1. Me yo djerie phia taghene ẹguọlọ ọ ha uvwre ekrun buebun inyenana-a?

BAIBOL na ọ tare taghene uvuẹn ẹdẹ oba na, ihworho i ‘damerhọ awọrọ-ọ.’ (2 Tim. 3:1, 3) Ọwan a mẹrẹn orugba aruẹmẹrẹn ọrana inyenana. Jerẹ udje, iduduru ekrun i hẹriẹ ne nyoma orọnmo ẹfan, rọ lẹrhẹ evwan biomu esa ọrhẹ ane na, jeghwai lẹrhẹ emọ na roro taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye-e. Ọkezẹko, ekrun ra tobọ rhirhiẹ kugbe i vwe vwo omamọ onyerẹnkugbe-e. Ọhworhare owu rọ ha urhebro rẹn ekrun ọrhọ ta: “Izu, ọsẹ, ọrhẹ emọ na i vwa tẹmro rẹn owuowọnwa-an, aye a ghwọghọ ọke rhẹ ifonu, ikọmputa ọrhẹ iruẹn ividio. Dedevwo ekrun enana e rhirhiẹ kugbe, aye a dabu rhe omoma aye-e.”

2-3. (a) Lele oborẹ ọ ha Romans 12:10, ayọmo ye ne dje ẹguọlọ okokodo riẹn? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọwan a guọlọ nẹ akpọ ọnana ro vwo vwo ẹguọlọ no sun ọwa-an. (Rom. 12:2) Ukpomaran, o fori ne vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ihworho ekrun ọwan ọrhẹ imizu ukoko na. (Se Romans 12:10.) Me yẹ ẹguọlọ okokodo? Ọnana ẹmro ra ha dje onyerẹnkugbe rọ ha uvwre ihworho ekrun ri kpẹnkpẹnren. Ọrana yẹ aruẹ ẹguọlọ ro fori ne dje rẹn imizu uvuẹn ukoko na. Erhe dje ẹguọlọ okokodo phia, na sẹrorẹ okugbe rọ ha userhumu rẹn ọwan ephian ga i Jehova kugbe ọrẹ omamerhomẹ.—Mic. 2:12.

³ Na sabu vwo jeghwai dje ẹguọlọ okokodo phia, jene yono nẹ idje ri ha uvuẹn i Baibol na.

4. Me yi James 5:11 ọ ta rẹn ọwan kpahen ẹguọlọ i Jehova?

⁴ Baibol na o dje rẹn ọwan iruemru irhorhomu ri Jehova  o vwori. Jerẹ udje, ọ tare taghene “Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:8) Uyono ọrana ọ lẹrhẹ ọwan tikẹrẹ i Jehova rhọ. Ọrẹn, Baibol na ọ ji ta taghene Jehova “o dje ẹguọlọ okokodo” phia. (Se James 5:11.) Ọnana ghini izede orhorhomu re ne dje kpahen ẹguọlọ okokodo ri Jehova o vwo kpahen ọwan!

5. Marhẹ i Jehova o ru dje arodọmẹ phia, marhẹ ene ru hẹrokelie?

⁵ Djokarhọ ye taghene James 5:11 ọ hunute ẹguọlọ okokodo ri Jehova o vwori kugbe uruemru ọrọrọ ro tiẹ ọwan kẹriẹ, nọyẹ arodọmẹ ọnẹyen. (Ex. 34:6) Izede owu ri Jehova o ru dje arodọmẹ rẹn ọwan yẹ ọrẹ ọ harhomu orusọ ọwan. (Ps. 51:1) Uvuẹn i Baibol na, arodọmẹ ọ vrẹn ọrẹ a harhomu orusọ. Arodọmẹ o mevirhọ iroro okokodo ohworho o vwori ọke ọrhọ mẹrẹn ọwọrọ rọ rioja, ro mwuie ha userhumu rẹn ohworho na. Jehova ọ tare taghene oruru okokodo ro vwori rọ nọ ha userhumu phia, ọ ghwẹ ọrẹ izu o vwo kpahen ọmọyen. (Isa. 49:15) Arha rioja, arodọmẹ no mwu i Jehova ha userhumu rẹn ọwan. (Ps. 37:39; 1 Cor. 10:13) Ana sabu dje arodọmẹ rẹn imizu ukoko na, nyoma ana harhomu aye ukperẹ ana sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn fọkiẹ oborẹ aye i ruru. (Eph. 4:32) Izede ọghoghanren ọrọrọ re ne dje arodọmẹ phia, yẹ ọrẹ ana ha userhumu rẹn imizu ukoko na ọke aye i rhe vwo ebẹnbẹn. Ọke ẹguọlọ orho mwu ọwan dje arodọmẹ phia rẹn awọrọ, na hẹrokele i Jehova, ro rhiẹ ọrọ mai dje ẹguọlọ okokodo phia.—Eph. 5:1.

