Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 6

“Wi dhaku en e ng’atu ma nico”

“Wi dhaku en e ng’atu ma nico”

“Wi dhaku en e ng’atu ma nico.”​—1 KOR. 11:3.

WER 13 Kristu en e lapor mwa

I ADUNDO *

1. Nyamego ma jamusuma m’umito gamere, ucikere nipenjere ku penji ma kani?

JUKRISTU ceke gitie i the telowic pa Yesu ma jatela ma leng’. Tek Jakristu ma nyaku ugamere, edok i the telowic pa won ot pare ma tie ng’atu ma leng’ ungo. Eno tie lembe ma yot ungo. Pieno, Jakristu ma nyaku m’umito gamere, ucikere nipenjere ku penji ma e: ‘Ang’o m’unyutho nia umego maeni bibedo jawi ot ma cuu? Nyo eketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo pare? Kan ungo, ang’o m’utego cwinya nia ebibedo jawi ot ma cuu tek wagamara?’ Nyamego eno ucikere nipenjere bende kumae: ‘Atie ku kite ma kani ma copo ketho wakwo ma ber i gamiri mwa? Nyo atie ng’atu ma ciro lembe kunoke ma timo bero ni jumange? Nyo winjiri para ku Yehova utie ma tek?’ (Ekl. 4:9, 12) Yub ma ber ma ng’atu ma dhaku ular umaku i wang’ gamiri, copo konye nikwo kud anyong’a i gamiri pare.

2. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

2 Milioni dupa mi nyimego mwa tin, gibenyutho lapor ma ber mi woro coggi. Wabedwoko igi foyofoc lee pi lembe ma gibetimo! Watie kud anyong’a nitimo ni Yehova karacelo ku mon maeno ma gibegwoko bedoleng’ migi. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe ma e: (1) Ju ma mon gibenwang’iri ku peko moko ma kani? (2) Pirang’o mon gicikiri nibedo wor ni coggi? (3) Jukristu ma co ku ma mon ceke, gicopo nwang’u ponji ma kani i kum woro ma Yesu, Abigail, man Maria ma min ot pa Yosefu ginyutho?

MON MA JUKRISTU GIBENWANG’IRI KU PEKO MA KANI?

3. Pirang’o ju ceke ma gigamiri ginwang’iri ku peko i gamiri migi?

3 Gamiri utie giramia ma leng’ m’uai i bang’ Mungu, ento ju ma gibegamiri gitie dhanu ma gileng’ ungo. (1 Yoh. 1:8) Lembe pa Mungu ulwong’o peko ma ju m’ugamiri gibinwang’iri ko nia “can i kum.” (1 Kor. 7:28) Wakewec iwi pekone moko ma ng’atu ma dhaku copo nwang’ere ko.

4. Pirang’o mon moko neno nia niworo coggi tie lembe ma dwokojo ming’i?

4 Saa moko kite ma ng’atu ma dhaku udongo ko, copo ketho eneno nia nijwigere i the telowic pa won ot pare tie lembe ma dwokojo ming’. Nyamego Marisol ma kwo i États-Unis uwacu kumae: “Kaka m’adongo i ie, ju ma mon giyero saa ceke nia gin mito gibed rom ku ju ma co i lembe ceke. Ang’eyo nia Yehova umio dito ni ju ma co i ot, man eng’olo nia ju ma mon gibed wor ni coggi, ma re ju ma monne de jumii igi woro. Re wang’ ma pol, etie ira lembe ma tek niworo dito pa won ot para ni kum lembe ma dhanu beyero.”

