omapanga wopopezu, mena rokutja pa ri oviṋa ovingi mbya tja vi tjita kutja ave ha rire omapanga. Otjotjihorera, Jonatan wa ri omunene pu David nozombura ape 30. Jonatan kaa munu kutja eye kamaa yenene okurira epanga ropopezu ku nomundu ngwa ri omuṱiṱi pu ye, nu ngu hi nondjiviro ohunga nehupo. Nungwari wa tengere David tjinene.

8. Mo munu kutja ongwaye Jonatan tja ri epanga ewa ku David?

8 Atja rira oupupu ku Jonatan okuṱeruru na David. Mena rokutja Jonatan wa ri omuatje wOmbara Saul nu ongwaa sokupingena ihe. (1 Sam. 20:31) Posi yokutja eye wa ri omurisusuparise, nu wa ri omuṱakame ku Jehova. Kunao wa yandja oruvara kondando ya Jehova yokutja David ma ri re ombara. Eye wina wa ri omuṱakame ku David, nandarire kutja otjiṋa ho aatji pindikisa Saul tjinene.—1 Sam. 20:32-34.

9. Matu tjiwa vi kutja Jonatan kaa ṱeruru na David?

9 Mena rokutja Jonatan wa suverere David, eye kaa ṱeruru naye. Jonatan wa ri ombanḓe, wa rwa ovita ovingi nu aa tjiwa okuungurisa outa noviku nawa. Ovandu aave tja eye na ihe va ri “ovanatjikara pozonguvi, novanamasa pozongeyama.” (2 Sam. 1:22, 23) Jonatan e tje rihivira oviṋa mbya tjita mena rouvanḓe we. Posi yokutja, eye kaa kondjo okuungura nawa pu David nu kaa ṱeruru noviṋa oviwa David mbyaa tjiti. Nungwari Jonatan aa tjaterwa i youvanḓe wa David nomuano mbwee riyameke ku Jehova. Owatjiri owombwi wokutja, kombunda ya indu David tja zepa Goliat, Jonatan otja uta okusuvera David otja tje risuvera omuini. Omomuano uṋe mu matu yenene okuraisira ovakambure ovakwetu orusuvero?

MATU RAISA VI ORUSUVERO NDINO?

10. ‘Okusuverasana tjiri nomutima auhe’ ku heya tjike?

10 Ombeibela i tu raera kutja, matu “sokusuverasana tjiri nomutima auhe.” (1 Petr. 1:22) Jehova u tupa otjihorera otjiwa. Eye we tu suvera tjinene nu tji turi ovaṱakame ku ye, eye kamaa isa okutusuvera. (Rom. 8:38, 39) Embo rOtjigrike ndi “nomutima auhe” ri yandja otjihorera tjomundu ngu tjita ozongondjero ozonene okuraisa orusuvero. Povikando tjiva irira ouzeu okuraisa orusuvero kovakambure ovakwetu. Indu varwe tji ve tu pindikisa matu hepa okukayenda komurungu okuṱakamisa omambo nga: “Zarasaneye norusuvero. Kondjeye okuṱakamisa oruwano ndu mu pewa i Ombepo ya Ndjambi. Nohange ndji za ku Ndjambi ngai mu waneke kumwe.” (Ef. 4:1-3) Indu tji twa kondjo nomasa okukara “nohange” ku novakambure ovakwetu, eṱe kamaatu yandja ombango kozondataiziro zawo. Nungwari matu kondjo pu matu yenene okuvara ovakambure ovakwetu otja Jehova tje ve vara.—1 Sam. 16:7; Eps. 130:3.

