Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

TANTARAM-PIAIGNAGNE

Lava Nanoe’ay Avao ze Raha Nampanoe i Jehovah Anay

Lava Nanoe’ay Avao ze Raha Nampanoe i Jehovah Anay

NISY tsikolony ty amy i tanàgne atignana i Taïwan agne zay tamy 1971. Agn’arivo’e kilometatse eo ho eo miala ty misy ty tanen-draza’ay ty misy o tanàgne iohoe. Nanjare feno fotake naho vatovato i rano hitsaha’ay zay tafara i tsikolonỳ. Nisimba ka i ragiragy fandenàgne tamy i ranoy teoỳ, ie amy izao zahay tena mila mandeha. Tena natahotse zahay amy i Harvey valiko, naho i rahalahy amis raike mpandika rehake ho anaỳ, sady tsy nihai’ay tie ino ty hatao’ay. Najogne agnate baka ao areke i tobile’aỳ, le nitsàke i ranoy zahay. Tsy nisy taly ndra seny hitanagne i tobile’ay ty tamy i bakay tao, hafara’e nandeha moramora avao zahay. Ninekoneko mafe i rahalahy ta moro i ranoy teroy rey naho fa nagnente anay. Hoe niela zay zahay vaho niavy tamy i moro’e raikey teroy. Nivavake mafe tamy i Jehovah avao areke zahay, le nitoly soa avao. Ao fa ho tantaraeko ama’areo ty tantara’ay.

NAHATREA TY HAMARENAGNE

I Harvey ty talen’anake, le efatse ty zai’e lahilahy. A Midland Junction, Ahandrefa i Aostralia agne ty misy iareo. Tamy 1931 tagne ho agne ty nahatreava ty keleia’e ty hamarenagne. Nimaro ty ndaty nahantra tamy iareo tagne tamo o taogne iohoe. Nitezaegne mba ho tea i Jehovah ty Harvey, le natao badisa reke tamy ireke ni-14 taogne. Nianara’e fa toko’e hanoe’e avao ze asa ampanoegne aze agnivo i fiangonagney eo. Ty anto’e, tie indraike zay reke, le tsy nimete naho fa nampamakiegne fehentsoratse amy ty fianaragne Fitalakesan-davitse. Nieretseretse reke tie tsy ho vita’e ty hanao izay. Faie nirehake tama’e ze rahalahy raike zay tie: “Kanao ty ndaty raike agnivo i fandaminagne eo mampanao azo raha raike, le matoky reke tie vita’o i raha ampanoegne azoy.”​—2 Kor. 3:5.

Tamy izahay ta Angletera tagne ty nianara i reneko naho ze zokeko ampela zay ty hamarenagne. Le nianatse ka raho. Tsy nitea i baba’ay hey zay tamy ty voaloha’e, le nanohetse anay reke. Faie ndra tie teo zay, le nitapa-kevetse ty hatao badisa avao raho naho fa nisive taogne. Ty ho mpisava lalagne naho misionera ty nitanjoko tamy izay. Faie ie raho feno 21 tao vaho mahazo manao mpisava lalagne hoe ty babako. Tsy vitako ty nandigne izay. Nirehake tamy i babako raho naho fa ni-16 taogne tie handeha ho amy i zokeko ampela a Aostralia agney, satria nifindra tagne reke. Le nagneke ty babako. Ie raho naho fa ni-18 taogne, le nanomboke nanao mpisava lalagne.

Tamy izahay natao mariaze tamy 1951-ỳ

Nahatrea i Harvey raho naho fa ta Aostralia agne. Sambe te ho misionera zahay. Nivaly zahay tamy 1951, le niarake nanao mpisava lalagne tagnate ty roe taogne. Tinendre ho mpiandraikitse faritse Ahandrefa i Aostralia agne zahay tafara izay. Bey o faritse iohoe. Tsy maintsy nandeha tobile tagnate ty lera maro amy i taragnandro maey areke zahay kindraike, satria tena mitokagne ty tanàgne ila’e.