5. Paru ma kani ma rac ma ju ma co moko gitie ko iwi mon?

5 I thenge mange ke, dhaku copo giero jal ma neno nia mon bebedo dhanu ma pigi tek ungo. Nyamego Ivon mi ng’om mir Amerika ma yo piny uwacu kumae: “I kabedo ma wan’i ie, co lar camu cam, ka mon docamu i ng’eye. Awiya ma nyir ma thindho ke, gibed gitedo cam ku lwoko piny; ento awiya ma co ma thindho lundo, megi ku nyimego migi re ma timo igi tic, uketho giwacu nia gin re ma gitie ‘ubimo i ot.’” Nyamego Yingling mi ng’om mir Asie ke uwacu kumae: “I dhok mwa, wec moko nuti ma jutio ko pi ninyutho nia dhaku mito ngo ubed riek kunoke ebed ku bodho moko. Tic migi utie tic mi pacu, man eyiere ngo igi nyanok de nia ginyuth paru migi ni coggi.” Won ot m’utie ku paru ma kumeno m’ukoc ku Lembagora, mio peko ni min ot pare, lubo lapor pa Yesu de voye, man enyayu can i i Yehova.​—Ef. 5:28, 29; 1 Pet. 3:7.

6. Ju ma mon gicikiri nitimo ang’o kara giketh winjiri migi ku Yehova udok ma tek?

6 Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, Yehova ukwayu nia cog mon gipong’ yeny mi tipo ku mi kum mi juruot migi, man giketh juruotne giwinjiri nia jumarugi. (1 Tim. 5:8) Nyimego ma gigamiri ke, mito gikoy saa ma gibed gisom man ginyam ko i Lembe pa Mungu kubang’ ceng’, man nirwo i bang’ Yehova kud adundegi ceke. Eno tie lembe ma yot ungo. Ni kum tic m’upong’ i wang’gi, gicopo paru nia gimbe ku saa man kero ma gitim ko lembe maeno, re pire tie tek nikoyo saa pi lembene. Pirang’o? Pilembe Yehova ubemito ng’atuman m’i kindwa ubed ku winjiri ma segi man ma ceng’ini kude.​—Tic. 17:27.

7. Ang’o ma bikonyo dhaku kara woro cware ubed ire lembe ma yot?

7 Andha, ukwayu ng’atu ma dhaku utim kero kara ewor won ot pare m’utie ng’atu ma leng’ ungo. Ento ebibedo yot ire niworo lembe maeno ma Yehova ung’olo, tek enyang’ i thelembe m’uketho Biblia uwacu nia mon gibed wor ni coggi.

PIRANG’O DHAKU UCIKERE NIWORO DITO PA WON OT PARE?

8. Calu m’ugorere i Juefeso 5:22-24, pirang’o mito dhaku ma Jakristu uwor won ot pare?

8 Dhaku ma Jakristu woro won ot pare pilembe Yehova re m’ung’olo ire. (Som Juefeso 5:22-24.) Ebedo ku genogen iwi Won m’i polo, pilembe eng’eyo nia kan ekwayu nia etim lembe moko, eca nwang’u mer re m’ucwale.​—Poi. 6:24; 1 Yoh. 5:3.

9. Ka nyamego ubeworo dito pa won ot pare, lembene mio bero ma kani i ot migi?

9 Ng’om ma tin ubecwaku mon nia kud giwor cik pa Yehova, ma ginen ko woro coggi ni lembe ma dwokojo ming’. Dhanu ma gibecwaku paru maeno, ging’eyo ngo Mungu mwa ma Jamer. Yehova copo mio ngo nyanok de ni nyithindhe ma nyir gin ma copo ketho gidoko ming’. Nyamego m’ubetimo tego niworo lembe ma Yehova ung’olo ire, m’eworo ko won ot pare, eketho juruot pare bedo ku kwiocwiny. (Zab. 119:165) En ku won ot pare man awiya, ceke ginwang’u berone.

10. Lembe ma Carol uyero ubemio iwa ponji ma kani?

10 Ka dhaku ubeworo won ot pare, eca nwang’u ebenyutho mer man woro ni Yehova ma tie ng’atu m’uketho dito bed i ot. Carol ma kwo i Amerika ma yo piny uwacu kumae: “Ang’eyo nia won ot para copo timo kosa. Re ayi m’adwoko ko ire lembe kinde m’ekoso, nyutho nia abeneno winjiri para ku Yehova ni gin ma pire tek kunoke ngo. Pieno, aii ninyutho ire woro pilembe amito anyai anyong’a i Vwa mi polo.”

