Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 4

Ama bus irmon di korason

Ama bus irmon di korason

‘Ku kel amor sima di irmon, nhos ten amizadi fórti pa kunpanheru.’ — ROMANOS 12:10.

KÁNTIKU 109 Nu ama kunpanheru di korason

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Kuzê ki ta mostra ma sta falta amor na txeu família oji?

BÍBLIA dja flaba ma na ténpu di fin, pesoas ka ta tinha ‘amor pa família’. (2 Tim. 3:1, 3) Oji nu sta ta odja kel profesia li ta kunpri. Pur izénplu, milhons di família fika divididu pamodi divórsiu. Pai ku mai ta fika ku raiba di kunpanheru i fidjus ta xinti falta di ses amor. Ti famílias ki ta mora na mésmu kaza pode xinti ma es ka ten amizadi fórti ku kunpanheru. Un algen ki ta konsedja família fla: “Mamá, papá i fidjus ka ta pâpia ku kunpanheru i es ta pasa maior párti di ses ténpu ta uza konputador, tablet, telemóvel ô ta djuga na aparelhus iletróniku. Nbóra es ta vive na mésmu kaza, es ka konxe kunpanheru dretu.”

2-3. (a) Sima sta na Romanos 12:10, pa kenha ki nu ten ki mostra amor? (b) Kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li?

2 Nu ka krê dexa di mostra amor sima txeu algen na kel mundu li. (Rom. 12:2) Má, nu krê mostra un amor fórti pa kunpanheru. Nu ka krê mostra kel amor li sô pa kes algen di nos família. Tanbê nu krê mostra kel amor li pa nos família na fé, ki é nos irmons ku irmans. (Lé Romanos 12:10.) Óras ki nu ta ama nos irmons di korason, nu ta kontinua unidu, i union é un párti inportanti di adorason verdaderu. — Miq. 2:12.

3 Kuzê ki ta djuda-nu dizenvolve i mostra amor di korason pa nos irmons? Nu ben odja kuzê ki nu pode prende ku alguns izénplu di Bíblia.

JEOVÁ É UN DEUS ‘XEIU DI AMOR LIAL’

4. Kuzê ki Salmo 103:8, ta mostra-nu sobri amor di Jeová?

4 Bíblia ta pâpia di kes kualidadi bunitu di Jeová. Pur izénplu, el ta fla ma ‘Deus é amor.’ (1 João 4:8) Sô di sabe kel-li nu ta krê bira amigu di Jeová. Má Bíblia tanbê ta fla ma Jeová é ‘xeiu di amor lial’. (Lé Salmo 103:8.) Kel-li ta mostra ma Jeová ten un amor fórti pa kada un di nos!

5. Modi ki Jeová ta mostra mizerikórdia i modi ki nu pode imita-l?

5 Repara ma Salmo 103:8, ta mostra ma amor lial di Jeová sta ligadu ku un otu kualidadi bunitu ki el ten ki é mizerikórdia. (Êxo. 34:6) Un manera ki Jeová ta mostra-nu mizerikórdia é óras ki el ta púrdua nos éru. (Sal. 51:1) Má na Bíblia, mizerikórdia é más di ki sô púrdua un algen. Mizerikórdia é un sentimentu fórti ki ta motiva un algen pa djuda otu algen ki sta pasa pa un situason difísil. Jeová fla ma se dizeju di djuda-nu é más fórti ki kes sentimentu ki un mai ten pa se fidju. (Isa. 49:15) Óras ki nu ta pasa pa difikuldadi, é mizerikórdia di Jeová ki ta motiva-l pa el djuda-nu. (Sal. 37:39; 1 Cor. 10:13) Nu pode mostra mizerikórdia pa nos irmons óras ki nu ta purdua-s i nu ka ta guarda rankor. (Efé. 4:32) Má kel manera prinsipal di nu mostra mizerikórdia é óras ki nu ta djuda nos irmons ku irmans ki sta pasa pa prubléma. Óras ki amor ta pô-nu mostra mizerikórdia, nu ta imita Jeová, ki é midjór izénplu na mostra konpaxon. — Efé. 5:1.

