1. Omapulo patyi ovahikuena vesukisa okulilinga tyina vaovola ou mavelinepe nae?

OVAUMBILI aveho va Huku vahongolelwa na Sesusi Kilisitu uhena onkhali. Mahi tyina omuhikuena, amanepwa, pahe mahongolelewa nomulume omukuankhali. Otyipuka otyo tyipondola okumupuiya. Ngotyo, tyina woovola ou mamulinepe nae, lipula okuti: ‘Oityi tyindekesa okuti omukuatate oo, makala onkhalamutwe yombunga ikahi nawa? Wesuka umwe novilinga vya Huku? Inkha kesukile novilinga vya Huku tyina tuehelinepele, oityi tyinkhalesa nonthumbi yokuti nga tuelinepa mesuku novilinga vya Huku?’ Tupu upondola, okulilinga omapulo aa: ‘Ovituwa patyi ame ndyina mavikuatesako otyinepo tyetu? Napwa-elundo? Ndyina otyali? Ndyina oupanga wapama na Siovaa?’ (Ecl. 4:9, 12) Opo omukai akale nehambu motyinepo tyitei komatokolo alinga tyina aovola ou melinepe nae.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Ovakai ovanyingi ovaumbili va Huku, vatualako okutavela kovalume vavo. Tuvepandula unene, mokonda vatualako nokuumbila nehambu Siovaa, kumwe novalume vavo, omanima omanyingi! Onthele ei maikumbulula omapulo aa, etatu: (1) Ovitateka patyi ovakai vapondola okukala novio? (2) Omokonda yatyi omukai esukisila okutavela komulume wae? (3) Oityi ovalume novakai, velilongesila ku Sesusi, na Abigaili, na Maliya tembwa Suse, me ya Sesusi?

3. Omokonda yatyi vokuanepa vahapondola okusoka okuti kamavakala novitateka?

³ Otyinepo otyipuka tyimwe otyiwa, Siovaa aavela ovanthu. Mahi otyitateka omokonda ovanthu ovakuankhali. (1 Suau 1:8) Ondaka ya Huku, ipopia okuti vana vanepa mavakala “novitateka momuenyo.” (1 Kol. 7:28) Tutalei ovitateka vimwe ovakai vapondola okukala navio.

4. Oityi tyipondola okulingisisa omukai okusoka okuti okuhetavela komulume wae tyitupu etyi tyilinga?

⁴ Ovakai vamwe mokonda yonkhalelo vekula, vapondola okusoka okuti okuhetavela kovalume vavo tyitupu-ale etyi tyilinga. Omphange umwe utiwa o Marisol, ukala ko Estado Unidos wati: “Apa nekulila ovakai vapopia okuti navo vapondola okulinga ovilinga ovalume valinga. Ame ndyityii okuti Siovaa waavela outumini omulume. Mahi, namphila Huku avela ovakai otyilinga otyikuavo mahi tupu uhanda ovalume vevelinge onthilo. Mahi okutavela kovalume vetu tyipondola okupuiya.”

5. Oityi ovanthu vamwe vasoka konthele yovakai?

⁵ Kovilongo ovikuavo, vapopia okuti ovalume vesukisa vali tyipona ovakai. Omphange Ivone ukala ko Amelika do Sul, wati: “Apa ndyikala, valinga ñga: Tete omulume oe ulia, pahe omukai ali nawa. Ovahikuena ovo vateleka nokukoha. Omona omukuendye ulingiluako vala atyiho na ina nonomphange mbae. Tupu vemupopila okuti, oe Ohamba yeumbo.’” Omphange Ying-ling, ukala ko Asia wati: “Kuno ovanthu vati, etyi omukai apopia katyesukisile-ale. Utupu-ale etyi evila. Ovilinga viae ovio motyitelekwa vala tyapwa. Tupu omukai kapondola okupopia natyike pala okukuatesako omulume wae.” Ovalume vahongiliyua nonkhalelo oyo yokusoka, vaetela ovitateka ovakai vavo. Kavahetekela ongeleka ya Sesusi, tupu kavahambukiswa Siovaa. — Efe. 5:28, 29; 1 Pet. 3:7.