11. Ang’o m’ukonyo nyamego Aneese niweko lembe, man ponji ma kani ma wacopo nwang’u i kum lembe m’eyero?

11 Ecopo bedo lembe ma tek ni dhaku niworo cware, tek cwarene ubedieng’ ungo kude. Nyamego moko m’ugamere ma nyinge Aneese, uwacu kumae: “Atimo kero kud abed ku ng’eicwiny. Apoi nia wan ceke watimo kosa. Lembakeca para tie niweko lembe calu ma Yehova de weko iwa. Kan aweko lembe, e anwang’u kwiocwiny.” (Zab. 86:5) Dhaku ma weko lembe, woro cware de bedo yot ire.

PONJI MA WACOPO NWANG’U NIAI KUD I LAPOR MA JUKIEWO PIGI I BIBLIA

12. I Biblia junwang’u lapor ma kani?

12 Dhanu moko paru nia kan iwor, eca nwang’u tego peri mbe. Eno tie vupo, pilembe i Biblia junwang’u lapor mi dhanu dupa ma ginyutho woro, ma re gibino dhanu ma tek. Wakewec iwi lapor pa Yesu, Abigail, man pa Maria.

13. Pirang’o Yesu uworo dito pa Yehova? Kekor.

13 Yesu uworo dito pa Yehova, ungo pilembe rieko pare bino mbe kunoke nia eng’eyo gin moko ngo. Lembe m’ebed eponjo ma dhanu ubed unyang’ i ie yot yot, unyutho kamaleng’ nia etie ng’atu ma riek lee. (Yoh. 7:45, 46) Yehova ung’eyo nia Yesu tie ku copo lee mi timo tic, uketho kinde m’ebino cwio piny, Yesu de bino karacelo kude pi nicwio piny ceke m’i polo ku m’i ng’om. (Rie. 8:30; Ebr. 1:2-4) I ng’eye kinde ma Yesu cer, Yehova umio ire dito ‘ceke m’i polo ku m’i ng’om.’ (Mat. 28:18) Kadok Yesu ung’eyo lembe lee de, re asu eweko Yehova re m’utel wie. Pirang’o? Pilembe emare.​—Yoh. 14:31.

14. Won ot copo nwang’u ponji ma kani (a) i ayi ma Yehova neno ko mon? (b) i lembe m’ugorere i buku mi Lembrieko 31?

14 Ponji ma cogmon copo nwang’u. Yehova ung’olo nia dhaku uwor cware, ungo pilembe nia pi cware tie tek lee nisage. Lembuno unen kamaleng’ pilembe eng’io mon de ubed ubimo karacelo ku Yesu i polo. (Gal. 3:26-29) Yehova umio dito ni Wode pilembe egene. Won ot ma riek de mio dito ni dhaku pare i kadhiri m’uromo kude. Biblia unyutho nia dhaku copo timo tic dupa, calu ve neno wi tic ma jubetimo i pacu, ng’iewo piny, lworo ng’om, man timo kuloka. (Som Lembrieko 31:15, 16, 18.) Dhaku tie ngo ng’eca ma bedo mbe ku twero mi mio paru pare. Ento etie ng’atu ma cware gene man ma winjo paru pare. (Som Lembrieko 31:11, 26, 27.) Tek won ot ubenyutho woro ni dhaku pare i ayi ma kumeno, dhakune nwang’u anyong’a man ebedo ire yot niwore.

Ponji ma kani ma ju ma mon ma riek gicopo nwang’u niai kud i woro ma Yesu nyutho ni Yehova? (Nen udukuwec mir 15)

15. Lapor pa Yesu ubemio ponji ma kani ni ju ma mon?

15 Ponji ma ju ma mon copo nwang’u. Kadok Yesu utimo lembe dupa ma dongo de, re eneno ngo nia woro dito pa Won utie lembe ma copo dwoke ming’. (1 Kor. 15:28; Flp. 2:5, 6) Kumeno bende, dhaku ma riek, m’ubelubo lapor pa Yesu, neno ngo nia woro cware bidwoke ming’. Ento ediko cinge ku cware, ungo pilembe emare amara kende, ento pilembe ku kwong’a emaru Yehova man emito ewor dwande.