Paulus wa raera Evodia na Sintike kutja ve karasane noupanga ouwa kumwe. Povikando tjiva i rira ouzeu kweṱe okukara noupanga ouwa ku novakambure ovakwetu wina (Lesa oparagrafa 11)

11. Ongwaye tji mape ya a rire ouzeu okuraisa orusuvero?

11 Kaaruhe tje ri oupupu okuraisira ovakambure ovakwetu orusuvero, tjinene indu tji matu tjiwa ozondataiziro zawo. Pe munika tjimuna Ovakriste veserewondo etenga va ri nouzeu mbwo wina. Otjotjihorera, Evodia na Sintike mape ya ka vari nouzeu ‘okuungura tjinene okuzuvarisa ombuze ombwa’ puna Paulus. Posi yokutja ya ri ouzeu kuwo okuungura pamwe. Kunao Paulus we ve tunduuza kutja “ve kare nomutima umwe mu Muhona.”—Fil. 4:2, 3.

Ovanene wombongo omitanda na imba ovanene motjiwondo mave yenene okukara noupanga ouwa kumwe (Lesa oparagrafa 12)

12. Matu yenene vi okukara noupanga wopopezu pu novakambure vakwetu nokuvesuvera?

12 Ndino matu yenene vi okukara noupanga wopopezu pu novakambure vakwetu nokuvesuvera? Indu tji twa tjiwa ovakambure ovakwetu nawa irira oupupu okuvezuva nokukurisa orusuvero rwetu kuwo. Eṱe matu yenene okurira omapanga wawo nandarire kutja owo ovanene poo ovaṱiṱi pu eṱe, poo ombazu yawo ya panguka ku indji oyetu. Zemburuka kutja, Jonatan wa ri omunene pu David nozombura ape 30, posi yokutja owo va ri noupanga wopopezu. Hapo pe nomundu mombongo yeṋu ngu ri omunene poo omuṱiṱi pove ngu ma mu yenene okurira omapanga? Indu tji wa tjiti nao ove mo raisa kutja wa ‘suvera ovanangamburiro ovakweṋu!’—1 Petr. 2:17.

Lesa oparagrafa 12 *

13. Ongwaye tji matu yenene okukara noupanga wopopezu ku novakambure tjiva mombongo?

13 Hapo okuraisa orusuvero kovakambure ovakwetu ku heya kutja matu kara noupanga wopopezu ku nomundu auhe mombongo? Kako, iho kamaape ya atji tjitwa. Okukara noupanga wopopezu ku novandu tjiva mena rokutja va suvera oviṋa mbi twa suvera katjiṋa otjivi. Jesus wa isana ovaapostele ve avehe kutja “omapanga” we, posi yokutja eye wa ri noupanga wopopezu tjinene kuna Johanes. (Joh. 13:23; 15:15; 20:2) Nungwari, eye kee mu tjindi nawa povaapostele varwe. Otjotjihorera, indu Johanes nerumbi re Jakobus tji va ningira Jesus okuvepa oruveze orunanḓengu mOuhona wa Mukuru, Jesus we ve raera kutja “ingwi okukahaama kokunene na kokumoho kwandje okwo kakwandje okuyandja.” (Mar. 10:35-40) Tjimuna Jesus, eṱe katu sokutjinda omapanga wetu wopopezu nawa pu varwe. (Jak. 2:3, 4) Indu tji twa tjiti nao, iho matji yeta ohaṋi mombongo.—Judas 17-19.

14. Omomuano uṋe Ovafilipi 2:3, mu ma ri tu vatere okuhina okukondja okurira ovasemba pu varwe?

14 Indu tji matu raisasana orusuvero ku tjita kutja a pe ha kara ombepo yokurihiva mombongo. Zemburuka kutja Jonatan kaa ṱeruru na David mokukondja okurira ombara. Atuhe matu yenene okuhorera ku Jonatan. O ṱeruru novakambure ovakweṋu mena roviṋa mbi mave yenene okutjita, “nungwari zarasaneye nomerisusuparisiro, aruhe ovakweṋu amamu ve vara otja ovanene pu eṋe.” (Lesa Ovafilipi 2:3.) Zemburuka kutja auhe wetu u notjiṋa tji ma yenene okutjita okuvatera ombongo. Indu tji twa kayenda komurungu okurira overisusuparise, iho tji tu vatera kutja tu yenene okumuna ovikaṋena oviwa movakambure ovakwetu nokurihongera kovihorera vyawo oviwa.—1 Kor. 12:21-25.

