1. Nagnino o vahoa i Jehovah-o ro miharo saigne?

MAHAFALE antika tihoe agnisa ty vahoa i Jehovah. Fa nagnino tika ro milamigne soa naho miharo saigne? Izao ty anto’e raike: Mikezake tika iaby mba hagnaja ze nimey i Jehovah fahefagne. Le arakarake ty agnajantika fahefagne ty vao mainke mampiharo saigne antika.

2. Ino iaby ty raha hodinehentikagne ato?

² Hodinehentika amy ty lahatsoratse toy tie ia ty nimey i Jehovah fahefagne agnivo o fiangonagneo eo. Hamale ty fagnonteneagne retoa ka tika: Ino ty andraiky o rahavaveo? O rahalahio vao ty loha o rahavaveo? Mitovy amy ty fahefà o loha ty keleiagneo vao ty fahefà o androanavi-pagnahio? Andao ho henteantika hey tie akore ty toko’e ho fiheverantika o rahavaventikagneo.

3. Ino ty hagnampe antika hankasitrake ty asa mafe atao o rahavaventikagneo?

³ Miasa mafe o rahavaventikagneo mba hikarakaragne ty keleia iareo, hitoriagne i talily soay naho hagnampeagne ty ndaty agnivo o fiangonagneo eo. Tena toko’e hankasitrake iareo areke tika. Ino ty hagnampe antika hahavita izay? Mila mandineke ty fomba fiheve i Jehovah naho i Jesosy o ampelao naho ty fomba nindesa i Paoly iareo tika.

4. Akore ty ampisehoa ty Baiboly fa sarobily amy i Jehovah manahake o lahilahio o ampelao?

⁴ Trea amy Baiboly ao fa sarobily amy i Jehovah manahake o lahilahio o ampelao. Trea ao ohatse fa nimey i Jehovah fagnahy masigne manahake o lahilahio o ampelao tamy ty taonjato  voaloha’e. Ty voka’e, afake nahavita raha niambake ka iareo, agnisa izay ty hirehake amy ty firehake sambe karaza’e. (Asa. 2:1-4, 15-18) Naho fa nijobogne ndaty hiara-manjaka amy i Kristy ty Jehovah, le tsy lahilahy avao ty tinendre’e amy i alala ty fagnahi’e masigney fa misy ampela ka. (Gal. 3:26-29) Afake mitamà hiaigne nainai’e ambone tane eto manahake o lahilahio ka o ampelao. (Apok. 7:9, 10, 13-15) Sambe afake mitory naho mampianatse i talily soay, ndra lahilahy ndra ampela. (Mat. 28:19, 20) Misy rahavave raike atao tihoe Prisila zay ohatse tantaraegne amy ty boke i Asan’ny Apostoly ao. Nampea iareo amy i Akoila vali’e ty lahilahy raike atao tihoe Apolosy mba tena hahatakatse soa ty hamarenagne, ndra tie ndaty nianatse aza reke.​—Asa. 18:24-26.

5. Nagnino ty Lioka 10:38, 39, 42 ro mampiseho fa nagnaja o ampelao ty Jesosy?

⁵ Nagnaja o ampelao ty Jesosy. Tena nagnambane o ampelao o Fariseò. Tsy nimete nirehake tamo o ampelao ohatse iareo naho fa tagnatreha o ndaty maro teo. Tsy mba nampianare iareo Soratse Masigne ka o ampelao. Faie tsy nanahake iareo ty Jesosy. Ireke aza nirehake hamarenagne lahibey tamo o ampelao, manahake ty natao’e tamo o lahilahio avao. * (Vakio ty Lioka 10:38, 39, 42.) Naho fa nitory ka reke, le nenga’e hiarake tama’e o ampelao. (Lioka 8:1-3) Naho fa nivelomegne tamy ty mate aza reke, le ampela ty nimei’e tombotsoa mba hitalily zay tamo o apostoli’eo.​—Jaona 20:16-18.

6. Akore ty nampisehoa i Paoly fa nagnaja o ampelao reke?

⁶ Naseho i Paoly fa nagnaja o ampelao reke. Nirehake tamy i Timoty ty Paoly tie: ‘Anò manahake ty rene’o o ampela fa beio, le anò manahake ty rahavave’o o ampela tanorao.’ (1 Tim. 5:1, 2) Maregne fa nikezake mafe ty Paoly mba hagnampe i Timoty ho lasa Kristiana matotse. Faie neke i Paoly tie i rene i Timoty vaho i bebei’e ty nagnampe aze hahay ty Soratse Masigne voaloha’e. (2 Tim. 1:5; 3:14, 15) Naho fa nanoratse i taratasi’e hoahy o Romanaoy ty Paoly, le maro ty rahavave nisalama’e tao sady nitognone’e tao ty agnara iareo. Nirehafe’e tao ka ty asa mafe natao iareo naho ty fankasitraha’e iareo.​—Rom. 16:1-4, 6, 12; Fil. 4:3.

