Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 5

“Utue Wulume Kristu”

“Utue Wulume Kristu”

“Utue wulume Kristu.”—1 VA KOR. 11:3.

OCISUNGO 12 Yehova Eye Suku Tõlo

OVINA TU LILONGISA *

1. Onjila ndomo ulume a tata ukãi waye kuenda omãla yi lekisa nye?

ONDAKA oku kuata “omoko” vepata yi lomboloka nye kokuove? Alume vamue va ecelela okuti ovituwa vio vepata va kulila ovio va kuama poku tata liavio akãi vavo kuenda omãla vavo. Tala eci ca popia manji Yanita o kasi ko Europa eye hati, “Oku ndi kasi, alume va kakatela calua kocisimĩlo cokuti ukãi ka kuete esilivilo kuenda o sukila oku tendiwa ndupika.” Manji umue ulume o tukuiwa Luke, o kasi ko Estados Unidos, wa popia hati, “Olonjali vimue vialume vi longisa omãla vavo valume okuti, akãi ka va vangula cimue ci kuete esilivilo kuenje ulume ka sukila oku yevelela eci ukãi a vangula.” Pole, Yehova ka yongola okuti alume va tata akãi vavo lonjila eyi. (Sokisa Marko 7:13) Omo liaco, alume va pondola oku talavaya ndati ciwa lomoko va kuete vepata?

2. Nye usongui wepata a sukila oku kũlĩha kuenda momo lie?

2 Oco ulume a kale usongui uwa, o sukila oku tẽlisa ovina Yehova o yonguila. Handi vali, o sukilavo oku kũlĩha esunga lieci Yehova a nõlela omanu vamue oco va kuate omoko yoku songuila vakuavo kuenda ndomo a pondola oku setukula ongangu ya Yehova kuenda Yesu. Momo lie ci kuetele esilivilo ulume oku kũlĩha ovina evi? Momo Yehova wa eca kalume omoko yoku songuila epata kuenda eye o lavoka okuti va talavaya ciwa lomoko yaco.—Luka 12:48b.

NYE CI LOMBOLOKA OKU KUATA OMOKO YOKU SONGOLA?

3. Nye tu lilongisa komoko yoku songola ya tukuiwa 1 Va Korindo 11:3?

3 Tanga 1 Va Korindo 11:3. Ocinimbu eci ci lekisa ndomo Yehova a sokiya epata liaye kilu kuenda palo posi. Voku songola mua kongela ovina vivali vi kuete esilivilo okuti, oku kuata omoko kuenda ocikele. Yehova okuti eye “utue,” ale eye o kuete omoko ya velapo, omãla vaye vosi ci kale ovangelo kuenda omanu, vosi va kasi oku songuiwa laye. (Va Rom. 14:10; Va Efe. 3:14, 15) Yehova wa eca omoko ku Yesu yoku songuila ekongelo, pole, Yesu o kuetevo ocikele ku Yehova konjila ndomo a tu tata. (1 Va Kor. 15:27) Yehova wa ecavo kulume omoko yoku songuila ukãi kuenda omãla, pole, ulume o ka talama kovaso a Yehova la Yesu konjila ndomo a tata epata liaye.—1 Pet. 3:7.

4. Omoko yipi Yehova la Yesu va kuete?

4 Yehova omo okuti eye Usongui wa velapo wepata liaye liosi, o kuete omoko yoku tumbika ovihandeleko ndomo omãla vaye va litata kuenda oku va kisika oku vi pokola. (Isa. 33:22) Yesu omo okuti eye utue wekongelo, o kuetevo omoko yoku tumbika ovihandeleko kuenda oku kisika oku vi pokola.—Va Gal. 6:2; Va Kol. 1:18-20.

5. Ocikele cipi coku songola Ukristão umue a kuete vepata kuenda momo lie ci kuetele ongave?

5 Ndeci Yehova la Yesu va kuete omoko yoku tumbika ovihandeleko, asongui vepata okuti Akristão va kuetevo omoko yoku nõla onjila epata liaye li sukila oku kuama. (Va Rom. 7:2; Va Efe. 6:4) Pole, omoko yaye yi kuete ongave. Ndeci, onjila a nõla yi sukila oku kunamela kolonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku. (Olosap. 3:5, 6) Usongui umue wepata ka kuete omoko yoku tumbikila ovihandeleko ku vana okuti ka va pangi onepa vepata liaye. (Va Rom. 14:4) Kuendavo, eci omãla vaye va kula kuenje va tunda konjo, ovo vamamako oku u sumbila, pole, ka va kala vali vemehi liovihandeleko viaye.—Mat. 19:5.