Kinde m’Abigail uoro cam ni Daudi man ni dhanu pare, edok ecidho en ku kume i bang’ Daudi. Erum piny i ng’om, man ekwaye nia kud etim dubo ma dit ma nia ecul ko kwor (Nen udukuwec mir 16)

16. Nimakere ku 1 Samwil 25:3, 23-28, Abigail unwang’ere ku peko ma kani? (Nen cal m’i ng’eye.)

16 Abigail ubino ku won ot pare ma nyinge Nabal. Nabal ubino ng’atu ma jakec, ma jakuhaya, man ma foyo ngo bero ma jutimo ire. Kadok kumeno de, Abigail uneno ngo nia eno ubed ire ni thelembe m’elal ko gier pare. Nwang’u ecopo weko Daudi ku dhanu pare gibin gineg cware. Ento emaku yub m’egwoko ko Nabal ku juruot pare mange dupa. Kepar pi tegocwiny m’Abigail unyutho m’ecidh erombo ko ku juaskari 400, man m’eweco ko ku Daudi! Ebedo ayika nikwayu kisa pi timo pa won ot pare. (Som 1 Samwil 25:3, 23-28.) Daudi unyang’ nia Yehova re m’utio ku dhaku maeno m’unyutho tegocwiny pi nimio ire juk kara kud etim lembe ma rac.

17. Lapor pa Daudi man p’Abigail, ubemio ponji ma kani ni cogmon?

17 Ponji ma cogmon copo nwang’u. Abigail ubino dhaku ma riek. Daudi uwinje cuu kinde m’ebemio ire juk, uketho enego ngo nek. Kumeno bende, i wang’ nimaku yub moko ma pire tek, won ot ma riek lar winjo pidoic pa min ot pare. Saa moko nyo paru pa min ot pare copo konye kara emak yub ma cuu.

18. Ju ma mon copo nwang’u ponji ma kani i lapor p’Abigail?

18 Ponji ma ju ma mon copo nwang’u. Dhaku m’umaru Yehova man m’uwore, copo konyo juruot pare kadok cware utie ngo Jamulembe pa Yehova, kunoke ebekwo ngo nimakere ku cik pare de. Esayu ngo yore m’ukoc ku Lembagora pi nilalu gier pare. Ento woro m’ebenyutho ni cware copo mio amora i kume kara en de eng’ei Yehova. (1 Pet. 3:1, 2) Kadok lapor pare ubetelo ngo cware nitimo ni Yehova de, re anyong’a nego Yehova pi woro m’ebenyutho ire man pi gwoko bedoleng’ pare.

19. Dhaku copo woro ngo dwand cware i saa ma kani?

19 Ento dhaku ma Jakristu ma wor, diko ngo cinge ku cware tek cwarene ukwayu nia gitim lembe m’uturo cik pa Mungu. Ku lapor, wakemak nia nyamego moko won ot pare tie ngo Jamulembe pa Yehova. Won otne uwacu ire nia gicway vupo, kunoke gikwal kwo, kadi ke nia gitim lembe mange ma Biblia ukwero; i saa maeno, nyamegone bitimo ang’o? Ku kwong’a ecikere niworo dwand Yehova Mungu pare, calu m’ukwayere ni Jukristu ceke, m’ugamere ku m’ugamere ngo de. Dong’ tek jukwayu nyamego moko nia etim lembe m’uturo cik mir ukungu mi Biblia, ecikere nikwero, man nikoro ku tegocwinye, re ku woro nia pirang’o ecopo timo ngo lembene.​—Tic. 5:29.