6. Marhẹ i Jonathan ọrhẹ David i ru dje ẹguọlọ okokodo rẹn omoma aye?

⁶ Baibol na o vwo iyẹnrẹn kpahen ihworho ri vwa gba, ri dje ẹguọlọ okokodo phia. Roro kpahen udje Jonathan ọrhẹ David. Baibol na ọrhọ ta: “Onyerẹnkugbe i Jonathan ọrhẹ i David nọ  gbanhonrhọ, Jonathan no vwo ẹguọlọ kpahiẹn jerẹ omayen.” (1 Sam. 18:1) David yi Jehova ọ djẹha nọ ha ẹrhẹ usun i Saul. Nẹ ọke ọrana rhe, Saul nọ rioma kpahen i David ji guọlọ kpe yi. Ọrẹn, Jonathan ro rhiẹ ọmọ i Saul ọ homaba ọsẹ ye damoma kpe i David hwu-u. Jonathan ọrhẹ David ni vive aye ne rhiẹ igbehian jeghwai hobọtua owuowọnwan ọke ephian.—1 Sam. 20:42.

7. Me yẹ emru owu rọ nọ sabu lẹrhẹ i Jonathan ọrhẹ David je rhiẹ ugbehian bi?

⁷ Ẹguọlọ okokodo rọ ha uvwre i Jonathan ọrhẹ David o rhiẹ oborẹ ana djokarhọ, ọke erhe roro kpahen ekwakwa ri na sabu lẹrhẹ aye je rhiẹ igbehian. Jerẹ udje, Jonathan ọ ha emrẹ ẹgbukpe 30 djerhe i David. Manẹ i Jonathan ọ sabu ta taghene o vwo oborẹ ọye ọrhẹ ọmọvwerhe ro vwo rhe emru owuorowu kpahen akpenyerẹn ine ru kugbe-e. Ọrẹn, Jonathan ọ ha ukẹro sakamu ni Davidi-i.

8. Me wu rorori taghene yọ lẹrhẹ i Jonathan rhiẹ omamọ ugbehian rẹn David?

⁸ Manẹ i Jonathan ọ sabu rioma kpahen i David. Ro rhiẹ ọmọ Orodje Saul, manẹ i Jonathan ọ sabu ta taghene ọye yo no vi rhiẹ orodje, ọke ọsẹ ye orho hwu hin. (1 Sam. 20:31) Ọrẹn, Jonathan o vwo omeriotọre ọrhẹ atamwu kpahen Jehova. Omarana, nọ dabu hobọtua i David ri Jehova ọ djẹha no rhie orodje. Jonathan o ji vwo atamwu kpahen i David, dedevwo ọnana ọ lẹrhẹ evwan biomu i Saul.—1 Sam. 20:32-34.

9. Jonathan ọ rioma kpahen i David? Dje yi fiotọre.

⁹ Jonathan o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i David, omarana ọrhọ rioma kpahiẹ-ẹn. Jonathan o vwo uduefigbere jeghwai fiuvweri buebun ne, fọkime ọ dabu rhe oborẹ a ha ikpitabọ ọrhẹ ibigẹn ruiruo. E rhe i Jonathan ọrhẹ ọsẹ ye, Saul, rhẹ ihworho ri “dan phẹrẹ ghwẹ egodi,” jeghwai “gbanhon ghwẹ ikporokpo.” (2 Sam. 1:22, 23) Omarana, manẹ i Jonathan ọ sabu wọnma kpahen ekwakwa ro fiudugbere ru ne. Ọrẹn, Jonathan o simoma rhẹ i David yanghene rioma kpahiẹ-ẹn. Ukpomaran, Jonathan o jiri David fọkiẹ uduefigbere ọrhẹ ẹruẹhaso ro vwo kpahen Jehova. Itiọrurhomẹmro, ọke i David o kpe i Goliath hin, yi Jonathan o vwo ẹguọlọ kpahen i David jerẹ omayen. Marhẹ ene ru dje aruẹ ẹguọlọ okokodo ọrana rẹn imizu ukoko na?

