Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 5

“Kristus oye omutse gwomulumentu kehe”

“Kristus oye omutse gwomulumentu kehe”

“Kristus oye omutse gwomulumentu kehe.” — 1 KOR. 11:3.

EIMBILO 12 Jehova oKalunga omunene

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Oshike tashi vulu okunwetha mo omukalo moka omusamane ha ungaunga nomukulukadhi gwe nosho wo noyana?

MBELA oshitya “omutse” otashi ti shike? Aasamane yamwe ohaya ungaunga naakulukadhi yawo nosho wo noyana taya landula omithigululwakalo nenge omikalo nkene ya putudhwa. Omumwameme Yanita, gwokoEuropa, ota ti: “Mpoka nda putukila, aantu oye na eitaalo ndyoka lya kakatela muyo kutya aalumentu oye na oshilonga ye vule aakiintu nonokutya aakiintu oye na okutalika ko ongaapika.” Omumwatate Luke, gwokoAmerika, ota ti: “Aasamane yamwe ohaya longo oyanamati kutya oohapu dhaakiintu ihadhi landulwa, na kehe shoka taya popi inashi simana.” Ihe Jehova hasho a hala aasamane ya kale haya ungaunga naakulukadhi yawo ngawo. (Yelekanitha Markus 7:13.) Oshike nduno tashi vulu okukwathela omusamane a kale omutse gwegumbo tagwu shi enditha nawa?

2. Omutse gwegumbo ogwa pumbwa okutseya shike, nomolwashike?

2 Omusamane okwa pumbwa tango okutseya shoka Jehova a tegelela kuye, opo a kale omutse gwegumbo e li nawa. Okwa pumbwa wo okutseya kutya omolwashike Jehova a tula po elongekidho lyuukwamutse nosho wo kutya ongiini ta vulu okulandula oshiholelwa shoka Jehova naJesus ya tula po. Omolwashike omusamane a pumbwa okutseya iinima mbyoka? Omolwaashoka Jehova okwa pa omutse gwegumbo kehe oonkondopangelo dhontumba nokwa tegelela gwu dhi longithe momukalo omwaanawa. — Luk. 12:48b.

OKUKALA OMUTSE GWEGUMBO OTASHI TI SHIKE?

3. Otatu ilongo shike kombinga yuukwamutse mwaashoka sha popiwa mAakorinto yotango 11:3?

3 Lesha 1 Aakorinto 11:3. Ovelise ndjika otayi ulike omukalo moka Jehova u unganeka uukwanegumbo we womegulu nowokombanda yevi. Molwaashoka Jehova “oye omutse” gwakehe gumwe, oku na oonkondopangelo dha shiga ko. Okwa pa wo yalwe oonkondopangelo okupitila melongekidho lyuukwamutse, ihe mboka ye dhi pewa oye na oku ki ihokolola kuye, omolwomukalo moka haya longitha oonkondopangelo dhawo. (Rom. 14:10; Ef. 3:14, 15) Jehova okwa langeka po Jesus a kale omutse gwegongalo, ihe Jesus oku na oshinakugwanithwa shokwiihokolola koshipala shaJehova, omolwomukalo moka hu ungaunga natse. (1 Kor. 15:27) Jehova okwa langeka po wo omusamane a kale omutse gwomukadhi nosho wo gwoyana. Ihe omusamane ote ki ihokolola koshipala shaJehova naJesus, shi ikolelela komukalo ngoka hu ungaunga naanegumbo lye. — 1 Pet. 3:7.

4. Jehova naJesus oye na uuthemba wokuninga shike?

4 Jehova oku na uuthemba wokutulila po aanegumbo lye yomegulu noyokombanda yevi oompango ndhoka ye na okulandula nokushilipaleka kutya otaya vulika kudho, oshoka oye omutse gwawo. (Jes. 33:22-23) Molwaashoka Jesus oye omutse gwegongalo, oku na uuthemba wokutula po oompango nokushilipaleka kutya egongalo otali vulika kudho. — Gal. 6:2; Kol. 1:18-20.

5. Omutse gwegumbo ogwu na uuthemba wokuninga shike, nogwu na omangambeko geni?

5 Ngaashi Jehova naJesus, omutse gwegumbo kehe lyopaKriste ogwu na uuthemba wokuninga omatokolo maandjawo. (Rom. 7:2; Ef. 6:4) Ihe oonkondopangelo dhagwo odha ngambekwa. Pashiholelwa, oompango ndhoka tagwu tula po, odhi na okukala dhi ikolelela komakotampango gOmbiimbeli. (Omayel. 3:5, 6) Shimwe ishewe, oompango dhomutse ohadhi hulile owala momututu gwegumbo lye, nokagwu na uuthemba woku dhi tulila po mboka kaaye shi yaandjawo. (Rom. 14:4) Natango, ngele oyana ya koko e taya zi mo megumbo, nonando oye na okukala haye mu simaneke, kaye li we kohi yuukwamutse we. — Mat. 19:5.