‘UN GRANDI AMIZADI’ ENTRI JONATAN KU DAVIDI

6. Modi ki éra amizadi entri Jonatan ku Davidi?

6 Bíblia ten txeu izénplu di pesoas inperfetu ki bira grandis amigu. Un di es éra Jonatan ku Davidi. Bíblia ta fla: ‘Jonatan ku Davidi kria un grandi amizadi entri es i Jonatan kumesa ta ama-l sima se kabésa.’ (1 Sam. 18:1) Jeová dja skodjeba Davidi pa ser rei na lugar di Saul. Pamodi kel-li, Saul fika ku txeu siumi di Davidi i el tenta mata-l. Má fidju di Saul, Jonatan, ka apoia se pai pa faze kel-li. Jonatan ku Davidi promete ma es ta kontinua amigu i ma sénpri es ta apoiaba kunpanheru. — 1 Sam. 20:42.

Nbóra Jonatan ku Davidi tinha idadi diferenti, es bira grandis amigu (Odja parágrafus 6 ti 9.)

7. Kuzê ki podia ka dexaba Jonatan ku Davidi sérba amigu?

7 Nu ta fika dimiradu ku amizadi di Jonatan ku Davidi pamodi tinha alguns kuza ki podia ka dexaba es ser amigu. Pur izénplu, Jonatan éra más grandi ki Davidi, el ta lebaba el uns 30 anu. Jonatan podia pensaba: ‘Davidi é novu dimás. El ka ten txeu spiriénsa sima mi. Nu ka ten nada ki ta konbina ku kunpanheru.’ Má Jonatan ka ta pensaba di kel manera li. El tinha grandi ruspetu pa Davidi.

8. Pamodi ki bu ta atxa ma Jonatan éra un bon amigu pa Davidi?

8 Jonatan podia fikaba ku siumis di Davidi. Dja ki el éra fidju di Saul, el podia insistiba ma éra el ki tinha direitu di ser rei. (1 Sam. 20:31) Má Jonatan éra umildi i el éra lial pa Jeová. Pur isu, el apoia kel disizon di Jeová di skodje Davidi pa ser kel prósimu rei. Tanbê el kontinua lial pa Davidi, mésmu ki se pai fika txeu xatiadu ku el. — 1 Sam. 20:32-34.

9. Jonatan ta odjaba Davidi sima un inimigu? Splika.

9 Jonatan tinha un grandi amor pa Davidi. Pur isu, el ka ta odjaba Davidi sima un inimigu. Jonatan éra bon na uza arku i flexa i el éra un trópa korajozu. El ku se pai Saul éra konxedu pa ser ‘más rápidu ki ágias i más fórti ki lions.’ (2 Sam. 1:22, 23) Jonatan podia fikaba ta ngaba pa tudu kes kuza ki dja el fazeba. Má, el ka ta tentaba konpiti ku Davidi nen el ka tinha invéja di Davidi. Envês di kel-li, el ta dimiraba koraji di Davidi i se kunfiansa na Jeová. Na verdadi, é dipôs ki Davidi mata Gulias ki Jonatan kumesa ta ama Davidi sima se kabésa. I nos? Modi ki nu pode mostra un amor sima kel-li pa nos irmons?

MODI KI NU TA MOSTRA AMOR DI KORASON OJI?

