Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 7

Obusobozi Abagurusi Baine omu Kitebe

Obusobozi Abagurusi Baine omu Kitebe

“Kristo [nuwe] omutwe gwekanisa, nuwe mujuni womubiri.”​—BEF. 5:23.

EKIZINA 137 Abakazi Abesigwa

EBITURAYEGA *

1. Habwaki eka ya Yahwe erumu obumu?

KITUSEMEZA muno kuba kicweka ky’eka ya Yahwe. Habwaki eka yaitu enu erumu obusinge n’obumu? Ensonga emu eri ngu, twekamba kutekamu ekitiinisa abo Yahwe abahaire obusobozi. Amananu gali, obutweyongera kwetegereza kurungi entekaniza enu ey’obusobozi, obumu bwaitu bweyongera.

2. Bikaguzo ki ebiturukwija kugarukamu omu kicweka kinu?

2 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho entekaniza ey’obusobozi omu kitebe. Nitwija n’okugarukamu ebikaguzo binu: Banyaanya itwe baine bujunanizibwa ki omu kitebe? Buli w’oruganda wena mutwe gwa buli munyaanya itwe? Obusobozi abagurusi b’ekitebe baine hali ab’oruganda na banyaanya itwe, nibusisana n’obusobozi banyineeka baine h’abakazi baabo n’abaana? Leka tubanze tubazeeho entekereza ei tusemeriire kuba nayo hali banyaanya itwe.

BANYAANYA ITWE TUSEMERIIRE KUBARORA TUTA?

3. Kiki ekisobora kutukonyera kwoyengera kusiima omulimo banyaanya itwe bakora?

3 Nitusiima muno habwa banyaanya itwe abekamba muno kurolerra amaka gaabo, kutebeza amakuru amarungi, kandi n’okusagika ekitebe. Kubazaaho omulingo Yahwe na Yesu babarora nikiija kutukonyera kwongera kubasiima. Kandi kubazaaho omulingo Paulo yatwaizeemu abakazi nikiija kutukonyera kumanya naitwe omulingo tusemeriire kubatwazaamu.

4. Baibuli eyoleka eta ngu Yahwe atwara abakazi kuba b’omuhendo nk’abasaija?

4 Baibuli n’eyoleka ngu Yahwe atwara abakazi kuba b’omuhendo nk’abasaija. Ekyokurorraho, Baibuli n’eyoleka ngu omu kyasa eky’okubanza, Yahwe akaha abakazi omwoyo ogurukwera nk’oku yaguhaire abasaija kandi akabaha n’amaani ag’okukora ebyamahano nk’okubaza omu ndimi. (Eng. 2:1-4, 15-18) Abakazi hamu n’abasaija baseserweho amagita kandi nibaija kulema hamu na Kristo. (Bag. 3:26-29) Abakazi hamu n’abasaija nibaija kutunga ekisembo eky’obwomeezi obutahwaho omu nsi. (Kus. 7:9, 10, 13-15) Kandi abasaija hamu n’abakazi, boona bahairwe obujunanizibwa obw’okutebeza n’okwegesa amakuru amarungi. (Mat. 28:19, 20) Ekyokurorraho, ekitabu eky’Engeso Ezabakwenda nikibazaaho munyaanya itwe Pirisikira, uwe na musaija we Akura bakasoborra kurungi amananu hali Apolo omusaija ow’akaba asomere muno.​—Eng. 18:24-26.

5. Ekyahandiikirwe ekiri omu Luka 10:38, 39, 42 nikyoleka kita ngu Yesu yatekamuga abakazi ekitiinisa?

5 Yesu akatekamu abakazi ekitiinisa. Atahondere engeso ez’Abafalisaayo abarabyamuga abakazi amaiso, abayangaga kubaza nabo obu babaga bali omu bantu, kandi abayangaga kubazaaho Ebyahandiikirwe nabo. Baitu Yesu akabazaaho ebintu eby’omwoyo eby’amaani obw’akaba ali n’abakazi hamu n’abegeswa be abandi. * (Soma Luka 10:38, 39, 42.) Yesu akaikiriza abakazi kugenda na uwe, obuyabaga nagenda omu ngendo ze ez’okutebeza. (Luk. 8:1-3) Kandi Yesu akabaha n’omugisa ogw’okugenda kumanyisa abakwenda nk’oku akaba ahumbuukire.​—Yoh. 20:16-18.