6. Oityi ovakai vesukisa okulinga opo vapameke oupanga wavo na Siovaa?

⁶ Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba Siovaa uhanda, ovalume vakuateseko ombunga okukala netyi vesukisa, nokuvekuatesako okukala noupanga wapama na Huku. (1 Tim. 5:8) Mahi no ngotyo omukai una okuovola omuvo wokutanga Ondaka ya Huku, nokusokola kuetyi atanga, nokulikuambela ku Siovaa nomutima auho. Tyili tyipondola umwe okulema. Mongeleka hamwe waile kononkhwi, wakalandele okulia, wakatapele omeva, ine hamwe waile kovilinga. Pahe waponwa umwe unene, keliiviite nii vala. No ngotyo omokonda yatyi esukisila okutanga Ondaka ya Huku? Omokonda nae wesukisa okupameka oupanga wae na Siovaa. Tupu otyo umwe Siovaa ahanda. — Ovil. 17:27.

7. Oityi omukai ena okunoñgonoka opo tyihemupuiye okutavela komulume wae?

⁷ Omukai wesukisa okulinga ononkhono, opo etavele komulume wae omukuankhali. Mahi opo tyimupepukile, omukai wesukisa okunoñgonoka omokonda yatyi esukisila okutavelela komulume wae.

8. Ngetyi tyipopia Ova Efesu 5:22-24, omokonda yatyi omukai esukisila okutavela komulume wae?

⁸ Omukai utavela tupu komulume wae, omokonda utyii okuti otyo Siovaa ahanda. (Tanga Ova Efesu 5:22-24.) Omukai utavela tupu ku Siovaa omokonda utyii okuti, Siovaa wemupopila ngotyo mokonda umuhole. Tupu ankho utyilinga matyimukuatesako,  mokonda Huku umuhandela otyiwa. — Deut. 6:24; 1 Suau 5:3.

9. Oñgeni eumbo likala tyina omukai etavela outumini womulume wae?

⁹ Mouye ovanthu vapopia okuti ovakai kavesukisile-ale okutavela ovitumino vya Siovaa tupu kavesukisile okutavela kovalume vavo. Mahi vapopia tupu ngotyo, omokonda kavei Siovaa Huku woluembia. Siovaa kapondola okupopila ovana vae, otyipuka ei okuti tyitupu esilivilo. Tyili omukai wesukisa okulikuatehila opo afuisepo otyilinga apewa na Huku. Tyina etyifuisapo, meumbo mukala ombembwa. (Sal. 119:165) Tupu tyikuatesako omulume wae, nae, novana meumbo.

10. Oityi tulilongesila konondaka mba Carol?

¹⁰ Omukai tyina etavela komulume wae, ulekesa okuti una oluembia nonthilo na Siovaa, una wokuapakako onkhalamutwe yombunga. Carol omphange umwe ukala ko Amelika do Sul wati: “Ndyityii okuti omulume wange pamwe mapengesa. Mahi tupu ndyitii okuti, onkhalelo mandyimukumbulula mailkesa oñgeni oupanga wange na Huku ukahi. Ame ndyilinga ononkhono opo ndyitualeko okutavela komulume wange tyetyi nahanda okuhambukiswa Tate yange Siovaa.”

11. Oityi Aneese alinga opo aevele omulume wae? Iya oityi tulilongesila konondaka mbae?

¹¹ Tyipondola okupuiya komukai okutavela komulume wae, ankho umona okuti kesukile-ale nonkhalelo ekahi. Mahi tala etyi omphange umwe utiwa Aneese alinga, tyina amamono okuti omulume wae kesukile nae. Wati: “Himupakela ononkhongo. Ndyihinangela okuti atuho vevali tupengesa. Muene ame ndyimupolelapo ngetyi Siovaa etupolela-po oviponyo. Iya tyina namemuevela ndyikala nawa, ndyitula omutima.” (Sal. 86:5) Tyina omukai apolela-po oviponyo viomulume wae omukuankhali, tyimupepukila okumutavela.

12. Onongeleka patyi tuvasa mo Mbimbiliya?

¹² Ovanthu vapopia okuti vokutavela ku vakuavo vatopa. Mahi otyo hatyiliko nii vala. Mo Mbimbiliya muna onongeleka ononyingi mbovanthu ankho vahatopele mahi ankho vetavela ku vakuavo. Matutale ongeleka ya Sesusi, na Abigaili na Maliya.

