Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 5

“Ko e ‘Ulu ‘o e Tangata Kotoa Pē ko e Kalaisí”

“Ko e ‘Ulu ‘o e Tangata Kotoa Pē ko e Kalaisí”

“Ko e ‘ulu ‘o e tangata kotoa pē ko e Kalaisí.”​—1 KOL. 11:3.

HIVA 2 ‘Oku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ngalingali ‘okú ne tākiekina ‘a e vakai ‘a ha tangata ki he tu‘unga-‘ulú?

KO E hā ‘a e ‘uhinga kiate koe ‘a e fo‘i lea “tu‘unga-‘ulu?” Ko e kakai tangata ‘e ni‘ihi ‘oku nau faka‘atā ‘a e talatukufakaholó, anga fakafonuá pe ko e puipuitu‘a honau fāmilí ke ne tākiekina ‘enau fakafeangai ki honau uaifí mo ‘enau fānaú. Fakatokanga‘i ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e ha tuofefine ko Yanita, ‘oku nofo ‘i ‘Iulope, “‘I he feitu‘u ‘oku ou nofo aí ‘oku tō‘onga‘aki ai ‘a e vakai ki he kakai fefiné ‘oku nau mā‘ulalo ange ‘i he kakai tangatá pea ‘oku totonu ke vakai kiate kinautolu ko e kau sevāniti.” Pea ko ha tokoua ko Luke, ‘oku nofo ‘i ‘Amelika, ‘okú ne pehē, “‘Oku ako‘i ‘e he ngaahi tamai ‘e ni‘ihi ki honau ngaahi fohá, ko e kakai fefiné ‘oku ‘ikai totonu ke ‘i ai hanau le‘o pea ko ‘enau fakakaukaú ‘oku ‘ikai ke mahu‘inga.” Kae kehe, ‘oku ‘ikai ke tapua mai ‘i he ngaahi tō‘onga ko iá ‘a e finangalo ‘o Sihova ki he founga ke ngāue‘aki ai ‘e he kakai tangatá honau tu‘unga-‘ulú. (Fakafehoanaki mo e Ma‘ake 7:13.) ‘E lava fēfē leva ke hoko ha tangata ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei?

2. Ko e hā kuo pau ke ‘ilo‘i ‘e ha ‘ulu‘i fāmili, pea ko e hā hono ‘uhingá?

2 Kuo pau ke ‘uluaki mahino‘i ‘e ha tangata ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e Sihova meiate iá, ke ne hoko ai ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei. ‘Oku toe fiema‘u ke ne ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga na‘e fokotu‘u ai ‘e Sihova ‘a e tu‘unga-‘ulú, pea tautefito ki he founga ‘e lava ke ne fa‘ifa‘itaki ai ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihova mo Sīsuú. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ki ha tangata ke ne ma‘u ‘a e ‘ilo ko iá? Koe‘uhi kuo ‘oange ‘e Sihova ki he ngaahi ‘ulu‘i fāmilí ha mafai, pea ‘okú ne ‘amanekina ke nau ngāuelelei‘aki ia.​—Luke 12:48e.

KO E HĀ ‘A E TU‘UNGA-‘ULU?

3. Ko e hā ‘oku tau ako fekau‘aki mo e tu‘unga-‘ulú mei he fakamatala ‘i he 1 Kolinitō 11:3?

3 Lau ‘a e 1 Kolinitō 11:3. ‘Oku fakamatala‘i ‘i he veesi ko ení ‘a e founga hono fokotu‘utu‘u ‘e Sihova ‘a hono fāmili ‘i hēvani mo māmaní. Ko e tu‘unga-‘ulú ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a tefito ‘e ua​—ko e mafai mo e pau ke fai ha fakamatala. Ko Sihova “ko e ‘ulu” pe ko e mafai-aoniú, pea ko ‘ene fānaú kotoa, ‘a e kau ‘āngeló mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá, kuo pau ke nau fai ha fakamatala kiate ia. (Loma 14:10; ‘Ef. 3:14, 15) Kuo ‘oange ‘e Sihova kia Sīsū ‘a e mafai ki he fakataha‘angá, ka kuo pau ke fai ‘e Sīsū ha fakamatala kia Sihova ki he founga ‘ene fakafeangai mai kiate kitautolú. (1 Kol. 15:27) Kuo ‘oange foki ‘e Sihova ki he husepānití ‘a e mafai ki hono uaifí mo e fānaú, ka kuo pau ke fai ‘e he husepānití ha fakamatala kia Sihova mo Sīsū ki he founga ‘ene fakafeangai ki hono fāmilí.​—1 Pita 3:7.