6. Omukwenda Paulo akooleka ata ngu natekamu abakazi ekitiinisa?

6 Omukwenda Paulo akakyoleka ngu natekamu abakazi ekitiinisa. Paulo akagambira Timoseo kutwaza abakazi abakuru nk’abanyina kandi n’okutwaza abakazi abato nk’abagenzi be. (1 Tim. 5:1, 2) N’obukiraaba ngu Paulo akakonyera muno Timoseo kufooka Mukristaayo ow’akuzire omu by’omwoyo, Paulo akakyetegereza ngu nyina Timoseo hamu na nyinenkuru, nubo babandize kumwegesa “ebyahandikirwe ebirukwera.” (2 Tim. 1:5; 3:14, 15) Paulo obuyahandiikire ebbaruha hali Abarumi, akaramukya banyaanya itwe n’akozesa amabara gaabo. Paulo akamanyirra emirimo banyaanya itwe abo bakoraga kandi akagamba ngu akaba nasiima habw’emirimo egi.​—Bar. 16:1-4, 6, 12; Baf. 4:3.

7. Bikaguzo ki ebiturukugenda kubazaaho?

7 Nk’oku kyolekerwe omu bucweka obw’enyuma, Baibuli terukugamba ngu banyaanya itwe tibali b’omugaso nk’ab’oruganda. Banyaanya itwe banu ab’okugonza kandi abagabi, b’omugaso muno omu kitebe. Kandi abagurusi bakimanyire ngu engeso zaabo enungi zikonyera kwikazaaho obusinge n’obumu omu kitebe. Baitu nabwo nitwetaaga kugarukamu ebikaguzo binu: Habwaki Yahwe ayetagisa banyaanya itwe obwire obumu kuswekerra emitwe yabo? Nk’oku ab’oruganda nubo bonka abakomwa kuheereza nk’abagurusi kandi nk’abaheereza omu kitebe, kinu nikimanyisa ngu buli w’oruganda wena mutwe gwa buli munyaanya itwe omu kitebe?

BULI W’ORUGANDA WENA MUTWE GWA BULI MUNYAANYA ITWE OMU KITEBE?

8. Kusigikirra ha Abefeso 5:23, buli w’oruganda wena mutwe gwa buli munyaanya itwe? Soborra.

8 Buli w’oruganda wena mutwe gwa buli munyaanya itwe omu kitebe? Eky’okugarukamu kiri nangwa! (Soma Abefeso 5:23.) Omu ka, nyineeka nuwe aineho mukazi we obusobozi. Omwana omwojo ow’abatiziibwe tali nuwe mutwe gwa nyina. (Bef. 6:1, 2) Kandi omu kitebe, abagurusi baineho ab’oruganda na banyaanya itwe obusobozi obumu. (1 Bas. 5:12; Baheb. 13:17) Abanyaanya itwe abatali omu buswere kandi abatakyaikara n’abazaire babo, bagumizaamu nibatekamu ekitiinisa abazaire babo hamu n’abagurusi b’ekitebe. Baitu kusisanaho n’abasaija omu kitebe, banyaanya itwe banu Kristo nuwe mutwe gwabo wenka.

Abakristaayo abatali omu buswere kandi abatakyaikara n’abazaire baabo, Kristo nuwe mutwe gwabo (Rora akacweka 8)

9. Habwaki banyaanya itwe obwire obumu basemeriire kuswekerra emitwe yabo?

9 Yahwe nagonza ekitebe kitekanizibwe kurungi. Egi niyo ensonga habwaki, akomere Yesu kuba omutwe gw’omusaija. Kandi Ruhanga akomere abasaija kwebembera omu kwegesa n’omu kuramya omu kitebe. Baitu obujunanizibwa obu tabuhaire abakazi. (1 Tim. 2:12) Kakuba habw’enyikara, munyaanya aba aine kuhikiriza obujunanizibwa obusemeriire kuhikirizibwa ow’oruganda, aho Yahwe amwetaagisa kuswekerra omutwe gwe. * (1 Kol. 11:4-7) Yahwe tasaba banyaanya itwe kukora ekintu kinu habw’okugonza kubamaramu ekitiinisa, baitu aba nagonza booleke ngu nibatekamu ekitiinisa abo abaahaire obusobozi. Hati leka tugarukemu ekikaguzo kinu: Banyineeka hamu n’abagurusi baine obusobozi oburukwingana nkaha?

