Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SU’ESU’EGA 7

Ia Malamalama i le Tulaga Ulu i le Faapotopotoga

Ia Malamalama i le Tulaga Ulu i le Faapotopotoga

“O Keriso o le ulu ia o le faapotopotoga, o ia foʻi o le faaola o lenei tino.”—EFE. 5:23.

PESE 137 Fafine Faatuatua, Tuafāfine Kerisiano

AOTELEGA *

1. O le ā se tasi o māfuaaga e autasi ai le aiga o Ieova?

O SE faaeaga le avea o i tatou ma vaega o le aiga o Ieova. Aiseā e filemu ma autasi ai lo tatou aiga? O se tasi o māfuaaga, ona e tatou te faia le mea sili e faaalia ai le faaaloalo i le faatulagaga ulu a Ieova. O le mea moni o lo tatou malamalama lelei i le faatulagaga ulu o lo tatou autasi foʻi lenā.

2. O ā fesili o le a tatou talanoaina i lenei mataupu?

2 O le a tatou talanoaina i lenei su’esu’ega le faatulagaga ulu i totonu o le faapotopotoga ma o le a taliina ai foʻi fesili o loo mulimuli mai. O le ā le matafaioi a tuafāfine? Po o uso uma o ulu o tuafāfine uma? Pe e tutusa le pule ua tuuina i toeaina i uso ma tuafāfine, ma le pule ua tuuina i ulu o aiga i a latou avā ma fanau? Muamua, seʻi o tatou talanoaina le auala e tatau ona tatou vaai ai i tuafāfine.

O LE Ā LE AUALA E TATAU ONA TATOU VAAI AI I TUAFĀFINE?

3. E faapefea ona faalolotoina lo tatou talisapaia o galuega a o tatou tuafāfine?

3 E tatou te talisapaia o tatou tuafāfine o loo galulue mamafa i le tausia o latou aiga, le talaʻia o le tala lelei ma lagolagosua i le faapotopotoga. E faalolotoina lo tatou talisapaia o i latou, e ala i le iloiloina o le auala e silasila ai Ieova ma Iesu iā i latou. E tatou te maua foʻi aogā mai le iloiloina o le auala na feutagaʻi ai le aposetolo o Paulo ma fafine.

4. Ua faapefea ona faailoa mai i le Tusi Paia le auala ua faamamaluina ai e Ieova fafine ma tamāloloa?

4 Ua faailoa mai e le Tusi Paia le faamamaluina e Ieova o fafine ma tamāloloa. O se faaaʻoaʻoga, i le uluaʻi senituri na foaʻi atu e Ieova lona agaga paia i fafine ma tamāloloa, ma mafai ai ona latou faia galuega mamana e pei o le tautatala i gagana eseese. (Galu. 2:1-4, 15-18) Na faauuina uma fafine ma tamāloloa i le agaga paia, ina ia latou maua ai le avanoa e pule faatasi ai ma Keriso. (Kala. 3:26-29) O le a maua foʻi e fafine ma tane le taui o le ola e faavavau i le lalolagi. (Faaa. 7:9, 10, 13-15) Ua tofia tamāloloa ma fafine e talaʻi ma aʻoaʻo atu le tala lelei. (Mata. 28:19, 20) O le mea moni, o loo taʻua i le tusi o Galuega le fesoasoani a le tuafafine o Pisila ma lana tane o Akula, i le aʻoaʻoina ma le saʻo o le upu moni iā Apolo, o se tamāloa e lelei lona tulaga tau aʻoaʻoga.—Galu. 18:24-26.

5. O le ā ua faaalia i le Luka 10:38, 39, 42 i le silafaga a Iesu i fafine?

5 Na faamamaluina ma faaaloalogia e Iesu fafine. E leʻi mulimuli Iesu i tū a le ʻau faresaio o ē na vaai maulalo i fafine. E latou te lē talanoa foʻi i fafine i nofoaga faitele, pe fetufaaʻi foʻi ma i latou i Tusitusiga Paia. Ae na faaaofia e Iesu fafine i a latou talanoaga ma ona soo i mea loloto faaleagaga. * (Faitau le Luka 10:38, 39, 42.) Na latou galulue faatasi foʻi ma fafine i le talaʻiga. (Luka 8:1-3) Na avatu foʻi e Iesu i fafine se faaeaga o le faailoa atu i ona aposetolo, ua toe faatūina o ia mai le oti.—Ioa. 20:16-18.