7. Ino ty fagnonteneagne hovaleantika hinane zao?

⁷ Treantika tamy i fehentsoratse taloha teo rey, fa tsy mirehake ty Baiboly tie ambane noho o lahilahio o ampelao. Tena paliaentika areke ty fagnampea o rahavaventika bey hatea naho matarike reo. Tena mankasitrake ty kezake atao iareo mba hampiharoagne saigne o fiangonagneo ka o androanavi-pagnahio. Nagnino ty Jehovah ro mandily o rahavaveo mba hanao fognon-doha kindraike? O rahalahio vao ty loha o rahavaveo agnivo o fiangonagneo eo, satria iareo avao ro tendregne ho mpagnampe amy ty fanompoagne naho androanavi-pagnahy?

8. O rahalahio vao ty loha o rahavaveo agnivo o fiangonagneo eo, naho henteagne ty Efesianina 5:23?

⁸ Naho boriboriegne, le aha’a ty vale’e. Tsy o rahalahio ty loha o rahavaveo agnivo o fiangonagneo eo fa i Kristy. (Vakio ty Efesianina 5:23.) O lahilahio ty loha i vali’e agnivo o keleiagneo eo. Ndra tie managn’anake lahilahy vita badisa aza ty rene raike, le tsy io ty loha’e. (Efes. 6:1, 2) Voafetra avao ka ty fahefagne anagna o androanavi-pagnahio agnivo o fiangonagneo eo. (1 Tes. 5:12; Heb. 13:17) Ndra tie fa tsy mitoboke amy ty rae  aman-drene’e sasa aza o rahavave tsy manambalio, le toko’e hagnaja ty rae aman-drene’e naho o androanavi-pagnahio avao iareo. I Jesosy ty loha ze lahilahy agnivo o fiangonagneo eo, le hoe izay ka ty ampela. I Jesosy avao ty loha iareo.

9. Nagnino ro tsy maintsy manao fognon-doha o rahavaveo kindraike?

⁹ Tea i Jehovah naho milamigne soa o fiangonagneo eo. Izay ty nahavy aze nanendre i Jesosy mba ho loha o lahilahio. Le o lahilahio ka ty tinendre i Jehovah hitarike agnivo o fiangonagneo eo. Tsy nimey i Jehovah ze fahefagne zay ty ampela. (1 Tim. 2:12) Faie naho misy fotoagne o rahavaveo tsy maintsy manao ty andraikitse fanoe o rahalahio, le tsy maintsy manao fognon-doha iareo, satria izay ty take i Jehovah hatao iareo. * (1 Kor. 11:4-7) Faie tsy tihoe mba hagnambaneagne iareo ty mahavy i Jehovah mampanao izay iareo. Fa mba hampisehoagne tie magnaja ze nimey i Jehovah fahefagne iareo. Hamale ty fagnonteneagne raike toy ka tika hinane zao: Mitovy vao ty fahefà o loha ty keleiagneo naho o androanavi-pagnahio?

10. Ino ty va’e hahavy ty androanavi-pagnahy raike te hametrake fitsipike horihe o fiangonagneo?

¹⁰ Tea o androanavi-pagnahio ty Kristy naho o agnondry nankine i Jehovah naho i Jesosy mba ho karakarae iareo reo. (Jaona 21:15-17) Va’e hieretseretse areke ty androanavi-pagnahy raike tie: ‘Fa sahala amy ty rae o ndaty agnivo o fiangonagneo eò anio raho.’ Ty voka’e, va’e hieretseretse reke tie afake mametrake fitsipike horihe ty ndaty agnivo fiangonagneo eo mba hiarovagne iareo. Ty anto’e, afake manao izay reke agnivo ty keleia’e eo. Misy rahalahy  naho rahavave ila’e aza mandrisike o androanavi-pagnahio handrambe fanapahan-kevetse hoahy iareo. Faie mitovy vao ty fahefà o loha ty keleiagneo naho o androanavi-pagnahio?

11. Ino ty itoviza ty andraiky o loha ty keleiagneo naho o androanavi-pagnahio?

¹¹ Nirehafe i apostoly Paoly fa misy raha ila’e mampitovy ty fahefà o androanavi-pagnahio naho o loha ty keleiagneo. (1 Tim. 3:4, 5) Tea i Jehovah ohatse naho mankatò o loha ty keleiagneo ty keleia’e. (Kol. 3:20) Tea i Jehovah ka naho mankatò o androanavi-pagnahio ty ndaty agnivo o fiangonagneo eo. Take i Jehovah amy iareo ka ty hampianara iareo ty keleia iareo naho ty ndaty agnivo fiangonagneo mba hahavy iareo hanagne finoagne matanjake. Mila ampea iareo ka ty keleia iareo naho ty ndaty agnivo fiangonagneo mba hahatsapa tie teagne. Mila atao o androanavi-pagnahio azo antoke tie mahazo ty fagnampeagne paliae’e ty ndaty agnivo o fiangonagneo eo naho misy loza manjò aze. Hoe izay ka ty atao o loha ty keleiagneo naho fa misy raha mahazo o keleia’eo. (Jak. 2:15-17) Ampea iareo mba hankatò ty fitsipy i Jehovah ka ty keleia iareo naho ty ndaty agnivo o fiangonagneo eo. Faie ‘tsy toko’e hihoatse ze voasoratse’ amy i Baiboly ao iareo.—1 Kor. 4:6.