13. Omokonda yatyi Sesusi etavelela ku Siovaa? Hangununa.

 ¹³ Sesusi utavela outumini wa Siovaa, mahi hakuti ketyivili okulinga ovipuka. Tyietyi, tyina tutala onkhalelo ankho alongesa ilekesa okuti ankho omunongo. (Suau 7:45, 46) Siovaa nae muene utyiii okuti, Sesusi omunongo unene. Otyo vaundapelela kumwe pokutunga ouye uno. (Pro. 8:30; Heb. 1:2-4) Pahe etyi Sesusi atutiliswa, Siovaa aavela Sesusi ‘outumini wovipuka aviho keulu na pano pohi.’ (Mat. 28:18) Namphila Sesusi ankho omunongo, mahi ankho utavela ehongolelo lya Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda uhole Tate yae. — Suau 14:31.

14. Oityi ovalume velilongesila (a) konkhalelo Siovaa atala ovakai? (b)  kuetyi tyipopia Provérbios 31?

¹⁴ Etyi ovalume velilongesilako. Siovaa katile omukai una okutavela komulume wae, mokonda omulume usilivila vali komukai. Au, otyo hatyoko. Omokonda yatyi? Omokonda pu ava Siovaa aholovona vakatumine keulu na Sesusi pena ovalume novakai. (Gal. 3:26-29) Etyi Siovaa aavela outumini Sesusi walekesa okuti umuyumba onthumbi. Tupu valume, Siovaa wemuavela outumini mokonda wemuyumba onthumbi yokuti mahongolela nawa ovakai venyi. Ondaka ya Huku ipopia ovilinga viomukai meumbo; okuyunga nawa ovipuka meumbo nokuhapesela ovipuka. (Tanga Provérbios 31:15, 16, 18.) Otyo katyilekesa okuti pondaka imwe, omukai uti vala filuu, kapopipo-ale. Mokonda omulume utyii okuti, omukai nae usoka nawa. (Tanga Provérbios 31:11, 26, 27.) Tyina omulume atekula noluembia, nonthilo omukai wae tyipepukila komukai wae okumutavela.

15. Oityi ovakai velilongesila ku Sesusi?

¹⁵ Etyi ovakai velilongesilako. Namphila Sesusi alingile nawa otyilinga tyae, kasokele okuti pahe kapondola vali okutavela ku Tate yae. (1 Kol. 15:28; Fil. 2:5, 6) Tupu ovakai vapondola okuhetekela ongeleka ya Sesusi tyina vahasoko okuti vapondola okupinga polukalo luovalume vavo. Ovakai vesukisa okukuatesako ovalume vavo, hamokonda vala vevehole, mahi tupu omokonda vehole Siovaa nokumulinga onthilo.

16. Ngetyi tyipopia 1 Samuel 25:3, 23-28, ovitateka patyi Abiagili akalele navio? (Tala olutalatu kefo liokondye.)

¹⁶ Abigaili ankho wanepwa na Nabale. Nabale ankho una omalityindailo, nelungavi, tupu ankho kapandulale. Otyinepo tya Abigaili ankho katyapepukile. Nthiki imwe Nabale alingi tyimwe tyihekahi nawa. Mokonda ankho Abigaili una otyinepo tyalema ankho upondola okuhapopi natyike, ayeke Daviti aipae Nabale novanthu aveho vomeumbo liae. Mahi oityi alingile? Wayakulilile omulume wae. Mongeleka soka ku Abigaili uli nokufuena pu Daviti una omafualali 400 amaneka. Ankho tyapepuka? Au, mahi Abigaili wetyilingile opo aamene omulume wae nokuyakulila eumbo liae. (Tanga 1 Samuel 25:3, 23-28.) Daviti aimbuka okuti, Siovaa oe watuma Abigaili emupakelemo, emutyiki kokulinga onkhali imwe onene.

17. Oityi ovalume velilongesila kehipululo lya Daviti na Abigaili?

¹⁷ Etyi ovalume velilongesilako. Abigaili ankho omukai wonondunge. Daviti watehelele nawa Abigaili. Mokonda yotyo Daviti ahaipaa vali Nabale. Otyo tyilongesa ovalume okuti, pokulinga omatoko otyiwa okutehelela nawa etyi ovakai vavo vasoka. Inkha vetyilinga matyivekuatesako okuhalingi omatoko apenga.