10. Me yo mevirhọ re ne “vwo ẹguọlọ okokodo kpahen owuowọnwan nẹ ẹhẹn rhe”?

¹⁰ Baibol na ọ ta rẹn ọwan ne “vwo ẹguọlọ okokodo kpahen owuowọnwan nẹ ẹhẹn rhe.” (1 Pet. 1:22) Jehova o dje udje yi rẹn ọwan. Ẹguọlọ i Jehova o kodori omamọ te erhirhiẹ taghene erhe vwo atamwu kpahiẹn, ono vwo ẹguọlọ kpahen ọwan bẹmẹdẹ. (Rom. 8:38, 39) Ẹmro i Greek ra ha se “okokodo,” o mevirhọ ọrẹ ana dabu damoma dje ẹguọlọ phia. Ọkezẹko, ana sabu “riẹn” jeghwai “rhanriẹn” oma ọwan, na sabu dje ẹguọlọ okokodo rẹn imizu ukoko na. Awọrọ i rhe ru ọwan sọ, o fori na ‘rha harhomu owuowọnwan ọrẹ ẹguọlọ, ji rha damoma sẹrorẹ okugbe owu ọrẹ ẹhẹn na, uvuẹn erhirhiẹ ufuoma ro ku ọwan kugbe na.’ (Eph. 4:1-3) Arha damoma wian na sẹrorẹ “erhirhiẹ ufuoma,” ana kpariroro vrẹn orusọ imizu ọwan. Ana damoma ha ukẹro i Jehova ọ ha ni imizu ukoko na ni aye.—1 Sam. 16:7; Ps. 130:3.

11. Mesoriẹ ọnọ bẹn re ne dje ẹguọlọ okokodo phia ọkezẹko?

 ¹¹ Ọ vwọ phẹrẹ re ne dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn imizu ukoko na-a, maido erhe rhe kpahen orusọ aye. Ọkezẹko, ọnana obẹnbẹn rọ havwiẹ uvwre Ilele Kristi erukaro na. Jerẹ udje, Euodia ọrhẹ Syntyche e vwo obẹnbẹn aye ine “leli [Paul] wian kugbe fọkiẹ iyẹnrẹn esiri” na-a. Ọrẹn fọkiẹ iroro ezẹko, aye i vwo obẹnbẹn aye ine nyerẹn kugbe. Omarana, Paul nọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i “vwo ẹhẹn owu uvuẹn Ọrovwori na.”—Phil. 4:2, 3.

12. Marhẹ ene ru dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn imizu ukoko na?

¹² Marhẹ ene ru dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn imizu ukoko na inyenana? Arha dabu rhe imizu ukoko na, nọ nọ phẹrẹ re ne vwẹruọ aye jeghwai vwo ẹguọlọ okokodo kpahen aye. Ana sabu rhiẹ ugbehian aye dedevwo ọwan ọrhẹ aye rhẹ ẹdẹre-e, yanghene aye e nẹ amwa ọwan rhe-e Karorhọ, Jonathan ọ ha emrẹ ẹgbukpe 30 djerhe i David; ọrẹn aye i rhiẹ igbehian ri kpẹnkpẹnren. Wu na sabu rhiẹ ugbehian omizu ro djerhi ruo—yanghene wu djerheri? Nyoma ọnana, wu na sabu djephia taghene wu “vwo ẹguọlọ kpahen okugbe imizu ephian.”—1 Pet. 2:17.

13. Mesoriẹ ana sabu tikẹrẹ imizu ezẹko uvuẹn ukoko na vrẹn awọrọ?

¹³ Ne vwo ẹguọlọ okokodo kpahen imizu ukoko na o mevirhọ taghene ene vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ ihworho ephian uvuẹn ukoko na? Ẹjo, ọrana ọ sabu phia-a. Ọ sọ re ne tikẹrẹ imizu ezẹko vrẹn awọrọ, fọkime e vwo ojemẹ owu-u. Jesu o se inyikọ yen ephian “igbehian,” ọrẹn o vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ i John. (John 13:23; 15:15; 20:2) Ọrẹn, Jesu ọ ha ukẹro owu ni inyikọ yen ephian. Jerẹ udje, ọke i John ọrhẹ omizie re se James a nekpẹn ẹrhẹ ọduado uvuẹn Uvie Osolobrugwẹ, Jesu nọ ta rẹn aye: “Orhiẹ omẹmẹ yi vwo omẹgbanhon mi na sanọ ọrẹ ono siyẹ obọrhe yanghene obohwẹre mẹ-ẹ.”  (Mark 10:35-40) Jerẹ i Jesu, o fo na ha ukẹro ọghoghanren ni igbehian ọwan vrẹn awọrọ-ọ. (Jas. 2:3, 4) Erhe ruẹ omaran, ọnọ suẹ oghalẹ rhẹ ukoko na ji lẹrhẹ ufuoma rọ havwiẹ seriotọre.—Jude 17-19.