OMOLWASHIKE JEHOVA A TULA PO ELONGEKIDHO LYUUKWAMUTSE?

6. Omolwashike Jehova a tula po elongekidho lyuukwamutse?

6 Jehova okwa tula po elongekidho lyuukwamutse, oshoka oku hole aanegumbo lye megulu nokombanda yevi. Elongekidho ndyoka oli li omagano ga za kuye. Uukwamutse owe shi ninga tashi wapa, opo muukwanegumbo waJehova mu kale mu na ombili nelandulathano. (1 Kor. 14:33, 40) Andola Jehova okwa li inaa tula po kondandalunde kutya ngoka e na oonkondopangelo olye, ando muukwanegumbo we omu na evundakano nomapiyagano. Pashiholelwa, ando kapu na ngoka e shi kutya olye e na okuninga omatokolo naangoka e na okukatuka oonkatu e ga tule miilonga.

7. Ngele tatu tala mAaefeso 5:25, 28, mbela Jehova okwa hala aasamane ya pangele aakulukadhi yawo?

7 Ngele elongekidho lyaJehova lyuukwamutse oli li oshinima oshiwanawa, omolwashike aakulukadhi oyendji yu uvite kutya aasamane yawo ohayu ungaunga nayo nonyanya noku ya thindila kongudhi? Uupyakadhi owu li mpono kutya aasamane oyendji ihaya landula omilandu ndhoka Jehova e ya tulila po. Pehala lyaashono, ohaya landula omaputuko nomithigululwakalo dhawo. Ohaya hepeke wo aakulukadhi yawo, opo ya kale yu uvite kutya oyo haya panga megumbo. Pashiholelwa, otashi vulika omusamane a kale e na onyanya, opo u ulike uunenentu we nenge esimano lye. Otashi vulika a dhiladhile kutya ita vulu okuthiminika omukadhi a kale e mu hole, ihe ota vulu okukuna uumbanda muye a kale he mu tila. Ngele omukadhi okwa mbandapala, omusamane oha kala ta ningi ngaashi a hala. * Aasamane mboka haya dhiladhila nohaya ningi ngawo, oya puka thiluthilu. Inaya simaneka aakulukadhi yawo, ngaashi ya tegelelwa ye shi ninge, shoka shi li ompinge nehalo lyaJehova. — Lesha Aaefeso 5:25, 28.

NKENE OMULUMENTU TA VULU OKWIILONGA A KALE OMUTSE GWEGUMBO OMWAANAWA

8. Omulumentu ota vulu ngiini okwiilonga okukala omutse gwegumbo omwaanawa?

8 Omulumentu ota vulu okwiilonga okukala omutse gwegumbo omwaanawa mokuholela omukalo moka Jehova naJesus haya longitha oonkondopangelo dhawo. Natu tale owala komaukwatya gaali ngoka Jehova naJesus hayu ulike, e tatu tala nkene omutse gwegumbo tagwu vulu okuulika omaukwatya ngoka uuna tagwu ungaunga nomukadhi nosho wo noyana.

9. Jehova ohu ulike ngiini eifupipiko?

9 Eifupipiko. Jehova oye omunandunge a shiga ko. Ihe nonando ongawo, oha pulakene komaetopo gaapiya ye. (Gen. 18:23, 24, 32) Oha pitike mboka ta wilike ya gandje omaetopo gawo. (1 Aak. 22:19-22) Jehova okwa gwanenena, ihe ina tegelela tu kale ihaatu ningi omapuko. Ohe tu kwathele tu pondole sho tatu mu longele, nonando inatu gwanenena. (Eps. 113:6, 7) Ombiimbeli otayi ti kutya Jehova oku li “omukwathi” gwetu. (Eps. 27:9; Heb. 13:6) Omukwaniilwa David okwa li a zimine kutya iilonga ya simana mbyoka a pondola, okwe yi gwanitha po owala, omolwekwatho nesiloshimpwiyu nenge tu tye molweifupipiko lyaJehova. — 2 Sam. 22:36.