4. Ko e hā ‘a e mafai ‘oku ma‘u ‘e Sihova mo Sīsuú?

4 Koe‘uhi ko Sihova ‘a e ‘Ulu ‘a hono fāmili ‘i hēvani mo māmaní, ‘okú ne ma‘u ‘a e mafai ke fa‘u ‘a e ngaahi lao fekau‘aki mo e tō‘onga ‘oku totonu ke fai ‘e he‘ene fānaú, pea ‘okú ne fakapapau‘i te nau talangofua ki ai. (‘Ai. 33:22) Ko Sīsū, ‘a e ‘ulu ‘o e fakataha‘anga Kalisitiané, ‘okú ne toe ma‘u ‘a e totonu ke fa‘u ‘a e ngaahi lao pea fakapapau‘i ke talangofua ki ai.​—Kal. 6:2; Kol. 1:18-20.

5. Ko e hā ‘a e mafai ‘oku ma‘u ‘e ha ‘ulu‘i fāmili Kalisitiane, pea ko e hā hono fakangatangatá?

5 ‘I he muimui ki he sīpinga na‘e fokotu‘u mai ‘e Sihova mo Sīsuú, ko e ‘ulu ‘o ha fāmili Kalisitiane ‘okú ne ma‘u ‘a e mafai ke fai ‘a e ngaahi fili ma‘a hono fāmilí. (Loma 7:2; ‘Ef. 6:4) Kae kehe, ko hono mafaí ‘oku fakangatangata. Ko e fakatātaá, ‘oku totonu ke makatu‘unga ‘ene ngaahi laó ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. (Pal. 3:5, 6) Pea ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘a e mafai ke ne fa‘u ‘a e ngaahi lao ma‘á e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ke kau ‘i hono fāmilí. (Loma 14:4) Pehē foki, ‘i he tupu hake hono ngaahi fohá mo e ‘ofefiné ‘o mavahe mei ‘apí, te nau kei faka‘apa‘apa pē kiate ia, ka ‘oku ‘ikai ke nau toe ‘i he malumalu hono tu‘unga-‘ulú.​—Māt. 19:5.

KO E HĀ NA‘E FOKOTU‘U AI ‘E SIHOVA ‘A E TU‘UNGA-‘ULÚ?

6. Ko e hā na‘e fokotu‘u ai ‘e Sihova ‘a e tu‘unga-‘ulú?

6 Na‘e fokotu‘u ‘e Sihova ‘a e tu‘unga-‘ulú makatu‘unga ‘i he‘ene ‘ofa ki hono fāmilí. Ko ha me‘a‘ofa ia meiate ia. ‘Oku ‘ai ‘e he tu‘unga-‘ulú ke malava ke ngāue ‘a e fāmili ‘o Sihová ‘i ha founga melino mo maau. (1 Kol. 14:33, 40) Ka ne ‘ikai ke mahino ‘a e fokotu‘utu‘u ‘o e tu‘unga-‘ulú ‘e māveuveu ‘a e fāmili ‘o Sihová pea ‘ikai ha fiefia. Ko e fakatātaá, he‘ikai ke ‘ilo‘i ‘e ha taha pe ko hai ‘oku totonu ke ne fai ‘a e fili aofangatukú mo e tokotaha ‘oku totonu ke ne takimu‘a ‘i hono fakahoko ‘a e fili ko iá.