10. Kuzê ki siginifika ama nos irmons ‘txeu i di korason’?

10 Bíblia ta fla-nu: ‘Nhos ama kunpanheru txeu i di korason.’ (1 Ped. 1:22) Jeová é un bon izénplu pa nos. El ta ama-nu tantu txeu, ki si nu kontinua sénpri lial pa el, nada ka ta sipara-nu di kel amor li. (Rom. 8:38, 39) Kel palavra gregu ki traduzidu pa ‘txeu’ ta da ideia di stika un kuza ti undi ta da. Alvês nu ta meste ‘stika’ nos amor ô faze txeu sforsu pa nu pode mostra amor pa un irmon. Óras ki otus algen ta irita-nu, nu meste kontinua ‘ta aguenta kunpanheru ku amor, ta sforsa txeu pa mante unidu ku spritu, na kel ligason ki ta da pas.’ (Efé. 4:1-3) Si nu krê mante pas na kongregason, nu ka pode konsentra na fadjas di nos irmons. Nu ten ki sforsa pa nu odja-s sima Jeová ta odja-s. — 1 Sam. 16:7; Sal. 130:3.

Polu insentiva Evódia ku Síntiki pa pensa di mésmu manera. Alvês tanbê é difísil di nu da dretu ku nos irmons ku irmans (Odja parágrafu 11.)

11. Pamodi ki pode ser difísil mostra amor di korason pa nos irmons?

11 Nen sénpri é ka fásil mostra amor di korason pa nos irmons. Kel-li é más difísil inda óras ki nu ta odja ses fadja. Ta parse ma éra kel-li ki staba ta kontise ku alguns kriston na ténpu di apóstlus. Pur izénplu, Evódia ku Síntiki trabadja ‘pa kes notísias sábi djuntu ku [Polu]’ sen prubléma. Má pa algun razon, es ka ta daba dretu. Pur isu, Polu insentiva-s ‘pa es ten mésmu manera di pensa na Sinhor.’ — Fil. 4:2, 3.

Ansions más novu i di más idadi pode ser bons amigu (Odja parágrafu 12.)

12. Modi ki nu pode dizenvolve amor di korason pa nos irmons?

12 Modi ki nu pode dizenvolve amor di korason pa nos irmons oji? Nu meste konxe-s más dretu. Sima nu ta ba ta konxe nos irmons, ta fika más fásil ntende-s i más fásil xinti amor pa es. Nu pode ser ses amigu sikrê nos é di idadi i di kultura diferenti. Lenbra di Jonatan. El ta lebaba Davidi uns 30 anu, má simé el bira se grandi amigu. Bu ta pode faze amizadi ku un algen di bu kongregason ki é más grandi ô más novu di ki bo? Si bu faze asi, bu ta mostra ma bu ten amor pa tudu irmons. — 1 Ped. 2:17.

Odja parágrafu 12 *

13. Pamodi ki nen sénpri nu ka ta ten un amizadi fórti ku tudu algen na kongregason?

13 Nu debe ten amor di korason pa tudu irmons. Má kel-li krê fla ma nu ta ten un amizadi fórti ku tudu algen na kongregason? Nau. Kel-li é ka posível. É normal nu xinti más amigu di alguns algen na kongregason di ki otus pamodi es gosta di mésmu kuza ki nos. Jizus txoma tudu se apóstlus di ‘amigus’, má el tinha un amizadi spesial pa Juan. (João 13:23; 15:15; 20:2) Má Jizus ka ta trataba Juan midjór di ki kes otu apóstlus. Pur izénplu, kantu Juan ku se irmon Tiagu pidi Jizus pa da-s un puzison inportanti na Reinu, Jizus fla-s: ‘É ka mi ki ta fla kenha ki ta xinta na nha ladu direita ô na nha ladu skérda.’ (Mar. 10:35-40) Sima Jizus, nu ka debe trata kes irmon ki nos é más amigu midjór di ki otus irmon. (Tia. 2:3, 4) Si nu faze asi, nu ka sta djuda kongregason mante unidu. Kel-li é un kuza ki ka pode kontise na kongregason. — Judas 17-19.