10. Jesus oku ulike ngiini eifupipiko?

10 Natu tale koshiholelwa shaJesus. Nonando oye Omuwa nOmuwiliki gwaalongwa ye, okwa li a yogo oompadhi dhawo. Omolwashike Jehova a nyolitha oshiningwanima shika mOmbiimbeli? Okwa hala oku ulukila kehe gumwe, oshiholelwa shoka e na okulandula, mwa kwatelwa omitse dhomagumbo. Jesus okwa popi ye mwene a ti: “Ngame onde mu pe oshiholelwa, opo mu ninge naanaa ngashika nde mu ningile.” (Joh. 13:12-17) Nonando Jesus oku na oonkondopangelo odhindji, ka li a tegelela yalwe ye mu yakule, ihe oye a li omuyakuli gwawo. — Mat. 20:28.

Omutse gwegumbo otagwu vulu okuulika eifupipiko nosho wo ohole, mokukala hagwu longo iilonga yomegumbo nohagwu kwathele yaandjawo pambepo (Tala okatendo 11, 13)

11. Omutse gwegumbo otagwu vulu okwiilonga shike koshiholelwa shaJehova naJesus sheifupipiko?

11 Oshiilongomwa kutse. Omutse gwegumbo otagwu vulu okuulika eifupipiko momikalo odhindji. Pashiholelwa, ihagwu kala gwa tegelela omukadhi noyana ya kale ihaaya ningi omapuko. Omutse kehe ogwu na okupulakena komaetopo gaanegumbo, nonando itaga tsu kumwe naangoka ge. Omumwameme Marley gwokoAmerika okwa ti: “Omathimbo gamwe ngaye nomusamane gwandje ohatu kala tu na omadhiladhilo ga yoolokathana. Ihe ondi shi kutya oku na nangaye nokwa simaneka ndje, oshoka oha pula kutya otandi ti ngiini noha dhiladhila nawanawa kusho manga inaa ninga etokolo.” Shimwe ishewe, omusamane omwiifupipiki oha longo iilonga yomegumbo, nonando aantu momudhingoloko oye yi tala ko yi li iilonga yaakiintu. Oshinima shoka otashi vulika shi kale eshongo. Omolwashike mbela? Omumwameme Rachel okwa ti: “Moshitopolwa shetu, ngele omusamane oha kwathele omukadhi mokuyoga iiyaha nenge mokwoopaleka egumbo, aashinda naakwanezimo ohaya kala ye wete kutya opu na epuko lyasha. Ohaya kala taya dhiladhila kutya omusamane ota pangelwa komukadhi.” Ngele osho shi li ngawo meputuko lyeni, dhimbulukwa kutya Jesus okwa yogele oompadhi dhaalongwa ye, iilonga mbyoka ya li hayi longwa owala kaapika. Omutse gwegumbo omwaanawa ihagwu kala tagwu gandja owala eitulomo kesimano lyagwo. Ohagwu kala wo gwa hala omukadhi noyana ya kale ya nyanyukwa. Kakele keifupipiko, uukwatya wulwe ishewe wuni omutse gwegumbo gwa pumbwa okukala gwu na?

12. Ohole ohayi inyengitha Jehova naJesus ya ninge shike?

12 Ohole. Kehe shoka Jehova ha ningi, ohe shi ningi ti inyengithwa kohole. (1 Joh. 4:7, 8) Ohe tu sile oshimpwiyu pambepo okupitila mOohapu dhe, Ombiimbeli nomehangano lye. Ohe tu kwathele tu kale tu uvite kutya oku na ko nasha natse moku tu shilipaleka kutya oku tu hole. Ongiini kombinga yoompumbwe dhetu dhopalutu? Jehova ‘ohe tu pe iinima ayihe kee na uuluya.’ (1 Tim. 6:17) Uuna twa ningi epuko, ohe tu pukulula noha tsikile okukala e tu hole. Omolwohole ye, okwe tu pa ekuliloyambo. Molwaashoka Jesus oku tu hole noonkondo, okwa yamba po omwenyo gwe molwetu. (Joh. 3:16; 15:13) Kapu na sha shoka tashi vulu okuhulitha po ohole ndjoka Jehova naJesus ye nine aantu mboka aadhiginini kuyo. — Joh. 13:1; Rom. 8:35, 38, 39.