TANTERAKE TY RAHA NIRIE’AY

Fizaràgne Dipiloma ty Sekoly i Gileada tamy Yankee Stadium agne tamy 1955

Nasaegne hagnatreke Sekoly i Gileada kilasy faha-25 zahay tamy 1954. Kede areke sisa, le ho tanterake i fagniria’ay ho lasa misioneray. Sambo ty nandena’ay ta New York agne tamy izay. Ie zahay naho fa niavy agne, le nanomboke nandaligne o Baibolio. Tsy maintsy nianatse rehake espaniola ka zahay naho fa nanao i sekolỳ. Tsy nimora tamy i Harvey zay, satria tsy mahay manognogne “r” reke.

Nirehake tama’ay i mpagnanatse anay rey tie: “Ze te hanompo a Japon agne, le toko’e hisoratse agnaragne amy ty kilasy fianaragne rehake japonais.” Faie hoe zahay: “Aleo i fandaminagne avao ro manendre tie aia ty tane hanompoa’ay.” Nivoamare i Albert Schroeder, agnisa ty mpagnanatse anaỳ, tsiela tafara izay tie tsy nisoratse agnaragne zahay. Le hoe reke: “Dineho’areo soa hey!” Tamy izahay mbe nisalasala ty hanoratse ty agnara’aỳ, le hoe indraike ty Rahalahy Schroeder: “Fa nisorate’ay ty agnara’areo. Mazotoa areke mianatse rehake japonais.” Faie tsy nisarotse tamy i Harvey ty nianatse rehake japonais.

Niavy ta Japon agne zahay tamy 1955. Dimanjato avao ty isa ty mpitory tagne tamy izay. Ni-26 taogne ty Harvey tamy izay, le izaho 24 taogne. A Kobe agne ty nanendreagne anay. Faritse raike a Japon agne io, le nanompo tagne tagnate ty efatse taogne zahay. Nifale zahay naho fa tinendre hanao ty asa ty faritse indraike. Le ze faritse marine i Nagoya zay ty nitilihe’ay. Tena tea’ay ty mpiara-manompo naho ty hanegne tagne vaho i tanàgney. Tagnate ze fotoagne iaby zay, le tsy mba nandietse zao zahay naho fa nisy raha nampanoe i Jehovah anay.

NISY RAHA SAROTSE NATREHE’AY TAMY I FANENDREAGNE VAOVAO NIAZO’AỲ

Izahay amy i Harvey naho ty misionera ila’e ta Kobe, a Japon agne tamy 1957

Nanao ty asa ty faritse tagnate ty telo taogne zahay. Ie tafara izay, le nagnontane anay ty sampa i Japon tie: “Kera afake mifindra a Taïwan agne nareo mba hitory amy ty ndaty amis agne?” Nanjare nivadi-pinoagne ka ty rahalahy Amis ila’e, le nipay rahalahy mahay mirehake japonais ty sampagne mba hiarovagne i mpanompo i Jehovah ila’e rey. * Nitea’ay ty fanompoa’ay ta Japon tagne, le tsy nimora tama’ay ty nanapa-kevetse tie hifindra sa tsy hifindra. Faie nianara i Harvey tie anò avao ze raha ampanoe i Jehovah. Nandeha nifindra ta Taïwan agne areke zahay.

Niavy ta Taïwan agne zahay tamy Novambra 1962. Nisy 2271 ty isa ty mpitory tagne tamy izay sady Amis ty ankamaroa’e. Nila nianatse rehake sinoa hey zahay tamy ty voaloha’e. Faie boke raike avao zay ty nanagna’ay, le i ndaty nampianatse anaỳ ka tsy nahay Angilé. Faie nianatse avao zahay, le nahay avao tamy ty fara’e.