14. Sima sta na Filipenses 2:3, kuzê ki ta djuda-nu ka konpiti ku otus?

14 Óras ki nu ta mostra amor pa kunpanheru, nu ta djuda pa ka ten konpitison na kongregason. Lenbra ma Jonatan ka fika ta konpiti ku Davidi, nen ta tenta fika rei na se lugar. Nos tudu nu pode imita izénplu di Jonatan. Ka bu odja bus irmon sima bus inimigu pamodi ses kapasidadi. Má ‘ku umildadi trata otus sima algen más inportanti ki bo’. (Lé Filipenses 2:3.) Lenbra ma nos tudu pode faze algun kuza ki ta djuda kongregason. Si nos é umildi, nu ta konsigi odja kes bon kualidadi di nos irmons ku irmans i nu ta prende txeu ku ses izénplu. — 1 Cor. 12:21-25.

15. Kuzê ki bu prende ku spiriénsa di Tanya i se fidjus?

15 Alvês nu ta pasa pa prublémas ki nu ka sta speraba. Na kel situason li, Jeová pode uza nos irmons pa da-nu konsolu, amor i ajuda ki nu meste. Odja kuzê ki kontise ku Tanya i se três fidju. Na 2019 el sisti na Mérka kel kongrésu internasional ku téma “Amor nunka ka ta kaba!” Tanya konta kuzê ki kontise dipôs di prugrama di sábadu. El fla: “Kantu nu staba ta volta di karu pa otel, un otu karu perde kontrolu, el entra pa ladu di nos strada i el da na nos. Ningen ka panha pankada, má nu sai di karu i nu fika sakédu na meiu di strada spantadu. Un otu kondutor para i el kumesa ta sana-nu, ta txoma-nu pa nu bai ti se karu. El éra un di nos irmons ki tanbê saíba di kongrésu kel óra. Sinku irmans di Suésia ki tanbê staba na kel kongrésu para ses karu. Es ba na nos, es da-m un abrasu pertadu i es brasa nha fidju-fémia. Éra kel-li própi ki nu sta mesteba! N fla-s ma nu ta fikaba dretu. Má es ka dexa-nu nos sô, es fika ku nos ti kantu anbulánsia txiga. I es tenta sabe si nu tinha tudu kel ki nu mesteba. Na kada momentu di kel situason difísil, nu xinti amor di Jeová. Kel spiriénsa li poi nos amor pa irmons ta bira más fórti. I más inportanti inda, nos gratidon i nos amor pa Jeová.” Bu ta konsigi lenbra di algun situason ki un irmon mostra-u amor kantu más bu mesteba?

16. Ki motivus nu ten pa nu mostra amor di korason pa kunpanheru?

16 Pensa na kes bon kuza ki ta kontise óras ki nu ta mostra amor di korason pa kunpanheru. Nu ta konsola nos irmons óras ki es meste di ajuda. Nu ta djuda ten union na povu di Deus. Nu ta prova ma nos é disiplus di Jizus, i kel-li ta poi kes algen sinseru ben pa adorason verdaderu. Más inportanti inda, nu ta da glória pa Jeová, ‘kel Pai di mizerikórdia i Deus di tudu konsolu’. (2 Cor. 1:3) Pur isu, kontinua ta sforsa pa dizenvolve i mostra amor di korason pa tudu irmons!

KÁNTIKU 130 Nu púrdua kunpanheru

^ par. 5 Jizus fla ma se disiplus ta sérba konxedu pa kel amor ki es ten pa kunpanheru. Nos tudu nu krê mostra kel amor li. Pur isu, nu meste prende ama nos irmon sima nu ta ama kes algen di nos família. Kel studu li ta ben mostra-nu modi ki nu pode dizenvolve i mante es amor fórti pa nos irmons na fé.

^ par. 55 SPLIKASON DI FOTUS: Un ansion más novu sta prende ku un ansion di más idadi. Dipôs kel ansion di más idadi ta resebe kel ansion más novu na se kaza. Kes ansion ku ses mudjer ta mostra amor i ta resebe kunpanheru ku alegria.