6. Na faapefea ona faaalia e le aposetolo o Paulo le faaaloalo i fafine?

6 Na faamanatu atu e le aposetolo o Paulo iā Timoteo ia faamamaluina fafine. Na taʻu atu e Paulo iā Timoteo ia feutagaʻi ma fafine matutua e pei o ni ona tinā, ma vaai i fafine laiti e pei o ni ona tuafāfine. (1 Timo. 5:1, 2) Na fesoasoani tele Paulo iā Timoteo e avea ma Kerisiano taʻumatuaina. Na ia faailoa mai foʻi o le tinā o Timoteo ma le tinā o lona tinā, na muamua aʻoaʻoina Timoteo i “tusitusiga paia.” (2 Timo. 1:5; 3:14, 15) Na taʻua patino e Paulo igoa o tuafāfine i lana tusi i Roma. E lē gata na ia mātauina galuega na faia e tuafāfine, ae na ia faailoa atu foʻi lona loto talisapaia o i latou o ni faifeʻau Kerisiano.—Roma 16:1-4, 6, 12; Fili. 4:3

7. O ā fesili o le a tatou talanoaina?

7 E pei ona taʻua i palakalafa ua mavae, e leai se faavae faale-Tusi Paia e manatu ai e sili atu uso i lo tuafāfine. O ni faamanuiaga i le faapotopotoga o tatou tuafāfine alolofa ma agalelei, ma e faalagolago toeaina i la latou fesoasoani, e tausia le filemu ma le autasi i le faapotopotoga. Ae e iai nisi fesili e manaʻomia ona tali. O se faataʻitaʻiga: Aiseā e finagalo ai Ieova e fai ufiulu o tuafāfine i nisi taimi? Talu ai ua na o uso e tofia e avea ma toeaina ma auauna o le faiva, po o lona uiga la o uso uma e avea ma ulu o tuafāfine uma i le faapotopotoga?

PO O USO UMA O ULU O TUAFĀFINE UMA?

8. E tusa ai ma le Efeso 5:23, po o uso uma o ulu o tuafāfine uma? Ia faamatala.

8 O le tali puupuu i ai e leai. E lē avea se uso ma ulu o tuafāfine uma i le faapotopotoga, auā o Keriso o le ulu o le faapotopotoga. (Faitau le Efeso 5:23.) I le aiga e pule le tane i lana avā. E lē avea se tama tama ua papatiso ma ulu i lona tinā. (Efe. 6:1, 2) E faatapulaa le pule ua tuuina i toeaina i uso ma tuafāfine i totonu o le faapotopotoga. (1 Tesa. 5:12; Epe. 13:17) O fafine nofofua ua lē o toe nonofo faatasi ma o latou mātua, e faaauau pea ona faaaloalo i o latou mātua ma toeaina. Peitaʻi, e pei foʻi i latou o tane o le faapotopotoga e tasi lo latou ulu o Iesu.

O tagata nofofua ua lē o toe nonofo faatasi ma o latou mātua, e i lalo o le tulaga ulu o Iesu (Tagaʻi i le palakalafa e 8)

9. Aiseā e manaʻomia ai ona fai ufiulu o tuafāfine i nisi taimi?

9 Ua tofia e Ieova tane e taʻimua i tapuaʻiga a le faapotopotoga, ae e leʻi tuuina atu e Ieova i fafine lenā pule. (1 Timo. 2:12) Aiseā? Ona e finagalo o ia ina ia maopoopo lelei lona aiga e pei foʻi ona ia tofia Iesu e avea ma ulu i tane. Peitaʻi, pe a manaʻomia ona taulima e se tuafafine se matafaioi e fai e se uso, e finagalo la Ieova e fai sona ufiulu. * (1 Kori. 11:4-7) E lē o faatonuina e Ieova tuafāfine e fai o latou ufiulu ina ia faalumaina ai, ae ua ia tuuina atu iā i latou se avanoa e faaalia ai le faaaloalo i le tulaga ulu ua ia faatulagaina. O lea la, seʻi o tatou talanoaina lenei fesili: O le ā le tele o le pule ua tuuina i ulu o aiga ma toeaina?