OBUJUNANIZIBWA BWA BANYINEEKA HAMU N’ABAGURUSI B’EKITEBE

10. Habwaki obwire obumu, omugurusi asobora kugonza kuteeraho ekitebe ebiragiro?

10 Abagurusi b’ekitebe bagonza Kristo kandi bagonza ‘entaama’ Yahwe hamu na Kristo ezibabasabire kurolerra. (Yoh. 21:15-17) Habw’okuba omugurusi afaaho muno abo abali omu kitebe, nasobora kutandika kutekereza ngu ali nka taata halibo. Nahabweki nasobora kutekereza ngu nyineeka obwaraaba aine obugabe obw’okuteraho eka ye ebiragiro, n’omugurusi nasobora kutekaho ebiragiro ebyarukunihira ngu nibiija kulinda entaama za Ruhanga. Kandi ab’oruganda na banyaanya itwe abamu nibasobora kwekambisa abagurusi kukora ekintu kinu, kuraba omu kubasaba kubakorra encwamu. Baitu abagurusi omu kitebe hamu na banyineeka, baine obusobozi oburukusisana?

Abagurusi bakonyera ab’omu kitebe kwikara haihi na Yahwe kandi n’okwehurra ngu nibagonzebwa. Yahwe abahaire obujunanizibwa obw’okwikaza ekitebe kyecumi omu ngeso (Rora akacweka 11-12)

11. Obusobozi bwa banyineeka nibusisana buta n’obusobozi bw’abagurusi?

11 Omukwenda Paulo akooleka ngu obusobozi bwa banyineeka nibusisana n’obw’abagurusi omu miringo emu. (1 Tim. 3:4, 5) Ekyokurorraho, Yahwe nagonza ab’omu ka borobere omutwe gw’eka. (Bak. 3:20) Kandi nagonza abo abali omu kitebe kworobera abagurusi. Yahwe nanihirramu banyineeka hamu n’abagurusi kwegesa abo abali hansi y’obusobozi bwabo kumugonza. Boona bakigumya ngu abo abali hansi y’obusobozi bwabo nibehurra ngu nibagonzebwa. Kandi kusisanaho na banyineeka abarungi, abagurusi bakigumya ngu abo abali hansi y’obusobozi bwabo baatunga obukonyezi omu bwire obw’ebizibu. (Yak. 2:15-17) Ekindi, Yahwe nanihirramu abagurusi hamu na banyineeka kukonyera abandi kworobera ebiragiro bye kandi abatererra “okutahinguraho ebyahandikirwe.”​—1 Kol. 4:6.

Banyineeka Yahwe akaba obusobozi obw’okwebembera amaka gaabo. Nyineeka ow’okugonza ayekaguzaaho mukazi we atakakozere encwamu (Rora akacweka 13)

12-13. Nk’oku kyolekerwe omu Abarumi 7:2, obusobozi bwa banyineeka nibwahukana buta n’obusobozi bw’abagurusi?

12 Baitu haroho embaganiza ey’amaani hagati y’obusobozi omugurusi aine, n’obusobozi nyineeka obw’aine. Ekyokurorraho, Yahwe ahaire abagurusi obujunanizibwa obw’okuheereza nk’abacwi b’emisango kandi n’okwiha omu kitebe abasiisi abatarukwegarukamu.​—1 Kol. 5:11-13.

13 Baitu haroho obusobozi Yahwe obuyahaire banyineeka kandi obwatarahaire abagurusi. Ekyokurorraho, ahaire banyineeka obusobozi obw’okuteraho ab’omu maka gaabo ebiragiro kandi n’okurora ngu ebiragiro ebi byahonderwa. (Soma Abarumi 7:2.) Ekyokurorraho, ninyeeka aine obusobozi obw’okuteraho abaana be obwire basemeriire kutaahiramu. Kandi aine n’obusobozi obw’okuhana abaana be kakuba balemwa kworobera ekiragiro eki. (Bef. 6:1) Baitu nyineeka ow’okugonza abanza kwekaguzaaho mukazi we atakateriireho eka ye ebiragiro habwokuba bali “omubiri gumu.” *​—Mat. 19:6.

TEEKAMU KRISTO EKITIINISA NK’OMUTWE GW’EKITEBE

Yesu, owali hansi y’obusobozi bwa Yahwe, aha ekitebe Ekikristaayo oburagirizi (Rora akacweka 14)

14. (a) Kusigikirra ha Marako 10:45, habwaki kyali kihikire Yahwe kukoma Yesu kuba mutwe gw’ekitebe? (b) Akatebe Akalemi kaine bujunanizibwa ki? (Rora akasanduuko “ Obujunanizibwa obw’Akatebe Akalemi.”)