Nen udukuwec mir  20 *

20. Wang’eyo nenedi nia Maria ubino ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova?

20 Maria ubino ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. M’umbe jiji, egam eng’eyo Lembagora cuu mandha. Kinde m’ebino weco kud Elisabeti ma min Yohana ma jababutisi, ekwanu giragora ma tung’ tung’ ma kadhu 20 mi Lembagora mi dhu Juebrania. (Lk. 1:46-55) Bende, kadok Yosefu ubino ku yub mi gamu Maria de, re malaika pa Yehova ular ucidh uweco ku Maria dhok ku dhok i wang’ niweco ku Yosefu, man enyutho ire nia ebinyolo nyathin ma nico ma bibedo Wod Mungu. (Lk. 1:26-33) Yehova ung’eyo Maria cuu mandha, uketho ebino ku genogen nia ecopo maru Wode man egwoke. Kadok kinde ma Yesu tho man ecer eidho i polo de, Maria umedere asu nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova.​—Tic. 1:14.

21. Cogmon copo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Maria?

21 Ponji ma cogmon copo nwang’u. Nico ma riek anyong’a nege ka dhaku pare ung’eyo Lembagora cuu. Kumira nege ngo i kume, man eparu ngo nia dhaku pare ubemito bedo jawi ot. Ento enyang’ nia ka dhaku pare ung’eyo Biblia man cik mir ukungu cuu, eno copo ketho ekonyo ot migi ma ber. Kadok nwang’u dhaku usomo lee nikadhu cware de, re cware re m’utie ku rwom mi telo wi thier mi juruot man lembe mange mi theokrasi.​—Ef. 6:4.

Ju ma mon copo lubo lapor pa Maria nenedi iwi ponjo Lembe pa Mungu man mi nyamu ie? (Nen udukuwec mir 22) *

22. Ju ma mon copo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Maria?

22 Ponji ma ju ma mon copo nwang’u. Ng’atu ma dhaku ucikere niworo won ot pare, re mito eng’ei nia en re m’etie ku copo mi dwoko yioyic pare ubed tek. (Gal. 6:5) Pieno, ecikere nikoyo saa pi nitimo ponji pare ma segi man ninyamu i lembe m’ebeponjo. Eno bikonye nimaru Yehova man niwore; man ebibedo kud anyong’a niworo cware bende.

23. (a) Mon m’ubeworo coggi, gibenwang’u bero ma kani? (b) Juruot migi ku cokiri ke ubenwang’u bero ma kani?

23 Mon ma gibemediri niworo coggi pilembe gimaru Yehova, gibenwang’u anyong’a lee nisagu mon m’ubeworo ngo yub mi dito ma Yehova uketho i ot. Gibemio lapor ma ber ni aradu ma co ku ma nyir bende. Gibeketho mer ku kwiocwiny i udi migi kende ngo, ento i cokiri bende. (Tit. 2:3-5) Tin dhanu ma gibetimo ni Yehova ku gwoko bedo leng’ migi, ju ma pol m’i kindgi utie mon. (Zab. 68:11) Wan ceke, kadok wabed co kunoke mon, watie ku tic ma pire tek lee i cokiri. I thiwiwec m’ulubo, wabineno kite ma ng’atuman copo timo ko tije.

WER 131 Gin ma Mungu ribo karacelo

^ par. 5 Yehova ung’olo nia dhaku ucikere niworo won ot pare. Eno uketho i ie lembang’o? Ju ma co ku ju ma mon ceke gicopo ponjo ninyutho woro nikadhu kud i lapor ma Yesu weko man mi ju ma mon ma jukiewo pigi i Biblia.

^ par. 68 KORO I CAL: Kinde ma Maria ubeweco ku Elisabeti ma min Yohana ma jababutisi, ekwanu giragora dupa mi Lembagora mi dhu Juebrania ku wie. Kara dhaku ma Jakristu bende ubed ku yioyic ma tek, mito ebed ekoy saa m’etim ko ponji pare ma segi.

^ par. 70 KORO I CAL: Jakrsitu moko ma dhaku ukoyo saa pi niponjo Biblia kara ebed ma tek i thenge mi tipo.