7. Fakatatau ki he ‘Efesō 5:25, 28, na‘e fakataumu‘a ‘a Sihova ke pule‘i fakaaoao ‘e he kakai tangatá ‘a e kakai fefiné?

7 Kapau ko e fokotu‘utu‘u ‘a e ‘Otuá ki he tu‘unga-‘ulú ko ha me‘a lelei, ko e hā ‘oku tokolahi fau ai ‘a e kakai fefine ‘oku nau ongo‘i lōmekina pea pule‘i fakaaoao ‘e honau husepānití? Koe‘uhí ‘oku tokolahi ‘a e kakai tangata ‘oku nau tukunoa‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihova ki he fāmilí pea nau fili ke muimui ‘i he anga fakafonua pe talatukufakaholo ‘i honau feitu‘ú. ‘Oku nau toe fakamamahi‘i nai honau ngaahi uaifí ke nau fakalato ‘enau holi siokitá. Ko e fakatātaá, ‘oku pule‘i fakaaoao ‘e ha husepāniti ‘a hono uaifí ‘i ha feinga ke faka‘apa‘apa‘i lahi ia pe ke fakamo‘oni‘i ki he ni‘ihi kehé ko iá ko ha “tangata mo‘oni.” Te ne fakakaukau nai he‘ikai lava ke ne fakamālohi‘i hono uaifí ke ‘ofa ‘iate ia, ka ‘e lava ke ne ‘ai ia ke ilifia ‘iate ia. Pea te ne ngāue‘aki nai ia ko ha founga ke pule‘i ‘aki hono uaifí. * Ko e fa‘ahinga fakakaukau mo e tō‘onga ko iá ‘okú ne tuku hifo mo‘oni ‘a e ngeia mo e faka‘apa‘apa ‘oku tuha mo e kakai fefiné, pea ‘oku fehangahangai ia mo e finangalo ‘o Sihová.​—Lau ‘a e ‘Efesō 5:25, 28.

‘E LAVA FĒFĒ KE HOKO HA TANGATA KO HA ‘ULU‘I FĀMILI LELEI?

8. ‘E lava fēfē ke hoko ha tangata ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei?

8 ‘E lava ke hoko ha tangata ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei ‘aki ‘ene fa‘ifa‘itaki ki he founga hono ngāue‘aki ‘e Sihova mo Sīsū hona tu‘unga-‘ulú. Fakakaukau ki ha ‘ulungaanga ‘e ua kuo fakahāhā ‘e Sihova mo Sīsū, pea fakatokanga‘i ‘a e founga ‘e lava ke fakahāhā ai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘a e ongo ‘ulungaanga ko iá ‘i he‘ene fakafeangai ki hono uaifí mo e fānaú.

9. ‘Oku anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e anga-fakatōkilaló?

9 Anga-fakatōkilalo. Ko Sihova ‘a e Tokotaha poto tahá; neongo ia, ‘okú ne fanongo ki he fakakaukau ‘ene kau sevānití. (Sēn. 18:23, 24, 32) Kuó ne faka‘atā ‘a e fa‘ahinga ‘i he malumalu hono mafaí ke nau ‘oange ha ngaahi fokotu‘u. (1 Tu‘i 22:19-22) ‘Oku haohaoa ‘a Sihova, ka ‘oku ‘ikai ke ne ‘amanekina ‘a e haohaoá meiate kitautolu. ‘I hono kehé, ‘okú ne tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ‘oku tauhi kiate iá ke nau lavame‘a. (Saame 113:6, 7) Ko hono mo‘oní, na‘a mo e Tohi Tapú ‘oku fakamatala‘i ai ko Sihová ko ha ‘tokoni.’ (Saame 27:9; Hep. 13:6) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tu‘i Tēvita ‘e lava ke ne fakahoko ‘a e ngāue lahi na‘e ‘oange ke ne faí koe‘uhí pē ko e anga-fakatōkilalo ‘a Sihová.​—2 Sām. 22:36.

10. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sīsū ‘a e anga-fakatōkilaló?

10 Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú. Neongo ko ia ko e ‘Eiki mo e Pule ‘o ‘ene kau ākongá, na‘á ne fufulu honau va‘é. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e taha kuo fakatolonga mai ai ‘e Sihova ‘a e fakamatala ko ení ‘i he Tohi Tapú? ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e ‘omai ia ko ha sīpinga mā‘ala‘ala ke muimui ai ‘a e ngaahi ‘ulu‘i fāmilí mo e ni‘ihi kehé. Na‘e pehē tonu ‘e Sīsū: “Kuó u fokotu‘u ‘a e sīpinga kiate kimoutolu, ke hangē tofu pē ko ia na‘á ku fai kiate kimoutolú, ‘oku totonu ke mou fai pehē foki.” (Sione 13:12-17) Neongo na‘e ma‘u ‘e Sīsū ‘a e mafai lahi, na‘e ‘ikai ke ne ‘amanekina ke tauhi fakasevāniti ki ai. ‘I hono kehé, na‘á ne ngāue fakasevāniti ki he ni‘ihi kehé.​—Māt. 20:28.