MOMO LIE YEHOVA A NÕLELA VAMUE LOKU VA ĨHA OMOKO YOKU SONGOLA?

6. Momo lie Yehova a ecela omoko yoku songola?

6 Yehova wa nõla vamue oco va kuate omoko yoku songola, omo liocisola a kuetele epata liaye. Eyi ombanjaile yimue ya tunda kokuaye. Omoko yoku songola, yi kuatisa epata lia Yehova oku talavaya lombembua kuenda lesokiyo liwa. (1 Va Kor. 14:33, 40) Nda okuti ka kua kaile umue lomoko yoku songola, epata lia Yehova nda ka lia kuatele esokiyo liwa kuenda esanju. Ndeci, nda ka tua tẽlele oku kũlĩha omunu wa ponduile oku nõla onjila yi kuamiwa kuenda omunu wa ponduile oku songola onjila yaco ya nõliwa.

7. Ndomo ca tangiwa ku Va Efeso 5:25, 28, Yehova o yongola okuti alume va tata ndati akãi vavo?

7 Nda okuti esokiyo lia Suku lioku eca omoko yoku songola yiwa, momo lie akãi valua koloneke vilo va sumuila loku tendiwa lalume vavo ndapika? Esunga liaco lieli okuti, alume valua ka va kapiko olonumbi via tumbikiwa la Yehova viatiamẽla kepata kuenje va nõlapo oku kuama ovituwa vio pocitumãlo va kulila. Handi vali, ovo va tata lãvi akãi vavo oco va tẽlise olonjongole viavo muẽle. Kuenda va lisandela esunga liokuti ka va pondola oku kisika akãi vavo oku va sola, pole, ovo va kokela akãi vaco oku va kuatela usumba. Citava okuti ulume o kuama onjila yaco yukãi oku u kuatela usumba, oco a viale. * Ulume o kuete ovisimĩlo evi, o linga ovina ka via sungulukile kuenda ka sumbilile ukãi ndomo ci lavokaiwa kokuaye, ovina eye a linga ka vi likuata leci Yehova a lavoka kokuaye.—Tanga Va Efeso 5:25, 28.

ULUME O PONDOLA OKU KALA NDATI USONGUI UWA WEPATA?

8. Ulume o pondola oku kala ndati usongui uwa wepata?

8 Ulume o pondola oku kala usongui uwa wepata poku setukula ndomo Yehova la Yesu va talavaya lomoko yavo yoku songola. Kũlĩhĩsa ovituwa vivali vi lekisiwa la Yehova kuenda Yesu, loku limbuka ndomo usongui wepata a pondola oku lekisa ovituwa viaco poku tata ukãi waye kuenda omãla.

9. Yehova o lekisa ndati umbombe?

9 Umbombe. Yehova eye Omunu wa velapo kolondunge; ndaño ndoco eye o yevelela ovisimĩlo viafendeli vaye. (Efet. 18:23, 24, 32) Eye ecelela okuti vana va kasi vemehĩ liocihandeleko caye va eca ovisimĩlo viavo. (1 Olos. 22:19-22) Yehova wa lipua, pole, eye ka lavoka oku lipua kokuetu. Eye o kuatisa omanu ka va lipuile vana vo vumba oku litunda ciwa. (Osa. 113:6, 7) Kuenje Embimbiliya li tukula Yehova okuti “oñuatisi.” (Osa. 27:9; Va Hev. 13:6) Soma Daviti wa popia okuti wa ponduile lika oku tẽlisa upange unene a linga, omo liumbombe wa Yehova kuenda ekuatiso liaye.—2 Sam. 22:36.

