Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 5

“Mane ida-idak nia ulun mak Kristu”

“Mane ida-idak nia ulun mak Kristu”

“Mane ida-idak nia ulun mak Kristu.”​—1 KOR 11:3.

KNANANUK 12 Maromak Kbiit Boot, Jeová

IHA LISAUN NEʼE *

1. Saida deʼit mak bele fó influénsia ba mane sira-nia hanoin kona-ba arranju ulun nian?

BAINHIRA Ita rona kona-ba arranju ulun nian, Ita hanoin saida? Mane balu husik sira-nia toman, kultura ka família atu fó influénsia ba dalan neʼebé sira trata sira-nia feen no oan. Irmán ida iha Europa naran Yanita hatete: “Iha fatin neʼebé haʼu hela, ema barak kaer metin ba ideia katak feto sira ladún iha folin no sira mak hanesan atan.” Irmaun ida naran Luke husi Estadus Unidus hatete: “Aman balu hanorin sira-nia oan-mane katak feto sira tenke nonook deʼit no sira-nia opiniaun la iha folin.” Maibé Jeová lakohi mane sira atu trata sira-nia feen iha dalan hanesan neʼe. (Kompara ho Marcos 7:13.) Oinsá mak mane sira bele aprende atu sai ulun ba família neʼebé diʼak?

2. Ulun ba família presiza hatene saida, no tanbasá?

2 Atu bele sai ulun ba família neʼebé diʼak, ulukliu mane ida presiza komprende saida mak Jeová hakarak nia atu halo. Nia mós presiza hatene tanbasá Jeová halo arranju ulun nian, no oinsá nia bele banati-tuir Jeová no Jesus nia ezemplu. Tanbasá importante atu mane ida hatene kona-ba neʼe? Tanba Jeová fó podér balu ba ulun ba família, no nia lakohi sira uza sala ida-neʼe.​—Lc 12:48b.

ARRANJU ULUN NIAN KATAK SÁ?

3. Tuir 1 Korinto 11:3, ita aprende saida kona-ba arranju ulun nian?

3 Lee 1 Korinto 11:3. Versíkulu neʼe esplika oinsá Jeová organiza ninia família iha lalehan no mós iha rai. No tanba Jeová mak “ulun”, nia iha podér boot liu. Liuhusi arranju ulun nian, nia fó podér balu ba kriatura seluk. Maibé sira presiza hatán ba nia kona-ba dalan neʼebé sira uza sira-nia podér. (Rom 14:10; Éf 3:14, 15) Jeová hili Jesus atu sai ulun ba kongregasaun no Jesus tenke hatán ba Jeová kona-ba dalan neʼebé nia tau matan ita. (1 Kor 15:27) Jeová mós hili laʼen sira atu sai ulun ba sira-nia feen no mós oan sira. No laʼen sira tenke hatán ba Jeová no Jesus kona-ba dalan neʼebé sira tau matan ba sira-nia família.​—1 Ped 3:7.

4. Jeová no Jesus iha podér saida?

4 Jeová mak Ulun ba ninia família iha lalehan no mós rai. Tan neʼe Jeová iha podér atu fó ukun-fuan ba ninia oan sira, no nia iha direitu atu haruka sira halo tuir ukun-fuan sira-neʼe. (Isa 33:22) Jesus mak ulun ba kongregasaun no nia mós iha direitu atu halo ukun-fuan no haruka ita atu halo tuir ukun-fuan sira-neʼe.​—Gal 6:2; Kol 1:18-20.

5. Ulun ba família iha podér saida? Podér neʼe iha limitadu ka lae? Esplika toʼok.

5 Hanesan ho Jeová no Jesus, ulun ba família mós iha podér atu halo regra ba ninia família. (Rom 7:2; Éf 6:4) Maibé ninia podér mak limitadu. Porezemplu, regra neʼebé nia halo presiza bazeia ba Bíblia nia prinsípiu. (Prov 3:5, 6) No ulun ba família ida la iha podér atu halo regra ba ema neʼebé laʼós parte ba ninia umakain. (Rom 14:4) No mós bainhira ninia oan sira sai boot no hela ketak, sira kontinua hatudu respeitu ba nia, maibé nia laʼós tan sira-nia ulun.​—Mt 19:5.

TANBASÁ JEOVÁ HALO ARRANJU ULUN NIAN?

6. Tanbasá Jeová halo arranju ulun nian?

6 Jeová halo arranju ulun nian tanba hadomi ninia família. Arranju ulun nian mak prezente husi nia no neʼe halo Jeová nia família iha dame no la runguranga. (1 Kor 14:33, 40) Se la iha arranju ulun nian, Jeová nia família sei sai runguranga no la kontente. Porezemplu, ita sei la hatene sé mak sei halo desizaun ikus no sé mak sei kumpre desizaun neʼe.