Tsiela tafara ty niavia’ay ta Taïwan agne, le tinendre hiasa amy ty sampa i Taïwan ao ty Harvey mba hiandraikitse ty asa atao amo o tane iohoe ao. Faie kedekede avao ty sampa i Taïwan, le tsy le maro ty asa natao’e tao. Mbe nanagne telo heregnandro teo ho eo aza reke isam-bolagne mba hiaraha’e miasa amy ty rahalahy Amis amy i faritaney ey. Mateteke reke ro nanao lahajaka naho fa havoriambey, satria ni-mpiandraikitse vondrom-paritse. Afake nirehake japonais reke naho fa nanao izay, soa tie azo o mpiara-manompo Amis reo ty raha rehafe’e. Faie tsy neké ty fanjakagne tagne naho tsy atao amy ty rehake sinoa ty fotoam-pivavahagne raike. Nikezake nirehake sinoa areke ty Harvey naho fa nanao lahajaka, le nisy rahalahy raike nandika i reha’ey amy ty rehake amis.

Maramila ty nifehe i Taïwan tamy izay, le tsy maintsy nangatake alalagne o rahalahio naho fa hanao havoriambey. Faie tsy mora ty nahazo ze alalagne zay, sady mateteke o polisio ro tsy le avy le nagnomey. Naho ohatse o polisio mbe tsy magnomey alalagne avao amy i heregnandro hanoagne i havoriambeỳ, le toboke amy i birò iareo teo avao ty Harvey, amparake ty agnomea iareo alalagne aze. Ty anto’e, megnatse iareo naho misy ndaty vazaha toboke amy i birò iareo eo ela.

TY NANGANIHAKO VOHITSE VOALOHA’E

Tamy izahay ta Taïwan agne io. Handeha hitory zahay, le mitsake rano

Mateteke zahay ro nandeha tomboke tagnate ty lera’e maro naho fa manompo. Le nanganike vohitse ndra nitsake rano zahay naho fa nisy toeragne nandehana’ay. Tsy halignoko i fotoagne nanganihako vohitse voaloha’e zay. Nihinagne tsielatsiela zahay tamy ty maraindray io, satria hagneagne i tobile mandeha amy dime sasa’e zay. Ty anto’e, lavitse i tanàgne handena’aỳ. Nandeha tomboke zahay naho fa niavy eo sady nitsake rano vaho nanganike vohitse. Ty tombo i mpiara-manompo alohako eo rey avao ty nitreako tamy izahay nanganike vohitsey.

Niara-niasa tamy ty rahalahy tamy i tanàgney teo ty Harvey naho fa niavy zahay. Le izaho nitory tamy i tanàgne kedekede mampiasa rehake japonais zay. Ie lera’e raike tafara izay, le tena nirokake, satria tamy i maraindraigney avao ty nihinanako fara’e. Nifankatrea tamy i Harvey avao raho tamy ty fara’e sady fa nandeha iaby ka i rahalahy tama’e teo rey. Nahazo atoly telo zay reke naho fa nanolotse gazete ty ndaty nitoria’e. Natoro’e ahike tie akore ty fomba fihinanagne o atoly mantao. Niloahe’e ty amboly i atolỳ ao, le ninome’e ty agnate’e tao. Nagnandragne nihinagne avao raho, ndra tie hoe tsy le nampazoto zay aza ty nihinagne aze. Le nimey i Harvey ahike i raike sisa’ey, satria nieretseretse reke tie tsy ho leo’e raho naho fa hizotso amy i vohitsey naho ohatse rokake.