‘E lava ke fakahāhā ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘a e anga-fakatōkilaló mo e ‘ofá ‘aki ‘ene fai ‘a e ngāue faka‘apí pea tokonaki fakalaumālie ma‘a hono fāmilí (Sio ki he palakalafi 11, 13)

11. Ko e hā ‘e lava ke ako ‘e ha ‘ulu‘i fāmili fekau‘aki mo e anga-fakatōkilaló mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihova mo Sīsuú?

11 Lēsoni kiate kitautolu. ‘Oku lava ke fakahāhā ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘a e anga-fakatōkilaló ‘i he ngaahi founga lahi. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ke ne ‘amanekina ‘a e haohaoá mei hono uaifí mo e fānaú. ‘Okú ne fanongo ki he fakakaukau ‘a e ngaahi mēmipa hono fāmilí, na‘a mo e taimi ‘oku ‘ikai ke nau loto-tatau ai mo iá. Ko Marley, ‘oku nofo ‘i ‘Amelika, ‘okú ne pehē: “‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku kehe ‘eku fakakaukaú mei hoku husepānití. Ka ‘oku ou ongo‘i ‘okú ne hounga‘ia mo faka‘apa‘apa‘i au koe‘uhí ‘okú ne ‘eke mai ‘eku fakakaukaú pea fakakaukau fakalelei ki ai ki mu‘a ke ne fai ha fili.” ‘Ikai ko ia pē, ko ha husepāniti anga-fakatōkilalo ‘okú ne loto-lelei ke fai ‘a e ngāue faka‘apí, neongo kapau ‘oku vakai ki ai honau feitu‘ú ko e ngāue pē ia ‘a e kakai fefine. ‘E hoko ia ko ha pole. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Oku pehē ‘e ha tuofefine ko Rachel, “Ko e feitu‘u ‘oku ou ha‘u mei aí, kapau ‘e tokoni ha husepāniti ki hono uaifí ke fufulu ‘a e ‘ū peletí pe fakama‘a ‘a e ‘apí, ‘e fehu‘ia ‘e hono kaungā‘apí mo e kāingá pe ko ha ‘tangata mo‘oni ia.’ Te nau fakakaukau ‘oku ‘ikai lava ke ne pule‘i hono uaifí.” Kapau ‘oku anga-maheni ‘a e vakai ko iá ‘i ho feitu‘ú, manatu‘i na‘e fufulu ‘e Sīsū ‘a e va‘e ‘ene kau ākongá, neongo na‘e vakai ki ai ko ha ngāue ia ‘a ha tamaio‘eiki. Ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei ‘okú ne tokanga fekau‘aki mo e ongo‘i lelei ‘a hono uaifí mo e fānaú, kae ‘ikai ko ‘ene ‘ai ‘a ia tonu ke hā lelei. Tānaki atu ki he anga-fakatōkilaló, ko e hā ha toe ‘ulungaanga ‘oku mahu‘inga ki ha ‘ulu‘i fāmili lelei?

12. Ko e hā ‘oku ue‘i ‘e he ‘ofá ‘a Sihova mo Sīsū ke faí?

12 ‘Ofa. Ko e me‘a kotoa pē ‘oku fai ‘e Sihova ko e ue‘i ia ‘e he ‘ofá. (1 Sio. 4:7, 8) ‘Okú ne tokanga anga-‘ofa mai ki he‘etau ngaahi fiema‘u fakalaumālié fakafou ‘i he‘ene Folofola kuo hikí​—‘a e Tohi Tapú​—mo ‘ene kautahá. ‘Okú ne tokangaekina ‘etau ngaahi fiema‘u fakaeongó ‘aki hono fakapapau‘i mai ‘oku ‘ofa‘i kitautolu. Kae fēfē ‘etau fiema‘u fakamatelié? Ko Sihova “‘okú ne tokonaki hulu fau mai kiate kitautolu ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku tau fiefia aí.” (1 Tīm. 6:17) ‘I he‘etau fai ha ngaahi fehālaaki, ‘okú ne fakatonutonu kitautolu, ka ‘oku ‘ikai ke tuku ai ‘ene ‘ofa maí. Na‘e tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e huhu‘í makatu‘unga ‘i he ‘ofá. Pea ko Sīsū, ‘okú ne ‘ofa lahi ‘aupito ‘iate kitautolu he na‘á ne foaki ‘ene mo‘uí ma‘a kitautolu. (Sione 3:16; 15:13) He‘ikai lava ‘e ha me‘a ke ne motuhi ‘a e ‘ofa ‘a Sihova mo Sīsū ki he fa‘ahinga ‘oku nau mateaki kiate kinauá.​—Sione 13:1; Loma 8:35, 38, 39.

13. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ki ha ‘ulu‘i fāmili ke fakahāhā ‘a e ‘ofá ki hono fāmilí? (Sio foki ki he puha “ ‘E Lava Fēfē ke Ma‘u ‘e ha Tangata Toki Mali ‘a e Faka‘apa‘apa Hono Uaifí?”)

13 Lēsoni kiate kitautolu. Ko e me‘a kotoa ‘oku fai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘oku totonu ke ue‘i ia ‘e he ‘ofá. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai iá? ‘Oku pehē ‘e he ‘apositolo ko Sioné: “Ko e tokotaha ‘oku ‘ikai te ne ‘ofa ki hono tokouá [pe fāmilí], ‘a ia kuó ne mamata ki aí, he‘ikai lava ke ne ‘ofa ki he ‘Otuá, ‘a ia kuo ‘ikai ke ne mamata ki aí.” (1 Sio. 4:11, 20) Ko e mo‘oni, ko ha tangata ‘oku ‘ofa ‘i hono fāmilí pea loto ke fa‘ifa‘itaki kia Sihova mo Sīsuú te ne tokonaki ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie, fakaeongo mo fakamatelie hono fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Te ne ako‘i mo akonaki‘i ‘ene fānaú. Te ne hokohoko atu ke ako ke fai ‘a e ngaahi fili ‘e fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova pea ma‘u ‘aonga mei ai hono fāmilí. Tau lāulea taha taha ki he ngaahi fiema‘u ko iá pea sio ki he founga ‘e lava ke fa‘ifa‘itaki ai ha ‘ulu‘i fāmili kia Sihova mo Sīsū.

ME‘A ‘OKU TOTONU KE FAI ‘E HA ‘ULU‘I FĀMILI

14. ‘Oku anga-fēfē hono tokonaki ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie ‘a hono fāmilí?

14 Tokonaki ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie hono fāmilí. ‘I he fa‘ifa‘itaki ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí, na‘á ne tokanga ke fafanga‘i lelei fakalaumālie ‘a e fa‘ahinga ‘okú ne tokanga‘í. (Māt. 5:3, 6; Mk. 6:34) ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko e me‘a mu‘omu‘a ke fai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ko e tokonaki ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie ‘a hono fāmilí. (Teu. 6:6-9) ‘Okú ne fai eni ‘aki hono fakapapau‘i ‘oku nau lau mo ako fakataha ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, ma‘u ‘a e fakatahá, malanga‘i ‘a e ongoongo leleí, pea langa hake mo tauhi ma‘u ha kaume‘a mo Sihova.

15. Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ‘e lava ke tokangaekina ai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili ‘a e ngaahi fiema‘u fakaeongo hono fāmilí?

15 Tokangaekina ‘a e ngaahi fiema‘u fakaeongo hono fāmilí. Na‘e fakahaa‘i fakahāhā ‘e Sihova ‘ene ‘ofá kia Sīsū. (Māt. 3:17) Na‘e fakahaa‘i tau‘atāina ‘e Sīsū ‘ene ‘ofá ki hono kau muimuí fakafou ‘i he me‘a na‘á ne faí mo e me‘a na‘á ne lea‘akí. Ko ia na‘a nau fakahaa‘i ‘a e ‘ofá kiate ia. (Sione 15:9, 12, 13; 21:16) Ko ha ‘ulu‘i fāmili ‘e lava ke ne fakahaa‘i ‘ene ‘ofa ‘i hono uaifí mo e fānaú fakafou ‘i he me‘a ‘okú ne faí, hangē ko ‘ene ako ‘a e Tohi Tapú mo kinautolu. ‘Oku totonu foki ke ne tala ange ‘okú ne ‘ofa mo hounga‘ia ‘iate kinautolu, pea ‘i he‘ene fe‘ungamālié, fakaongoongolelei‘i kinautolu ‘i he ‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé.​—Pal. 31:28, 29.