10. Yesu wa lekisa ndati umbombe?

10 Tu kũlĩhĩsi ongangu ya Yesu. Ndaño okuti wa kala Ñala haiye Cime colondonge viaye, eye wa sukula olomahi viavo. Momo lie Yehova a ecelela okuti ulandu waco u sonehiwa Vembimbiliya? Oco okuti vosi, oku kongelamo asongui vepata va kuama ongangu yaco. Yesu wa popia hati: “Ndo sili ongangu, okuti ndeci ame ndo lingi, haico vu lingavo.” (Yoa. 13:12-17) Ndaño okuti Yesu wa kuatele unene wa velapo, eye ka lavokaile oku vumbiwa. Pole, wa vumba vakuavo.—Mat. 20:28.

Usongui umue wepata o sukila oku lekisa umbombe locisola poku linga ovopange o vonjo kuenda oku linga aliangiliyo konepa yespiritu epata liaye (Tala ovinimbu 11, 13)

11. Nye usongui wepata a sukila oku lilongisila kongangu yumbombe wa lekisiwa la Yehova kuenda Yesu?

11 Ceci tu lilongisilako. Usongui wepata o pondola oku lekisa umbombe volonjila via litepa. Ndeci, eye ka lavoka oku lipua kukãi waye kuenda komãla. Eye o yevelela ovisimĩlo viepata liaye ndaño okuti pamue ka vi kuama viosi. Manji Marley o kasi ko Estados Unidos wa popia hati: “Ame kumue lulume wange olonjanja vimue tu kuete ovisimĩlo via litepa. Pole, ndi limbuka okuti ulume wange wa ñapako kuenda wa ndi sumbila, momo eye o pulisa ovisimĩlo viange loku vi kũlĩhĩsa lutate osimbu ka nõlele onjila yimue.” Handi vali, ulume embombe o linga ovopange osi ovonjo, ndaño ovopange ana omanu va sima okuti u lingiwa lika lakãi. Eci ka ci leluka. Momo lie? Manji umue o tukuiwa Rachel wa popia hati, “Kocitumãlo nda kala, nda ulume o kuatisa ukãi waye oku sukula alonga, ale oku yelisa onjo, vana va li sungue lavo kuenda epata liaye va li pula nda eye ‘ulume muele.’ Ovo va sima okuti eye o tumiliwa lukãi waye.” Nda okuti kocitumãlo o kasi omanu va kuete ovisimĩlo viaco, ivaluka okuti Yesu wa sukula olomahi violondonge viaye, ndaño okuti upange waco wa tendiwile okuti wapika. Usongui uwa wepata ka yongola okuti vakuavo va sima okuti eye wa velapo, pole, eye o linga ovina vi sanjuisa ukãi waye kuenda omãla. Umbombe kuenda ovituwa vikuavo ovio vi lingisa oku kala usongui uwa vepata.

12. Ocisola ca vetiya Yehova la Yesu oku linga nye?

12 Ocisola. Ovina viosi Yehova a linga, o vetiyiwa locisola. (1 Yoa. 4:7, 8) Eye locisola calua o tu ĩha ovina tu sukila konepa yespiritu pocakati Condaka yaye Embimbiliya kuenda cocisoko caye. Eye o tu kuatisa oku kolapo loku liyeva okuti eye o tu sole. Nye ci popiwa kovina tu sukila ketimba? Yehova ‘o tu ĩha ovina viosi vi tu sanjuisa.’ (1 Tim. 6:17) Eci tu lueya eye o tu lungula, pole, ka liwekapo oku tu sola. Omo liocisola, Yehova wa tu lingila eliangiliyo liocisembi. Kuenda Yesu wa tu solavo calua okuti wa eca omuenyo waye kokuetu. (Yoa. 3:16; 15:13) Lacimue ci pondola oku tateka ocisola Yehova la Yesu va kuetele vana va kolela kokuavo.—Yoa. 13:1; Va Rom. 8:35, 38, 39.

13. Momo lie usongui wepata a sukilila oku sola epata liaye? (Talavo okakasia losapi hati, “ Ulume wa Kuela Ndopo, o Pondola Oku Sanda Ndati Esumbilo Kukãi Waye?”)