14. Lele oborẹ ọ ha Philippians 2:3, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan je simoma rhẹ awọrọ?

¹⁴ Erhe dje ẹguọlọ okokodo rẹn imizu uvuẹn ukoko na, na sẹrorẹ oma nẹ ẹhẹn re simoma rhẹ awọrọ. Karorhọ taghene i Jonathan ọ rioma kpahen i David, fọkime ọ guọlọ ha ẹrhẹ orodje yi-i. Ọwan ephian ina sabu hẹrokele udje i Jonathan. A vwa rioma kpahen imizu ukoko na fọkiẹ omẹgbanhon aye i vwori-i, ‘ọrẹn rhẹ omeriotọre e ni ereva ọwan taghene aye i do ghwẹ ọwan.’ (Se Philippians 2:3.) Karorhọ taghene omizu owuowu o vwo oborẹ ọnọ sabu ru nọ ha userhumu rẹn ukoko na. Erhe vwo omeriotọre, na na sabu mẹrẹn iruemru irhorhomu ri imizu ọwan i vwori, jeghwai yono nẹ obọdẹn idje aye.—1 Cor. 12:21-25.

15. Me wu yono nẹ udje i Tanya ọrhẹ ekrun ọnẹyen?

¹⁵ Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn re vwe fiẹrorhọ, Jehova ọ yẹ ọwan urhebro nyoma ẹguọlọ okokodo ro djephia, ọrhẹ userhumu re rhiẹromẹrẹn rẹ imizu uvuẹn ukoko na a yẹ ọwan. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn ekrun owu ọke aye e rie nẹ ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa i Satọde ọrẹ ẹgbukpe 2019, “Ẹguọlọ o Vwo Sefughwẹ-ẹ!” ro rhiẹ Omẹvwa Akpọ Ephian re ruru obẹ United States. Tanya ro rhiẹ izu rẹn emọ awansa nọ tare: “Ọke ame a ghwa imoto riẹ ekete ame  i jedọn rhọ, imoto ọrọrọ nọ ghwa ruẹ obọrẹ ame jeghwai zẹ ruẹ imoto ame. O vwo ohworho rọ konro-on, ọrẹn ighweghwe nọ ruẹ ame oma, ame ni ruotọre ji mevi izede na. Ohworho owu nọ ta rẹn ame taghene ame i rhiẹ obọrẹ imoto yi ọ havwọ, nẹ ame i vwo omefuon. Ọye omizu ro ji nẹ omẹvwa na rie. Habaye, orhiẹ ọye ọvo yọ domaji-i. Imizu awan isionrin erọrọ ri nẹ Sweden rhe rhiẹ omẹvwa na i ji domaji. Imizu emẹse na ni dabu gbalọ omẹmẹ ọrhẹ ọmọ mẹ ọgbọtọ, ọnana ọ yẹre ame omefuon! Ne mi ta rẹn imizu na taghene oma ame ono serhọ, taghene aye ina sabu rha nyarhẹn, ọrẹn aye e kwe nyaji ame vwo-o. Aye i daji kẹrẹ ame bọmọke era ha userhumu omesimo phia i ki rhe, imizu na i jeghwai yẹ ame oborẹ ame i guọlọre. Uvwre ọke obẹnbẹn ọnana, ame i mẹrẹn ẹguọlọ i Jehova. Erhirhiẹ ọnana nọ lẹrhẹ ẹguọlọ ame i vwo kpahen imizu ukoko na kodorhọ, jeghwai lẹrhẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro ame i vwo kpahen Jehova kodorhọ.” Wu karorhọ ọke wa guọlọ userhumu, rẹ omizu uvuẹn ukoko na o dje ẹguọlọ okokodo wẹn?

16. Me yẹ iroro ri na lẹrhẹ ọwan dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn owuowọnwan?

¹⁶ Roro kpahen ekwakwa irhorhomu re nerhumie sa erhe dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn owuowọnwan. Ọwan a ha urhebro rẹn imizu ukoko na ọke aye i rhe vwo ọdamẹ. A lẹrhẹ okugbe rọ ha uvwre ihworho i Jehova gbanhanrhọ. Ọwan e djephia taghene ọwan idibo i Jesu, ji lẹrhẹ ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ha ẹga rẹn Jehova. Ọrọ mai ghanren, ọwan e jiri “Ọsẹ arodọmẹ ọrhẹ Osolobrugwẹ urhebro ephian,” Jehova. (2 Cor. 1:3) Jenẹ ọwan ephian i rhe vwo ji dje ẹguọlọ okokodo phia!