Kuo pau ki ha ‘ulu‘i fāmili ke tokonaki fakamatelie ma‘a hono fāmilí ke fakahōifua kia Sihova (Sio ki he palakalafi 16)

16. Ko e hā ha toe me‘a kuo pau ke fai ‘e ha ‘ulu‘i fāmili, pea ‘e lava fēfē ke ne tauhi ma‘u ‘a e mafamafatataú?

16 Tokonaki ‘a e ngaahi fiema‘u fakamatelie hono fāmilí. Na‘e tokanga‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi fiema‘u tefito ‘a e kau ‘Isilelí na‘a mo e taimi na‘a nau talangata‘a ai kiate iá. (Teu. 2:7; 29:5) ‘Okú ne toe tokonaki mai ‘etau ngaahi fiema‘u tefitó ‘i he ‘ahó ni. (Māt. 6:31-33; 7:11) ‘I he tu‘unga meimei tatau, na‘e fafanga‘i ‘e Sīsū ‘a e fa‘ahinga na‘e muimui ‘iate iá. (Māt. 14:17-20) Na‘á ne toe tokangaekina ‘enau mo‘ui lelei fakaesinó. (Māt. 4:24) Kuo pau ki ha ‘ulu‘i fāmili ke ne tokonaki fakamatelie ma‘a hono fāmilí ke ne fakahōifua kia Sihova. Kae kehe, ‘oku fiema‘u ke ne tauhi ma‘u ‘a e mafamafatatau. ‘Oku ‘ikai totonu ke ne fu‘u mo‘umo‘ua ‘i he ngāue fakaemāmani ke poupou‘i hono fāmilí kae ‘ikai ke tokanga‘i lelei ‘enau ngaahi fiema‘u fakalaumālie mo fakaeongó.

17. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘oku fokotu‘u mai ‘e Sihova mo Sīsū ‘i he founga ‘ena ako‘i mo akonaki‘i kitautolú?

17 Tokonaki ‘a e ako. ‘Oku ako‘i mo akonaki‘i kitautolu ‘e Sihova pea ko e lelei pē kiate kitautolu. (Hep. 12:7-9) ‘Oku ako‘i ‘e Sīsū ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘i he malumalu hono mafaí ‘i ha founga anga-‘ofa hangē pē ko ‘ene Tamaí. (Sione 15:14, 15) ‘Okú ne ‘oatu ‘a e akonaki mālohi kae anga-lelei. (Māt. 20:24-28) ‘Okú ne mahino‘i ‘oku tau ta‘ehaohaoa pea hehema ke fai ha ngaahi fehālaaki.​—Māt. 26:41.

18. Ko e hā ‘oku totonu ke manatu‘i ‘e ha ‘ulu‘i fāmili lelei?

18 Ko ha ‘ulu‘i fāmili ‘oku fa‘ifa‘itaki kia Sihova mo Sīsū ‘okú ne manatu‘i ‘oku ta‘ehaohaoa ‘a e ngaahi mēmipa hono fāmilí. ‘Oku ‘ikai ke ne “‘ita tōlili” ki hono uaifí pe fānaú. (Kol. 3:19) ‘I hono kehé, ‘okú ne ngāue‘aki ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘i he Kalētia 6:1, pea feinga ke fakatonutonu kinautolu “‘i ha laumālie ‘o e anga-malū,” ‘o manatu‘i ‘okú ne ta‘ehaohaoa foki mo ia. Hangē ko Sīsuú, ‘okú ne ‘ilo‘i ko ‘etau fa‘ifa‘itaki‘angá ‘a e founga lelei taha ke faiako aí.​—1 Pita 2:21.

19-20. ‘I hono fai ‘a e ngaahi filí, ‘e lava fēfē ki ha ‘ulu‘i fāmili ke ne fa‘ifa‘itaki kia Sihova mo Sīsū?