LE MATAFAIOI A ULU O AIGA MA TOEAINA

10. Aiseā e ono fai ai e se toeaina ni tulafono mo le faapotopotoga?

10 E alolofa toeaina iā Keriso ma e latou te alolofa i “mamoe” ua tuuina atu e Ieova ma Iesu e latou te tausia. (Ioa. 21:15-17) Ona o le lelei o faanaunauga o se toeaina, atonu e manatu ai e pei o ia o se tamā i le faapotopotoga. E ono manatu o ia afai e iai i ulu o aiga le aiā tatau e fai ai tulafono e puipuia ai lona aiga, e mafai foʻi la e se toeaina ona faia tulafono ma lona faamoemoe, o le a puipuia ai mamoe a le Atua. E ono mananaʻo nisi uso ma tuafāfine e avea toeaina ma o latou ulu faaleagaga, ma e latou te talosaga atu i toeaina ina faia faaiʻuga mo i latou. Ae pe e tutusa le pule ua tuuina i toeaina o le faapotopotoga ma ulu o aiga?

E tausia e toeaina manaʻoga faaleagaga ma tau faalogona o le faapotopotoga. Ua tuuina atu e Ieova iā i latou le matafaioi o le tausia o le mamā tauamio o le faapotopotoga (Tagaʻi i palakalafa 11-12)

11. O ā mea e tutusa ai matafaioi a ulu o aiga ma toeaina?

11 Ua faailoa mai e le aposetolo o Paulo, e iai mea e tutusa ai le matafaioi a se ulu o se aiga ma se toeaina. (1 Timo. 3:4, 5) O se faataʻitaʻiga, e finagalo Ieova ia usitaʻi tagata o le aiga i le ulu o le aiga. (Kolo. 3:20) E finagalo foʻi o ia ia usitaʻi tagata o le faapotopotoga i toeaina. E faatalitalia foʻi e Ieova ulu o aiga ma toeaina, ina ia faamautinoa e malolosi faaleagaga i latou o loo latou tausia. E tausia foʻi e toeaina ma ulu o aiga manaʻoga tau faalogona o i latou o loo i lalo o le latou pule. E faamautinoa e toeaina, e maua e i latou i lalo o le latou tausiga le fesoasoani i taimi o faigatā e pei ona faia e ulu lelei o aiga. (Iako. 2:15-17) E faatalitalia e Ieova toeaina ma ulu o aiga e fesoasoani i isi e usitaʻia ana tapulaa, ae aua le “faia mea e sili atu nai lo o mea ua tusia,” i le Tusi Paia.—1 Kori. 4:6.

Ua tuuina e Ieova i ulu o aiga se pule o le taʻitaʻia o latou aiga. O se ulu lelei o se aiga, e talanoa muamua i lana avā a o leʻi faia se faaiʻuga (Tagaʻi i le palakalafa e 13)

12-13. E pei ona taʻua i le Roma 7:2, o ā mea e eseese ai matafaioi a ulu o aiga ma toeaina?

12 Peitaʻi, e iai le eseesega tele o le matafaioi a se toeaina ma se ulu o se aiga. O se faataʻitaʻiga, ua tofia e Ieova toeaina o ni faamasino i le faapotopotoga, ma ua ia tuu atu iā i latou le tiute tauave e faateʻaese ai mai le faapotopotoga se tagata e fai mea sesē ae lē salamō.—1 Kori. 5:11-13.

13 I le isi itu, ua tuu atu e Ieova i ulu o aiga se pule e na te leʻi tuuina atu i toeaina. O se faataʻitaʻiga, ua tuu atu e Ieova i ulu o aiga le pule e faia ai tulafono mo lona aiga ma faamautinoa e latou te usitaʻi i ai. (Faitau le Roma 7:2.) O se faaaʻoaʻoga, e iai i ulu o aiga le aiā tatau e filifili ai le taimi o le pō e tatau ona taunuu ai lana fanau i le fale. E iā te ia foʻi le pule e aʻoaʻi ai lana fanau pe a latou solia lenā tulafono. (Efe. 6:1) O se tane lelei, e talanoa muamua i lana avā aʻo leʻi faia tulafono mo le aiga, auā o le mea moni o i laʻua o le “tino e tasi.” *Mata. 19:6.