7. Tuir Éfeso 5:25, 28, Jeová hakarak laʼen sira atu trata sira-nia feen iha dalan oinsá?

7 Se arranju ulun nian mak buat neʼebé diʼak, entaun tanbasá feto barak sente katak sira-nia laʼen trata aat no kontrola sira? Neʼe tanba laʼen barak la halo tuir Jeová nia matadalan kona-ba família, maibé halo tuir deʼit sira-nia kostume ka kultura. Laʼen balu trata aat sira-nia feen no kontrola sira-nia feen atu bele sente fiar an liután. Porezemplu, karik laʼen ida halo nuneʼe atu hatudu katak nia mak mane forte. Karik nia hanoin katak nia labele obriga ninia feen atu hadomi nia, maibé nia bele halo ninia feen taʼuk ba nia. Hodi halo hanesan neʼe, nia hanoin katak nia bele kontrola ninia feen. * Bainhira laʼen hanoin hanesan neʼe ka hatudu hahalok hanesan neʼe, nia la respeitu ninia feen no neʼe kontra malu ho Jeová nia hakarak.​—Lee Éfeso 5:25, 28.

APRENDE ATU SAI ULUN BA FAMÍLIA NEʼEBÉ DIʼAK

8. Oinsá laʼen ida bele aprende atu sai ulun ba família neʼebé diʼak?

8 Laʼen ida bele aprende atu sai ulun ba família neʼebé diʼak liuhusi banati-tuir Jeová no Jesus nia ezemplu. Mai ita koʼalia kona-ba hahalok rua neʼebé Jeová no Jesus hatudu, no aprende oinsá ulun ba família bele hatudu hahalok sira-neʼe ba ninia feen no mós ninia oan.

9. Oinsá Jeová hatudu haraik an?

9 Haraik an. Jeová mak matenek liu hotu. Maski nuneʼe, nia rona ba ninia atan sira-nia opiniaun. (Gén 18:23, 24, 32) Nia fó oportunidade ba ninia atan sira atu fó sai sira-nia sujestaun. (1 Reis 22:19-22) Maski Jeová perfeitu, maibé nia la husu ita atu halo buat neʼebé liu fali ita-nia kbiit. Duké halo nuneʼe, nia ajuda ninia atan sira neʼebé la perfeitu atu susesu hodi serbí nia. (Sal 113:6, 7) Bíblia mós esplika katak Jeová mak “ajuda-naʼin”. (Sal 27:9; Ebr 13:6) Liurai David rekoñese katak nia bele kumpre buat barak tanba Jeová hatudu haraik an hodi ajuda nia.​—2 Sam 22:36.

10. Oinsá Jesus hatudu haraik an?

10 Hanoin toʼok Jesus nia ezemplu. Maski nia mak Naʼi no Mestre ba ninia dixípulu sira, maibé nia fase sira-nia ain. Tanbasá Jeová dirije ema atu hakerek istória neʼe iha Bíblia? Razaun ida mak atu sai nuʼudar ezemplu ba ema hotu, inklui ba ulun ba família. Jesus rasik hatete: “Haʼu fó ezemplu ba imi, hodi nuneʼe imi mós tenke halo tuir buat neʼebé haʼu halo.” (João 13:12-17) Maski Jesus iha podér boot, nia la haruka ema atu serbí nia, maibé nia mak serbí ema seluk.​—Mt 20:28.

Ulun ba família bele hatudu haraik an no domin liuhusi halo serbisu uma-laran nian no ajuda ninia família iha relasaun diʼak ho Jeová (Haree parágrafu 11, 13)

11. Oinsá ulun ba família bele banati-tuir Jeová no Jesus nia ezemplu kona-ba haraik an?

11 Ita aprende saida? Ulun ba família bele hatudu haraik an iha dalan oioin. Porezemplu, nia la husu ninia feen no oan atu halo buat neʼebé liu fali sira-nia kbiit. Nia rona ba sira-nia opiniaun, maski neʼe la hanesan ho ninian. Irmán Marley neʼebé hela iha Estadus Unidus hatete: “Dala ruma haʼu no haʼu-nia laʼen iha opiniaun neʼebé la hanesan. Maibé haʼu sente katak nia hafolin no respeitu haʼu tanba nia husu haʼu-nia opiniaun no nia hanoin kona-ba neʼe antes foti desizaun ruma.” Liután neʼe, laʼen neʼebé haraik an prontu atu halo serbisu uma-laran nian, maski ema barak hanoin katak neʼe mak feen sira-nia serbisu. Karik neʼe susar. Tanbasá? Irmán ida naran Rachel hatete: “Iha haʼu-nia moris-fatin, se laʼen ida ajuda ninia feen fase bikan ka hamoos uma, ninia viziñu no família sei hanoin katak nia laʼós mane forte. Sira hanoin katak nia labele kontrola ninia feen.” Ema barak iha Ita-nia fatin mós hanoin hanesan neʼe ka lae? Se nuneʼe, hanoin-hetan katak Jesus fase ninia dixípulu sira-nia ain, maski ema hanoin katak neʼe mak atan nia serbisu. Ulun ba família neʼebé diʼak hakarak halo ninia feen no oan sira atu sente kontente, duké preokupa ho ema seluk nia hanoin kona-ba nia. Hahalok saida tan mak ulun ba família presiza hatudu?