13. Omolwashike sha simana omutse gwegumbo gwu kale gwu hole yaandjawo? (Tala wo oshimpungu “ Shoka omusamane ngoka opo a hokana e na okuninga, opo omukadhi a kale e mu simaneka”)

13 Oshiilongomwa kutse. Kehe shimwe shoka omutse gwegumbo tagwu ningi, nagwu shi ninge tagwu inyengithwa kohole. Omolwashike shoka sha simana? Omuyapostoli Johannes okwa yamukula a ti: Omuntu “ita vulu okukala e hole Kalunga, ngoka kee mu wete, ngele ke hole omuntu mukwawo ngoka e mu wete,” nenge aanegumbo lye. (1 Joh. 4:11, 20) Omusamane ngoka e hole yaandjawo ohe ya sile oshimpwiyu pambepo, pamaiyuvo nopalutu. Kungawo, ota holele Jehova naJesus. (1 Tim. 5:8) Oha longo oyana iilonga yokomake noihe ya putudha hedha huka. Omatokolo kehe ta ningi oge na wo okukala haga simanekitha Jehova notaga etele uuwanawa aanegumbo ye. Natu kundathaneni iinima mbyoka omutse gwegumbo gwu na okuninga, e tatu tala nkene tagwu vulu okuholela Jehova naJesus.

SHOKA OMUTSE GWEGUMBO GWU NA OKUNINGA

14. Omutse gwegumbo otagwu vulu ngiini okukwathela yaandjawo pambepo?

14 Okusila oshimpwiyu aanegumbo lye pambepo. Jesus okwa li a holele He, mokukala ha palula aalanduli ye pambepo. (Mat. 5:3, 6; Mark. 6:34) Sha faathana, oshinima sha simana shoka omutse gwegumbo gwu na okuninga, osho okusila oshimpwiyu yaandjawo pambepo. (Deut. 6:6-9) Ohagwu ya kwathele mokushilipaleka aluhe kutya ye naanegumbo lye ohaya lesha nokukonakona Ombiimbeli, ohaya yi kokugongala, ohaya uvitha nohaya kokeke nokukoleka ekwatathano lyawo naJehova.

15. Omutse gwegumbo otagwu vulu ngiini okusila oshimpwiyu yaandjawo pamaiyuvo?

15 Okusila oshimpwiyu aanegumbo pamaiyuvo. Jehova okwa li a lombwele Jesus montaneho yaantu kutya oku mu hole. (Mat. 3:17) Jesus okwa li u ulike kutya oku hole aalanduli ye, okupitila miilonga ye nomoohapu dhe. Aalanduli ye nayo oya li ye mu lombwele kutya oye mu hole. (Joh. 15:9, 12, 13; 21:16) Omutse gwegumbo otagwu vulu okuulukila omukadhi noyana kutya ogwu ya hole okupitila mwaashoka hagwu ningi, ngaashi mokukonakona nayo Ombiimbeli. Ogwu na wo oku ya lombwela kutya ogwu ya hole nogwu na ko nasha nayo. Ngele otashi vulika, otagwu vulu oku ya tumbaleka noku ya pandula komeho gayalwe. — Omayel. 31:28, 29.

Omutse gwegumbo ogwu na okusila oshimpwiyu aantu yaandjawo, opo gwu kale gwa hokiwa kuJehova (Tala okatendo 16)

16. Oshike ishewe omutse gwegumbo gwu na okuninga, noshike gwu na okuyanda?

16 Okusila oshimpwiyu aanegumbo palutu. Jehova okwa li ha sile oshimpwiyu Aaisraeli, nuuna e ya geela molwokwaavulika kwawo. (Deut. 2:7; 29:5) Ohe tu sile wo oshimpwiyu nokunena. (Mat. 6:31-33; 7:11) Jesus naye okwa li a pe aalanduli ye iipalutha. (Mat. 14:17-20) Okwa li wo a aludha aantu oyendji. (Mat. 4:24) Omutse gwegumbo ogwu na okusila oshimpwiyu aanegumbo lyagwo, opo gwu kale gwa hokiwa kuJehova. Ihe opu na oshinima shoka gwa pumbwa okuyanda. Kagwu na okukala ethimbo olindji unene kiilonga, shoka tashi ke gwu imba gwu kwathele aanegumbo yagwo pamaiyuvo noya hedhe popepi naJehova.

17. Jehova naJesus ohaye tu longo noku tu pukulula momukalo guni?

17 Okulonga aanegumbo iilonga. Molwaashoka Jehova oku na ko nasha natse, ohe tu longo nohe tu pukulula. (Heb. 12:7-9) Ngaashi He, Jesus okwa li a longo nokudheula aalanduli ye te shi ningi pahole. (Joh. 15:14, 15) Oha gandja omayele gu ukilila, ihe ohe shi ningi momukalo omwaanawa. (Mat. 20:24-28) Oku shi kutya inatu gwanenena notu na egamo lyokuninga omapuko. — Mat. 26:41.