18. Oityi ovakai velilongesila ku Abigaili?

¹⁸ Etyi ovakai velilongesilako. Omukai uhole Siovaa nokumulinga onthilo, utunga eumbo.  Namphila waanepwa nomulume wahafende Siovaa. Ombimbiliya kaiti, muna okulihenga mokonda omulume wove kafende Siovaa. Mongeleka tyina omukai etavela komulume wae nokumulinga onthilo, tyipondola okulunda omulume wae okulilongesa Ombimbiliya. (1 Pet. 3:1, 2) Namphila omulume wove ehesukile-ale no ove, mahi kala tyityii okuti Siovaa upanda ovakai ovakuatyili vetavela kovalume vavo.

19. Omovipuka patyi omukai apondola okuanya komulume wae?

¹⁹ Namphila omukai ena okutavela komulume wae, mahi ankho umuita alinge tyimwe tyihelikuateke netyi Ombimbiliya ipopia, upondola okuaanya. Mongeleka, ankho omphange uhongiliyua okukemba nokuvaka ine otyipuka otyikuavo tyapenga, malingi ñgeni? Ngetyi ovaumbili aveho va Huku vesukisa okusoka koukuatyili wavo na Huku, nonomphange wanepwa otyo vena okulinga. Ankho omphange uhongiliyua okulinga etyi tyihelikuatele no Mbimbiliya upondola okuanya, mahi apopi nounkhengela, omokonda yatyi ahapondola okulinga etyi omulume wae emuita. — Ovil. 5:29.

20. Oityi twii tyilekesa okuti Maliya ankho una oupanga wapama na Siovaa?

²⁰ Maliya ankho una oupanga wapama na Siovaa. Maliya ankho wii nawa Ovihonekwa. Etyi eli nokutomphola na Elisabeti ina ya Suau Batisita, movikando 20 Maliya wapopile onondaka mbuli Movihonekwa vyo Hebeleu. (Luka 1:46-55) Otyikuavo okuti: Namphila Maliya ankho manepwa na Suse, mahi oandyu kayatetekelele okumonekela Suse. Muene yamonekela Maliya yatyo, aimupopila okuti makutula omona wa Huku. (Luka 1:26-33) Siovaa walekesa okuti ankho una onthumbi yokuti Maliya matekula nawa Omona wae Sesusi. Mahi atee umwe etyi Sesusi ankhia, atutiliswa aende keulu, no ngotyo Maliya watuaileko noupanga wapama na Siovaa. — Ovil. 1:14.

21. Oityi ovalume velilongesila kongeleka ya Maliya?

²¹ Etyi ovalume velilongesilako. Omulume  omunongo uhambukwa tyina omukai wae ei Ovihonekwa. Kasoko okuti omukai wae memutombo, mokonda wii Ovihonekwa. Mahi uhambukwa mokonda utyii okuti, mokonda omukai wange wii Ovihonekwa nonondongwa mbo Mbimbiliya upondola okukuatesako okutunga eumbo. No ngotyo namphila hamwe omukai alongeswa vali komulume wae, okuendesa efendelo nokupita komutwe ovilinga ovikuavo otyilinga tyomulume. — Efe. 6:4.

22. Oityi ovakai vapondola okulilongesila ku Maliya?

²² Etyi ovakai velilongesilako. Namphila omukai ena okutavela komulume wae, mahi nae una otyilinga tyokupameka oupanga wae na Huku. (Gal. 6:5) Omukai nae una okulinga elilongeso lioulike, nokusokolola. Ankho utyilinga matyimukuatesako okutualako okulinga onthilo Siovaa, ahambukwa okutavela komulume wae.

23. Tyina ovakai vetavela kovalume vavo, ouwa patyi tyietela ombunga yae newaneno?

²³ Mukai inkha utualako okutavela onkhalamutwe Siovaa aholovonona, matyikuetela vali ouwa tyipona okumuanya. Matyimuetela ehambu, atyikupepukila okumutavela. Kalei ongeleka ongwa kovahikuena novakuendye. Kuateseiko ombunga yenyi, newaneno okukala nombembwa. (Titu 2:3-5) Hono pena ovakai ovanyingi vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili. (Sal. 68:11) Mahi atuho tuna otyilinga otyinene, mewaneno. Onthele mailandulako maipopi oñgeni kese munthu apondola okufuisapo otyilinga tyae.