12. Domin book Jeová no Jesus atu halo saida?

12 Domin. Jeová halo buat hotu tanba domin. (1 João 4:7, 8) Jeová hatudu katak nia hadomi ita no hakarak ita sai ninia belun liuhusi fó ita Bíblia no ninia organizasaun. Nia halo ita sente seguru hodi fó sai katak nia hadomi ita. Oinsá ho ita-nia presiza fíziku nian? Jeová “ho laran-luak fó buat hotu neʼebé halo ita kontente”. (1 Tim 6:17) Bainhira ita halo sala, nia sei korrije ita, maibé nia sei nunka para atu hadomi ita. Jeová fó Jesus nuʼudar sakrifísiu tanba hadomi ita. Jesus mós hadomi ita, tan neʼe nia fó ninia moris ba ita. (João 3:16; 15:13) La iha buat ida mak bele hakotu Jeová no Jesus nia domin ba ema neʼebé laran-metin ba sira.​—João 13:1; Rom 8:35, 38, 39.

13. Tanbasá importante atu ulun ba família hatudu domin ba ninia família? (Haree mós kaixa “Mane neʼebé foin kaben bele halo saida atu ninia feen respeitu nia?”)

13 Ita aprende saida? Ulun ba família tenke halo buat hotu tanba domin. Tanbasá neʼe importante? Apóstolu João hatán: “Se [ema ida] la hadomi ninia maluk [ka família] neʼebé nia haree, sá tan hadomi Maromak neʼebé nia labele haree.” (1 João 4:11, 20) Laʼen neʼebé hadomi ninia família no hakarak banati-tuir Jeová no Jesus sei ajuda ninia família atu iha relasaun diʼak ho Jeová, halo sira sente seguru, no tau matan ba sira-nia presiza. (1 Tim 5:8) Nia sei treinu no dixiplina ninia oan. Nia mós sei kontinua hakaʼas an atu halo desizaun neʼebé fó glória ba Jeová no lori benefísiu ba ninia família. Mai ita aprende kona-ba oinsá ulun ba família bele halo nuneʼe no oinsá sira bele banati-tuir Jeová no Jesus nia ezemplu.

ULUN BA FAMÍLIA NIA KNAAR

14. Oinsá ulun ba família ajuda ninia família atu iha relasaun diʼak ho Jeová?

14 Ajuda família atu iha relasaun diʼak ho Jeová. Hanesan Jeová, Jesus mós hakarak ajuda ninia dixípulu sira atu iha fiar neʼebé metin. (Mt 5:3, 6; Mc 6:34) Nuneʼe mós ulun ba família nia knaar importante mak atu ajuda ninia família atu iha relasaun diʼak ho Jeová. (Deut 6:6-9) Nia bele halo nuneʼe hodi halo atividade espirituál hamutuk ho ninia família, hanesan lee no estuda Bíblia, tuir reuniaun sira, haklaken liafuan diʼak, no hametin sira-nia relasaun diʼak ho Jeová.

15. Oinsá ulun ba família bele ajuda ninia família atu sente seguru?

15 Ajuda família atu sente seguru. Jeová fó sai ninia domin ba Jesus. (Mt 3:17) Jesus hatudu sai ninia domin ba ninia dixípulu sira liuhusi ninia hahalok no liafuan. No dixípulu sira mós hatudu domin ba nia. (João 15:9, 12, 13; 21:16) Ulun ba família bele hatudu domin ba ninia feen no oan liuhusi buat neʼebé nia halo, hanesan estuda Bíblia ho sira. Nia mós presiza fó-hatene sira katak nia hadomi no hafolin sira. No diʼak atu gaba sira iha ema seluk nia oin.​—Prov 31:28, 29.