14 Kuraba omu kicunguro, Yahwe akagura obwomeezi bwa buli omu wena omu kitebe, hamu n’obw’omuntu wena ow’akiririza omuli Yesu. (Soma Marako 10:45; Eng. 20:28; 1 Kol. 15:21, 22) Nahabweki kihikire Yahwe kukoma Yesu ayahaireyo obwomeezi bwe nk’ekicunguro kuba mutwe gw’ekitebe. Egi niyo nsonga habwaki aine obusobozi obw’okuteraho abantu, amaka, hamu n’ekitebe kyona ebiragiro. Kandi n’obusobozi obw’okurora ngu twayorobera ebiragiro binu. (Bag. 6:2) Baitu Yesu Kristo tagarukira ha kututeraho ebiragiro kyonka, aturolerra kurungi kandi atugonza.​—Bef. 5:29.

15-16. Kiki ekyorukwega kuruga omu bigambo bya munyaanya itwe Marley hamu n’ow’oruganda Benjamin?

15 Banyaanya itwe booleka ngu nibatekamu Kristo ekitiinisa kuraba omu kuhondera oburagirizi obw’abasaija Kristo yakomere kubarolerra. Banyaanya itwe baingi nibaikiraniza na munyaanya itwe Marley arukwikara omu ihanga ly’Amerika. Nagamba ati: “Ekiikaro ekinyine nka nyinabwenge kandi nka munyaanya itwe omu kitebe, mbitwara kuba by’omuhendo. Kandi nyine kwekamba kwikara nintekamu iba nyowe hamu n’abagurusi ekitiinisa habw’obusobozi Yahwe obw’abahaire. Baitu kinyanguhira kukikora habwokuba iba nyowe hamu n’ab’oruganda omu kitebe bantekamu ekitiinisa kandi banyoleka ngu nibasiima ebinkora.”

16 Ab’oruganda booleka ngu nibetegereza entekaniza ey’obusobozi kurabira omu kutamu banyaanya itwe ekitiinisa. Ow’oruganda Benjamin, arukwikara omu Bungereza nagamba ati: “Nyegere bingi kuruga omu by’okugarukamu bya banyaanya itwe baha omu nsorrokano kandi n’omu magezi bampaire ha mulingo nsobora kutebeza n’okwegesa kurungi. Omulimo bakora gw’omugaso muno.”

17. Habwaki tusemeriire kutekamu ekitiinisa entekaniza ya Yahwe ey’okuha abandi obusobozi?

17 Buli omu wena omu kitebe, otwaliiremu abasaija, abakazi, banyineeka, hamu n’abagurusi, obubatekamu ekitiinisa entekaniza ya Yahwe ey’okuha abandi obusobozi, ekitebe kibamu obusinge. Kandi ekirukukira obukuru, kihaisa ekitiinisa Yahwe Isiitwe ow’omu iguru kandi ow’okugonza.​—Zab. 150:6.

EKIZINA 123 Kworobera Entekaniza Ruhanga ey’Ataireho

^ kac. 5 Banyaanya itwe baine bujunanizibwa ki omu kitebe? Buli w’oruganda wena mutwe gwa buli munyaanya itwe? Obusobozi bw’abagurusi nibusisana n’obwa banyineeka? Omu kicweka kinu, nitwija kurora omulingo Baibuli etukonyera kugarukamu ebikaguzo binu.

^ kac. 5 Rora akacweka ka 6 hansi y’ekicweka ekiine omutwe “Sagika Banyaanya Itwe omu Kitebe,” ekiri omu Munaara gw’Omulinzi ogwa Sebutemba 2020.

^ kac. 13 Kumanya noha asemeriire kucwamu ekitebe nambere eka esemeriire kubamu, rora akacweka 17-19 omu kicweka “Teekamu Ekitiinisa Ekiikaro Abandi Baine omu Kitebe kya Yahwe,” ekiri omu Munaara gw’Omulinzi ogwa Agusto 2020.

^ kac. 64 Kumanya bingi ebirukukwata ha bujunanizibwa obw’Akatebe Akalemi, rora Watchtower eya Julaayi 15, 2013, rup. 20-25.