FIANDROAGNE TSY LE MAHAZATSE

Nivantagne tamy ze rahalahy mitoboke agnila i Anjomba i Fanjakagney zahay, tamy izahay namonje havoriambe faritse indraike zay. Ndaty malio o Amis-ò, le tena raha lahibey amy iareo ty miandro. Nagnomey rano naho savony anay areke ze valy i mpiandraikitse faritse raike zay, mba hiandro’ay amy i Harvey. Faie nimaro ty raha natao i Harvey tamy izay, le izaho ty nampiandroe’e aloha. Le nisy sihoagne telo nakare i valy i mpiandraikitse faritsey tan-taneo. Ty raike nisy rano manintsy, ty raike nisy rano mafana, le ty raike tsy nisy raha. Le nitaitse raho satria natao’e tandrife i Anjomba i Fanjakagney teo i sihoagne rey, ie amy izao feno rahalahy miasa ty amy i Anjombay eo mba hagnomanagne i havoriambeỳ. Nirehake tamy i rahavavey areke raho tie: “Kera misy ridò ty ao?” Le nindesa’e raha hoe pilasitike mangarangaragne zay raho. Raha tsy le nahazatse ahy zay. Le nieretseretse raho tie hiandro amboho tragno ao raho satria mba takotakogne ty ao. Faie nisy gisa ty tao, le natahotse raho tie kera ho tifare iareo naho miharine iareo. Le hoe raho tam-poko ao: ‘O rahalahy reo anio mifantoke amy i asa iareoỳ, le tsy raha ho voamare iareo tie misy ndaty miandro ty eto. Sady naho tsy miandro raho, le va’e ho boseke iareo. Ndra aleo raho le fa miandro eto avao.’ Le niandro teo avao raho.

Izahay magnisy akanjo Amis. Io ty akanjo agnisia iareo naho fa misy fete

BOKE NAHO GAZETE AMY TY FIREHAKE AMIS

Nitsapa i Harvey tie sarotse amo o mpiara-manompo Amis reo ty handroso ara-pagnahy. Ty anto’e, tsy nahay namaky teny ty ankamaroa iareo sady tsy nisy boke naho gazete tamy ty rehake amis ka. Maregne fa abody romanina ty nampiasae ty ndaty agne naho fa nanoratse rehake amis. Faie nitrea i Harvey tie soa naho ampianaregne mamaky teny amy i fireha iareoỳ iareo. Asa bey zay, faie tena nisy voka’e soa. Nanjare afake nianatse miomba i Jehovah o mpiara-manompo reo. Tamy 1966 tagne ho agne ty nisia ty boke naho gazete tamy ty rehake amis voaloha’e tagne, le tamy 1968 ty nizaragne Fitalakesan-davitse voaloha’e tagne.

Faie niheje o fanjakagneo ty hizaragne i boke naho gateze rey satria tsy tamy ty rehake sinoa. Nisiagne rehake sinoa naho amis areke ty amy i Fitalakesan-davitsey mba tsy hisia ty olagne. Le izay avao ty natao tagnate ty tao’e raike tsy dime volagne. Naho nisy ndaty nagnontane anay, le nirehafegne tie ampiasaegne mba hampianaregne o ndatio rehake sinoa i gazetey. Nanomboke tamy izay, le nampiboake boke naho gazete tamy ty rehake amis maro ty fandaminagne mba hagnampe o ndaty Amis reo hahafantatse ty hamarenagne.​—Asa. 10:34, 35.

NAMPEA’E MBA HIAIGNE MIFAGNARAKE AMY TY FITSIPY I JEHOVAH O RAHALAHY AMIS REO

Tsy tena nagnorike soa ty fitsipy i Jehovah ty ankamaroa o mpiara-manompo Amis reo tagnate ty taogne maro. Ty anto’e, tsy nitaka iareo soa ty toro lala ty Baiboly miomba ty raha ila’e. Misy tamy iareo ohatse mbe niraty findesam-batagne, ty ila’e nimamo, le ty ila’e nifoke rongony naho nifoke paraky. Nikezake areke ty Harvey nitilike o fiangonagne tagneo mba hagnampeagne iareo hahatakatse ty fomba fiheve i Jehovah miomba o raha rehoe. Tamy izahay nandeha nitilike iareoy i raha nitantaraeko tama’areo tamy ty voaloha’ey.