Atu halo Jeová kontente, ulun ba família tenke serbisu atu sustenta família nia presiza (Haree parágrafu 16)

16. Saida tan mak ulun ba família presiza halo? Nia presiza kuidadu kona-ba saida?

16 Tau matan ba família nia presiza. Jeová tau matan ba ema Izraél nia presiza maski sira hetan kastigu tanba la halo tuir nia. (Deut 2:7; 29:5) Ohin loron nia mós fó buat neʼebé ita presiza. (Mt 6:31-33; 7:11) Jesus mós fó han ba ema sira neʼebé laʼo tuir nia. (Mt 14:17-20) Nia mós kura ema neʼebé moras. (Mt 4:24) Atu halo kontente Jeová, ulun ba família tenke sustenta ninia família. Maibé nia mós presiza kuidadu atu la sai okupadu demais ho serbisu toʼo la iha tempu atu ajuda ninia família atu hakbesik ba Jeová no sente seguru.

17. Jeová no Jesus hatudu ezemplu saida kona-ba treinu no fó dixiplina ba ita?

17 Fó matadalan no konsellu ba família. Jeová treinu no fó dixiplina ba ita tanba nia hakarak atu ajuda ita. (Ebr 12:7-9) Hanesan ho Jeová, Jesus mós treinu ninia dixípulu sira ho domin. (João 15:14, 15) Nia fó konsellu no mós hatudu laran-diʼak. (Mt 20:24-28) Nia komprende katak ita la perfeitu no halo sala beibeik.​—Mt 26:41.

18. Ulun ba família neʼebé diʼak hanoin-hetan saida?

18 Ulun ba família neʼebé banati-tuir Jeová no Jesus komprende katak ninia feen no oan mak la perfeitu. Nia la sai “hirus makaʼas” ba ninia feen no oan. (Kol 3:19) Nia halo tuir prinsípiu iha Galásia 6:1 no nia koko atu korrije sira “ho laran-maus”. Nia hanoin-hetan katak nia mós la perfeitu. Hanesan Jesus, nia rekoñese katak dalan diʼak liu atu hanorin mak liuhusi ninia ezemplu.​—1 Ped 2:21.

19-20. Oinsá ulun ba família bele banati-tuir Jeová no Jesus kona-ba halo desizaun?

19 Halo desizaun neʼebé la hanoin an deʼit. Jeová halo desizaun neʼebé lori benefísiu ba ema. Porezemplu, nia deside atu kria moris, laʼós ba ninia diʼak, maibé nia hakarak ita atu moris ho kontente. La iha mak obriga nia atu fó ninia Oan-Mane nuʼudar sakrifísiu atu taka ita-nia sala. Ho hakarak rasik nia fó sakrifísiu neʼe ba ita-nia diʼak. Jesus mós halo desizaun neʼebé lori benefísiu ba ema seluk. (Rom 15:3) Porezemplu, maski nia kole tebes, nia deside atu hanorin ema-lubun duké deskansa.​—Mc 6:31-34.

20 Ulun ba família neʼebé diʼak hatene katak la fasil atu foti desizaun neʼebé diʼak ba ninia família. No nia halaʼo didiʼak ninia responsabilidade neʼe. Nia hakaʼas an atu la halo desizaun tuir deʼit ninia hanoin ka ninia hakarak. Duké halo nuneʼe, nia prontu atu simu treinu husi Jeová. * (Prov 2:6, 7) Neʼe ajuda nia atu hanoin kona-ba ema seluk nia diʼak duké ninian rasik.​—Flp 2:4.

21. Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende saida?

21 Jeová fó knaar neʼebé susar ba ulun ba família. No nia hakarak sira atu kumpre didiʼak knaar neʼe. Bainhira laʼen ida banati-tuir Jeová no Jesus nia ezemplu, nia sei sai ulun neʼebé diʼak. No se feen ida kumpre ninia responsabilidade, neʼe bele halo moris família kontente. Feen tenke hanoin oinsá kona-ba arranju ulun nian? No susar saida deʼit mak nia hasoru? Lisaun tuirmai sei hatán ba pergunta sira-neʼe.

KNANANUK 16 Hahiʼi Jeová no ninia Oan

^ par. 5 Bainhira mane ida kaben, nia sai ulun ba ninia família. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende kona-ba arranju ulun nian katak sá, tanbasá Jeová halo arranju neʼe, no oinsá mane sira bele aprende husi Jeová no Jesus nia ezemplu. Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende kona-ba buat neʼebé feen no laʼen bele aprende husi Jesus no husi ezemplu seluk iha Bíblia. No lisaun terseiru sei koʼalia kona-ba arranju ulun nian iha kongregasaun laran.

^ par. 7 Dala ruma filme, programa televizaun, no livru sira fó sai ideia sala katak mane ida bele trata aat ninia feen, inklui baku ninia feen. Tan neʼe, ema barak hanoin katak la sala ba mane ida atu domina ka kontrola ninia feen.

^ par. 20 Atu hetan informasaun liután kona-ba atu halo desizaun neʼebé diʼak, haree informasaun ho títulu: “Halo desizaun neʼebé lori hahiʼi ba Maromak”, husi Livru Haklaken 15 Abríl 2011, pájina 13-17.