15. Ove we rihongere ko tjike okuza kotjihorera tja Tanya neṱunḓu re?

15 Indu tji tu ri kehi youzeu, Jehova u ungurisa ovakambure ovakwetu okuturaisira orusuvero nokutuvatera momiano pekepeke otjomuano wokutuhuhumiṋa. Tara ku imbi mbya tjitwa keṱunḓu rimwe kombunda yoprograma ya rOviungura yOmaworonganeno Omanene wouye auhe nga ri nepu ndi “Love Never Fails!” Oyo ya ri mombura ndji 2019 moUnited States. Tanya, ina wovanatje vetatu, wa tja: “Indu tjaatu hingi okuyenda konganda yovaryange Oroviungura ndwo, ohauto imwe yeriveta mohauto yetu. Kapena ngwa hihamwa, posi yokutja eṱe twa urumine tjinene nu atu piti mohauto atu kurama mondjira. Omundu umwe we tu raera kutja ngatu ye kohauto ye. Eye wa ri umwe wovakambure ovakwetu wina ngwaa zu pomaworonganeno. Nu wina pa ri ovakambure varwe mba kurama, owo va ri ovakambure vetano okuza koSweden. Omukazendu omukambure we ndji pukata nomauatje wandje omukazona, tjiri iho tja ri otjiṋa tjaatu hepa. Ami mba raera ovakambure ovakwetu kutja tu ri nawa nu owo mave yenene okuyenda. Posi yokutja, owo va kara mbo nandarire kombunda tji twa muna omapangero nu ve tu vatera noviṋa avihe mbyaa tu hepa. Eṱe tjiri twa muna orusuvero rwa Jehova moruveze oruzeu ndwo. Ongaro ndjo ye kurisa orusuvero rwetu kovakambure ovakwetu nokukurisa orusuvero rwetu nondangi ku Jehova.” Hapo ove mo zemburuka oruveze tjoo hepa ombatero nu omukambure e ku raisire orusuvero?

16. Omapu yeṋe ngu tu nawo wokuraisa orusuvero kovakambure ovakwetu?

16 Ripura uriri noviṋa oviwa mbi tjitwa indu tji matu raisasana orusuvero. Eṱe tu huhumiṋa ovakambure ovakwetu indu tji mave munu omauzeu. Nu tu ve vatera kutja tu karere pamwe Jehova nondjoroka. Indu tji matu tjiti nao, tu raisa kutja oweṱe ovahongewa va Jesus nu iho tji nana ovandu womitima omiwa okukarera Jehova. Nu tjinenenene, tu yandja ondjozikiro ku Jehova ngu ri ‘lhe younyaṋutima, nu Ndjambi womayaruriro pehi aehe womutima.’ (2 Kor. 1:3) Atuhe ngatu kayende komurungu okukurisa nokuraisasana orusuvero.

EIMBURIRO 130 Isira varwe

^ par. 5 Jesus wa tja ovahongewa ve mave tjiukirwa korusuvero ndu mave raisasana. Atuhe tu kondja okuraisasana orusuvero ndwo. Eṱe tu sokurihonga okusuvera ovakambure ovakwetu tjimuna tji twa suvera omaṱunḓu wetu. Orupa ndwi maru tu vatere kutja tu kare norusuvero oruingi kovakambure ovakwetu mombongo.

^ par. 55 OMAKAHURURIRO WOTJIPERENDERO: Omunene wombongo omutanda ngu rihongera komunene wombongo omunene motjiwondo ma yakurwa norusuvero ponganda yomunene wombongo ngo. Owo novakazendu vawo mave raisasana orusuvero nouharupu.