FAAALOALO IĀ KERISO O LE ULU O LE FAAPOTOPOTOGA

E aumai e Iesu taʻiala i le faapotopotoga Kerisiano i lalo o le tulaga ulu a Ieova (Tagaʻi i le palakalafa e 14)

14. (a) E tusa ai o le Mareko 10:45, aiseā ua talafeagai lelei ai le tofia e Ieova o Iesu e avea ma ulu o le faapotopotoga? (e) O le ā le matafaioi a le Vaega Pule? (Tagaʻi i le pusa “ Le Matafaioi a le Vaega Pule.”)

14 Ua faatau e Ieova ola o tagata taʻitoʻatasi i le faapotopotoga, e ala i le togiola. (Faitau le Mareko 10:45; Galu. 20:28; 1 Kori. 15:21, 22) O lea, ua talafeagai lelei ai le tofia o Iesu e avea ma ulu o le faapotopotoga, ona na ia foaʻi mai lona ola e fai ma togiola. Talu ai o Iesu o le tatou ulu, e iā te ia la le pule e faia ai tulafono e taʻitaʻia ai mea e tatau ona fai e tagata taʻitoʻatasi, o aiga ma le faapotopotoga atoa, ma e na te faamautinoa foʻi e usitaʻia e tagata uma na tulafono. (Kala. 6:2) E lē na o tulafono e faia e Iesu. Ae e na te fafaga ma tausi faapelepele i tatou taʻitoʻatasi.—Efe. 5:29.

15-16. O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i faamatalaga a le tuafafine o Marley ma le uso o Benjamin?

15 E faaalia e tuafāfine le faaaloalo iā Keriso, e ala i le mulimuli i taʻitaʻiga ua aumaia e tane ua tofia e tausia i latou. Ua faamatala e se tuafafine e igoa ia Marley e nofo i Amerika le manatu o le to’atele o tuafāfine. Na ia faapea mai: “E tāua tele iā te aʻu loʻu tulaga o se avā ma o se tuafafine i le faapotopotoga. Ou te taumafai pea e atiaʻe se vaaiga saʻo i le faatulagaga ulu a Ieova. Ae ua faigofie ona ou faia faapea, ona o le faaaloalo ma le talisapaia e laʻu tane ma uso i le faapotopotoga o mea ou te faia.”

16 E faaaloalo ma faamamaluina e uso tuafāfine, ona e malamalama i le faatulagaga ulu. Ua faapea mai Benjamin o se uso e nofo i Egelani: “E matuā tele mea ua ou aʻoaʻoina mai i tali a tuafāfine i sauniga, ma a latou fautuaga i le auala e suʻesuʻe ai ma faaleleia ai le tatou faiva. Iā aʻu, e tāua tele le galuega o loo latou faia.”

17. Aiseā e tatau ai ona tatou faaaloalo i le faatulagaga ulu?

17 Pe a malamalama ma faaaloalo tane, fafine, ulu o aiga ma toeaina i le faatulagaga ulu, o le a maua e le faapotopotoga le filemu. Ae o le mea e sili ona tāua, ua tatou avatu ai le viiga i lo tatou Tamā alofa i le lagi o Ieova.—Sala. 150:6.

PESE 123 Gauaʻi Faamaoni i Faatonuga Faatiokarate

^ pala. 5 O le ā le matafaioi a tuafāfine i le faapotopotoga? Po o uso uma o ulu o tuafāfine uma? Pe e tutusa le pule a toeaina ma ulu o aiga? O le a taliina na fesili mai i le Afioga a le Atua.

^ pala. 5 Tagaʻi i le palakalafa e 6 o le mataupu “Ia Lagolagosua i Tuafāfine Kerisiano,” o loo i Le Olomatamata o Setema 2020.

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga po o ai e faia le filifiliga po o fea le faapotopotoga e auai ai le aiga, tagaʻi i palakalafa 17-19 o le mataupu “Ia Faaaloalo i Tulaga o Isi i le Faapotopotoga a Ieova,” i Le Olomatamata o Aokuso 2020.

^ pala. 59 Mo nisi faamatalaga auʻiliʻili i lenei mataupu, tagaʻi i le tusi Ia Faatumau iā te Outou i le Alofa o le Atua,” itu. 209-212.

^ pala. 64 Mo se talanoaga auʻiliʻili e faatatau i le matafaioi a le Vaega Pule, tagaʻi i le mataupu o Le Olomatamata o Iulai 15, 2013, itu. 20-25.