18. Omutse gwegumbo ohagwu kaleke shike momadhiladhilo?

18 Omutse gwegumbo ngoka hagwu holele Jehova naJesus ohagwu kaleke momadhiladhilo kutya omukadhi noyana inaya gwanenena. Ihagwu ungaunga nayo ‘nonyanya.’ (Kol. 3:19) Pehala lyaashono, ohagwu landula ekotampango ndyoka li li mAagalati 6:1 nohagwu kambadhala oku ya pukulula tagwu shi ningi “nonge,” oshoka ogwu shi kutya nagwo omuntu gwonyama nombinzi. Ngaashi Jesus ha ningi, omutse gwegumbo ogwu shi kutya omukalo dhingi moka tagwu vulu okulonga yaandjawo, okupitila moshiholelwa shoka tagwu tula po. — 1 Pet. 2:21.

19-20. Ngele tashi ya pokuninga omatokolo, omutse gwegumbo otagwu vulu ngiini okuholela Jehova naJesus?

19 Okuninga omatokolo nopwaa na okwiihola mwene. Jehova oha ningi omatokolo ngoka taga etele yalwe uuwanawa. Pashiholelwa, okwa shita iinima yi na omwenyo, hamolwuuwanawa we mwene, ihe omolwaashoka a hala natse tu mone mo uuwanawa muyo. Kapu na ngoka e mu thiminike a yambe po omwana a se molwetu. Okwe shi ningi nehalo ewanawa, opo e tu kwathele. Jesus naye okwa li ha ningi omatokolo ngoka taga etele yalwe uuwanawa. (Rom. 15:3) Pashiholelwa, pompito yimwe nonando okwa li a vulwa, ina ka thuwa po, ihe okwa li a longo ongundu yaantu ndjoka ye ya kuye. — Mark. 6:31-34.

20 Omutse gwegumbo omwaanawa ogwu shi kutya oshinima shimwe oshidhigu shoka gwu na okuninga, osho okuningila yaandjawo omatokolo gopandunge, oshinakugwanithwa shoka sha simana noonkondo. Ohagwu yanda okuninga omatokolo inaaga dhindwa nawa nenge gi ikolelela kunkene gwu uvite pethimbo tagwu ga ningi. Pehala lyaashono, ohagwu etha Jehova oye e gwu longe nkene gwu na okuninga omatokolo gomondjila. * (Omayel. 2:6, 7) Kungawo, otagwu ka ninga omatokolo ngoka taga etele yalwe uuwanawa, pehala lyokudhiladhila owala kuuwanawa wagwo. — Fil. 2:4.

21. Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa tashi landula?

21 Uusita waantu uudhigu, ihe oshinakugwanithwa shono Jehova okwe shi pa omitse dhomagumbo, nokwa tegelele dhi shi gwanithe po. Ngele omusamane okwa kambadhala okuholela Jehova naJesus, ote ke shi enditha nawa. Ngele omukulukadhi gwe okwa kala ha gwanitha po iinakugwanithwa ye megumbo, otaya ka kala ye na ombili mondjokana yawo. Omukulukadhi oku na okukala a tala ko ngiini elongekidho lyuukwamutse? Omashongo geni tashi vulika i iyadhe mugo? Omapulo ngoka otaga ka yamukulwa moshitopolwa tashi landula.

EIMBILO 16 Tangeni Jehova omolwOmwana, Omugwayekwa

^ okat. 5 Uuna omulumentu a hokana, oha ningi omutse gwegumbo. Moshitopolwa shika otatu ka tala kutya okukala omutse gwegumbo otashi ti shike? Omolwashike Jehova a tula po elongekidho lyuukwamutse? Aalumentu otayi ilongo shike koshiholelwa shoka Jehova naJesus ya tula po? Moshitopolwa oshitiyali, otatu ka tala kwaashoka omusamane nomukulukadhi tayi ilongo koshiholelwa shaJesus noshayalwe mboka ya popiwa mOmbiimbeli. Moshitopolwa oshititatu, otatu ka tala kelongekidho lyuukwamutse megongalo.

^ okat. 7 Omathimbo gamwe moofilima, miinyandwa nomomambo giiyolitha ohamu kala omahokololo gaasamane taya hepeke nokudhenga nokuli aakulukadhi yawo. Shoka osha ningitha aantu ya kale ye wete kutya omusamane oku na okupangela omukulukadhi gwe.

^ okat. 20 Opo wu mone uuyelele owundji kombinga yankene wu na okuninga omatokolo gopandunge, tala oshitopolwa “Ninga omatokolo ngoka taga simanekitha Jehova,” shoka shi li mOshungolangelo yOshiingilisa yo 15 Apilili 2011, epandja 13-17.