12-13. Ino ty tsy mampitovy ty andraiky o loha ty keleiagneo naho o androanavi-pagnahio, arake ty Ohabolana 6:20?

 ¹² Faie misy raha lahibey ka tsy mampitovy ty fahefà o androanavi-pagnahio naho o loha ty keleiagneo. Nimey i Jehovah andraikitse hikarakara raharaha ara-pitsaragne ohatse o androanavi-pagnahio, fa o loha ty keleiagneo tsy nimei’e izay. Naho misy ndaty raike agnivo o fiangonagneo eo areke manao fahotagne lahibey faie tsy mibebake, le managne fahefagne handroake o ndaty iohoe iareo.​—1 Kor. 5:11-13.

¹³ Faie misy fahefagne ka nimey i Jehovah o loha ty keleiagneo fa o androanavi-pagnahio tsy nimei’e izay. O loha ty keleiagneo zao afake mametrake fitsipike horihe ty keleia’e, sady tsy maintsy magnorike izay o keleia’eo. (Vakio ty Ohabolana 6:20.) O loha ty keleiagneo ohatse manan-jò hirehake amy ty ana’e tie amy fire iareo ro toko’e ho avy an-tragno iareo ao naho fa halegne. Naho tsy magnorike izay i ana’e rey, le manan-jò hagnasaze iareo reke. (Efes. 6:1) Faie aloha ty hametraha ty loha ty keleiagne raike bey hatea fitsipike horihe ty keleia’e, le mila magnontane ty heve i vali’e hey reke. Ty anto’e, “nofotse raike” iareo mirovaly. *​—Mat. 19:6.

14. a) Nagnino ro mete soa naho i Jesosy ro tinendre i Jehovah ho loha o fiangonagneo arake ty Marka 10:45? b) Ino iaby ty andraiky ty Filan-keve-pitantanagne? (Henteo ty efajoro tihoe “ Ino Iaby ty Andraiky ty Filan-keve-pitantanagne?”)

¹⁴ Nivilie i Jehovah tamy ty alala i solovoigne nanoe i Jesosỳ ty ndaty iaby, agnisa izay ty ndaty agnivo o fiangonagneo eo. (Vakio ty  Marka 10:45; Asa. 20:28; 1 Kor. 15:21, 22) Tena mete soa areke naho ie ty nijobogne i Jehovah ho loha o fiangonagneo, satria nahafoe ty fiai’e ho antika reke. Izay ty mahavy i Jesosy hanan-jò hametrake fitsipike horihe ty ndaty tsikiraidraike naho o keleiagneo vaho o fiangonagneo. Tena ilaentika ty mankatò i fitsipike rey. (Gal. 6:2) Faie tsy izay avao ty atao i Jesosy. Mikarakara naho maneho hatea antika ka reke.​—Efes. 5:29.

15-16. Ino ty ianara’o boake tamy ty raha rineha i rahavave Marley naho i rahalahy Benjamin?

¹⁵ Aseho o rahavaveo tie magnaja ty fahefà i Kristy iareo naho magnorike ty tari-dalagne mea i Jesosy amy ty alala o lahilahy tinendre’e hikarakara o fiangonagneò. Hoe ty Marley, rahavave raike mitoboke a Etazonia agne: “Tena sarobily amako ty andraikiko agnivo ty keleaiko eo naho agnivo o fiangonagneo eo. Mikezake mafe raho mba hagnaja o ndaty nimey i Jehovah fahefagneo, agnisa izay ty valiko naho o androanavi-pagnahio. Tsy sarotse amako ty manao izay, satria magnaja ahy iareo sady treako ka tie mankasitrake ty asa mafe anoeko.” Maro ka ty rahavave mahatsapa hoe izay.

¹⁶ Trea tie taka o rahalahio ty anto’e nagnomea i Jehovah fahefagne ty hafa naho magnaja o rahavaveo iareo. Hoe ty Benjamin, rahalahy raike mitoboke Angletera agne: “Maro ty raha nianarako boake amy ty toin-drehake mey o rahavaveo. Nianarako tamy iareo ka tie akore ty atao naho fa mianatse raike, le akore ty fomba hagnasoako ty fahaiako mitory naho mampianatse. Tena ilaegne ty asa mafe anoe o rahavaveo.”

17. Nagnino tika ro toko’e hagnaja ze nimey i Jehovah fahefagne?

¹⁷ Naho mahatakatse ty anto’e nahavy i Jehovah nagnomey fahefagne ty hafa vaho magnaja izay ty lahilahy, ty ampela naho o loha ty keleiagneo vaho o androanavi-pagnahio, le hiharo saigne o fiangonagneo. Fa ty tena lahibey le tihoe, hagnomey voninahitse i Jehovah, i Babantikagne bey hatea an-dagnitse agney tika.​—Sal. 150:6.