19 Fai ‘a e ngaahi fili ta‘esiokita. ‘Oku fai ‘e Sihova ‘a e ngaahi fili ‘a ia ‘e lelei ki he ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, na‘á ne fili ke fakatupu ‘a e mo‘uí ‘o ‘ikai ‘aonga pē kiate ia, ka na‘á ne loto ke tau fiefia ‘i he mo‘uí. Na‘e ‘ikai ke fakamālohi‘i ia ‘e ha taha ke ne foaki hono ‘Aló ke ‘ufi‘ufi ‘etau angahalá. Na‘á ne fili loto-lelei ke fai ‘a e feilaulau ko iá ke tau ma‘u ‘aonga mei ai. Na‘e fai foki ‘e Sīsū ‘a e ngaahi fili na‘e ‘aonga mo‘oni ki he ni‘ihi kehé. (Loma 15:3) Ko e fakatātaá, na‘á ne fili ke tuku ange ‘ene taimi mālōloó ka ne malanga ki ha fu‘u kakai.​—Mk. 6:31-34.

20 Ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei ‘okú ne ‘ilo‘i ko e taha ‘i he ngaahi me‘a faingata‘a taha kuo pau ke ne faí ko e fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto ma‘a hono fāmilí, pea ‘okú ne vakai ki ai ko ha fatongia mafatukituki. ‘Okú ne faka‘ehi‘ehi mei hono fai ‘a e ngaahi fili ta‘e‘uhinga pe makatu‘unga he anga ‘ene ongo‘í. ‘I hono kehé, ‘okú ne faka‘atā ‘a Sihova ke ne ako‘i ia. * (Pal. 2:6, 7) ‘I he founga ko iá, te ne fakakaukau ai ki he lelei ‘a e ni‘ihi kehé kae ‘ikai kiate ia pē.​—Fil. 2:4.

21. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hokó?

21 Kuo ‘oange ‘e Sihova ki he ngaahi ‘ulu‘i fāmilí ha vāhenga-ngāue faingata‘a, pea kuo pau ke nau fai ha fakamatala kiate ia ki he founga ‘oku nau fakahoko ai iá. Ka ‘o kapau ‘oku feinga ha husepāniti ke muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihova mo Sīsuú, te ne hoko ko ha ‘ulu‘i fāmili lelei. Pea kapau ‘oku fakahoko ‘e he uaifí ‘a hono ngafá, ‘e fakafiefia ‘ena nofo malí. ‘Oku totonu ke fēfē ‘a e vakai ha uaifi ki he tu‘unga-‘ulú, pea ko e hā ‘a e ngaahi pole ‘okú ne fekuki mo iá? ‘E tali ‘a e fehu‘i ko iá ‘i he kupu hokó.

HIVA 14 Fakafo‘ou ‘a e Me‘a Kotoa Pē

^ pal. 5 ‘I he mali ‘a ha tangata, ‘okú ne hoko ko ha ‘ulu ia ‘o ha fāmili fo‘ou. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he tu‘unga-‘ulú, ‘uhinga na‘e fokotu‘u ai ia ‘e Sihová mo e me‘a ‘e lava ke ako ‘e he kakai tangatá mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihova mo Sīsuú. ‘I he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he me‘a ‘e lava ke ako ‘e ha husepāniti mo ha uaifi meia Sīsū mo e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga Fakatohitapu kehé. Pea ‘i he kupu hono tolú te tau sivisivi‘i ai ‘a e tu‘unga-‘ulu ‘i he fakataha‘angá.

^ pal. 7 Ko e fakakaukau ko ia ‘oku ala tali ke ngaohikovi‘i ‘e ha tangata hono uaifí, na‘á mo hono ngaohikovia fakaesino iá, ‘oku fa‘a ‘asi ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i he ngaahi faiva, tulama, pea mo e ‘ū tohi talanoa. Ko ia ai, ‘oku fakakaukau nai ‘a e kakaí ‘oku ‘ikai ke hala ke pule‘i fakaaoao ‘e ha tangata hono uaifí.

^ pal. 20 Ki ha fakamatala lahi ange fekau‘aki mo e founga ke fai ai ‘a e ngaahi fili leleí, sio ki he kupu “Fai ‘a e Ngaahi Fili ‘Oku Ongoongo-lelei Ai ‘a e ‘Otuá,” na‘e pulusi ‘i he ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o ‘o ‘Epeleli 15, 2011, p. 13-17.