13 Ceci tu lilongisilako. Cosi usongui wepata a linga ci sukila oku vetiyiwa locisola. Momo lie ci kuetele esilivilo? Upostolo Yoano wa tambulula hati: “Una ka sole manjaye [ale epata] a lete, ka pondola oku sola Suku una ka lete.” (1 Yoa. 4:11, 20) Ci lekisa okuti ulume wosi o sole epata liaye, o yongola oku setukula ongangu ya Yehova la Yesu poku tata epata liaye konepa yespiritu, oku kolapo kuenda kovina va sukila ketimba. (1 Tim. 5:8) Eye o longisa kuenda o lungula omãla vaye. O kamamakovo oku nõla onjila yi sanjuisa Yehova haiyo yi kuatisa epata liaye. Cilo, tu konomuisa ovina viaco kuenda ndomo usongui wepata a pondola oku setukula Yehova la Yesu.

CECI USONGUI WEPATA A SUKILA OKU LINGA

14. Usongui wepata o kuatisa ndati epata oku pamisa ukamba wavo la Yehova?

14 Eca kepata liove ovina va sukila konepa yespiritu. Yesu wa setukula Isiaye poku kuatisa olondonge viaye oco vamameko oku pamisa ekolelo liavo. (Mat. 5:3, 6; Mar. 6:34) Cimuamue haico okuti, usongui wepata o sukila oku kuatisa epata liaye oku pamisa ukamba wavo la Yehova. (Esin. 6:6-9) Eye o ci linga poku kũlĩhĩsa okuti, epata liaye li tanga loku lilongisa Ondaka ya Suku, liendaenda kolohongele, kupange woku kunda kuenda oku kũlĩhĩsa nda okuti ukamba wavo la Yehova wa pama.

15. Ndamupi usongui wepata a pondola oku kuatisa epata oku liyeva okuti va kolapo?

15 Oku kuatisa epata oku liyeva okuti lia kolapo. Yehova wa sapuila Yesu okuti u sole kovaso yomanu vakuavo. (Mat. 3:17) Yesu wa lekisavo kolondonge viaye okuti wa va solele, kovina a linga levi a popia. Noke olondonge viaye vio sapuilavo okuti ovo vo solelevo. (Yoa. 15:9, 12, 13; 21:16) Usongui wepata o lekisavo kukãi kuenda komãla okuti o va sole, kovina a linga ndeci poku lilongisa Embimbiliya lavo. O lekisavo okuti o va sole loku va sanjukila poku ci vanguila kovaso omanu vakuavo.—Olosap. 31:28, 29.

Usongui wepata oco a sanjuise Yehova, o linga aliangiliyo epata liaye li sukila ketimba (Tala ocinimbu 16)

16. Nye vali usongui wepata a sukila oku linga kuenda o pondola oku lekisa ndati esunguluko?

16 Eca kepata liove ovina va sukila ketimba. Yehova wa ecele ovina viosi va Isareli va sukilile ketimba, ndaño muẽle ceci va tambula eyambulo omo liesino. (Esin. 2:7; 29:5) Eye koloneke vilo o tu ĩhavo ovina tu sukila. (Mat. 6:31-33; 7:11) Cimuamue haico okuti, Yesu wa tekula vana vo kuamele. (Mat. 14:17-20) Eye wa va tatavo kuhayele wavo. (Mat. 4:24) Oco usongui wepata a sanjuise Yehova, o sukila oku eca ovina epata li sukila ketimba. Pole, eye o sukila oku lekisa esunguluko. O sukilavo oku yuvula oku pesila otembo yalua kupange okuti ka kuatisa epata liaye konepa yespiritu kuenda koku kolapo.

17. Ongangu yipi Yehova la Yesu va eca konjila ndomo va tu pindisa loku tu longisa?

17 Eca epindiso. Yehova o tu pindisa momo eye o yongola oku tu kuatisa. (Va Hev. 12:7-9) Yesu o setukulavo Isiaye poku pindisa vana eye a kasi oku songuila kuenda o ci linga locisola. (Yoa. 15:14, 15) Eye eca elungulo lutõi pole, o ci linga lohenda. (Mat. 20:24-28) Yesu wa kũlĩha okuti ka tua li puile kuenda olonjanja vimue tu lueya.—Mat. 26:41.