Le nanao fagnovàgne ze mpiara-manompo niambane. Faie nampanahelo fa maro ty tsy niova. Ty voka’e, nanjare nihegne ty isa ty mpitory ta Taïwan agne tagnate ty 20 taogne teo ho eo. Nanjare 900 ty sisa iareo, ie amy izaò 2450 ty niisa iareo taloha. Tena nahakivy zay. Faie fanta’ay tie tsy hitahy antika ty Jehovah naho tsy mikezake mba halio ty ndaty tsikiraidraike agnivo i fiangonagney eo. (2 Kor. 7:1) Tafara tatoy, le nanjare nanompo i Jehovah tamy ty fomba ankasitraha’e i mpiara-manompo rey. Noho ty fitahia i Jehovah aza, le fa losotse ty 11000 ty isa ty mpitory a Taïwan agne amy hinane zao.

Nihanandroso ara-pagnahy avao i mpiara-manompo rey nanomboke tamy 1981. Ty voka’e, nanjare nanagne fotoagne hagnampeagne o ndaty Sinoao ty Harvey. Tsy vavolombelogne ty ankamaroa ty valy o rahavave Sinoao. Nifale ty Harvey naho fa nahatrea tie nanjare niova i ndaty rey naho fa nampea’e. Nirehake reke tie tena nifale naho fa nahatrea ty raike amy iareo nivavake tamy i Jehovah voaloha’e. Nifale ka raho satria nimaro ty ndaty managne toe-po soa nampeako mba hifandrambe marine amy i Jehovah. Nahafale ahy ka ty niara-niasa tamy ty ana-dahy naho ty anak’ampela ze ndaty nampianareko Baiboly zay tamy i sampa i Taïwan agne.

NIMATE TY HARVEY

Nimate ty kansera ty Harvey tamy 1 Janvie 2010. Naho kontegne, le eo ho eo amy ty 60 taogne latsake kede ty nanompoa’e marain-tsy hariva. Tena mbe mahatsiaro aze mafe avao raho hatrake amy izao. Faie tena fale raho satria afake nanohagne aze tamy ty asa fanompoagne natao’e tamy ty faritse Azia agne. Nianatse firehake roe tena sarotse zay ka zahay tie tagne. I Harvey moa sady nianatse nirehake ro nianatse nanoratse ka.

Ie efatse taogne tafara izay, le nirehake tamako ty Filan-keve-pitantanagne tie soa naho miheregne Aostralia agne raho, satria fa mihabey raho, le mila ndaty hikarakara ahike. Hoe raho tamy ty voaloha’e: ‘Teako avao ty a Taïwan eto.’ Faie nampianare i Harvey ahike tie anò avao ze raha ampanoe i fandaminagne azo. Nandeha niheregne Aostralia eto areke raho.

Fale raho fa afake mampiasa i rehake japonais naho sinoa nianarakoy naho fa minday ndaty mitilike i Betela

Miasa amy i Betela i Aostralia eto raho amy hinane zao, le manompo miarake amy i fiangonagne raho naho fa sabotsy lahady. Naho fa misy mpiara-manompo Japonais naho Sinoa mitilike i Betela, le fale raho minday iareo. Tena fa tsy ligneko ty fotoagne hagnatanteraha i Jehovah i fampitama’e hamelogne ty matey. Mino raho fa agnate fitadidia’e ao ty Harvey. Ty anto’e, lava nanoe’e avao ze raha nampanoe i Jehovah aze.

^ feh. 14 Firehake sinoa ty rehake ofisialy a Taïwan agne amy hinane zao. Faie rehake japonais ty rehake ofisialy tagne tagnate taogne maro taloha izay. Maro amy ty foko a Taïwan agne ro mbe mampiasa firehake japonais amy izao.