18. Usongui umue uwa wepata nye a sukila oku ivaluka?

18 Usongui wepata una o setukula Yehova la Yesu, wa kũlĩha okuti epata liaye ka lia lipuile. Eye ka ‘kuatela onyeño’ ukãi waye, ale omãla vaye. (Va Kol. 3:19) Pole, o kapako onumbi yi sangiwa kukanda ku Va Galatia 6:1, loku va pengulula “lumbombe” poku ivaluka okuti eye ka li puilevo. Ndeci Yesu a linga, usongui wepata o limbuka okuti onjila yimue ya velapo yoku longisa, oku ci lekisa kongangu yiwa.—1 Petulu 2:21.

19-20. Eci usongui wepata a nõla onjila yimue, o setukula ndati Yehova la Yesu?

19 Nõla onjila yi sanjuisa vosi. Yehova o nõla onjila yina okuti yi sanjuisa omanu vosi. Ndeci, eye wa lulika oviendalomuenyo, pole ka ci lingilile oco a li sanjuise eye muẽle, wa ci lingila oco tu kuatevo esanju komuenyo. Ka kuli omunu laumue wo kisika oku eca Omõlaye oco a tuvike akandu etu. Eye wa ci linga, momo wa yonguile oku tu kuatisa. Yesu wa nõlalevo olonjila vina okuti via enda oku kuatisa vakuavo. (Va Roma 15:3) Ndeci, eci eye a kavele calua, ka nõlelepo oku puyuka, wa nõlapo oku longisa omanu.—Marko 6:31-34.

20 Usongui uwa wepata, wa kũlĩha okuti ocina ca tĩla vali oku nõla onjila yimue yi pondola oku kuatisa epata liaye kuenda ocikele cimue cinene kokuaye. Eye o yuvula oku nõla onjila yimue okuti ka yi kuatisa, ale yina yu sanjuisa lika eye. Pole, ecelala okuti Yehova u longisa * ndomo a nõla onjila yiwa. (Olosapo 2:6, 7) Lonjila eyi, eye o ka sokolola kovina vi kuatisa vakuavo okuti kokuaye muẽle sio.—Va Filipoi 2:4.

21. Nye tu ka lilongisa vocipama cikuavo?

21 Yehova wa eca kasongui vepata ocikele cimue cinene kuenda va ka sombisiwa ndomo va ci tata. Pole, nda ulume ohueli o likolisilako oku kuama ongangu ya Yehova la Yesu eye o kala usongui uwa wepata. Nda ukãi wa tẽlisavo ocikele caye, olohuela viavo vi ka kala viesanju. Ukãi o tenda ndati ocikele ulume a kuete coku songuila epata kuenda ovitangi vipi pamue a liyaka lavio? Ocipama ci ka kuamamo ci ka tambulula apulilo a-a.

OCISUNGO 16 Sivayi Yehova Omo Liomõlaye Una wa Nõliwa

^ tini. 5 Eci ulume umue a kuela, o linga utue wepata. Ocipama cilo, ci ka lombolola eci ci lomboloka oku kuata omoko yoku songola, esunga lieci Yehova a nõlela onjila yaco kuenda eci ulume a pondola oku lilongisila kongangu ya Yehova la Yesu. Ocipama ci ka kuamamo, tu ka konomuisa eci alume lakãi va pondola oku lilongisila ku Yesu kuenda kovolandu akuavo a sangiwa Vembimbiliya. Ocipama ca sulako, ci ka lombolola ndomo vamanji vana va kuete omoko yoku songola vekongelo va pondola oku talavaya layo ciwa.

^ tini. 7 Ocisimĩlo cokuti ulume o tata lãvi ukãi waye ndeci oku u tipula olonjanja vimue ca siata oku lekisiwa volofilme, kolomapalo vioku imba kuenda valivulu. Lonjila eyi omanu valua va sima okuti ulume eci a tata lãvi ukãi haciviko.

^ tini. 20 Oco o kuate vali elomboloko liatiamẽla koku nõla onjila yiwa, tala ocipama losapi hati, “Nõla Olonjila vi Eca Esivayo ku Suku,” Vutala Wondavululi, 15 ya Kupupu 2011, kam. 13-17.