Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 7

Omoko Yoku Songola Akulu Vekongelo va Kuete Vekongelo

Omoko Yoku Songola Akulu Vekongelo va Kuete Vekongelo

“Kristu okuti eye utue wekongelo, wa linga onjovoli yetimba eli.”—VA EFE. 5:23.

OCISUNGO 137 Akãi Vakuekolelo, Vamanji Akãi Akristão

OVINA TU LILONGISA *

1. Lipi esunga lieci afendeli va Yehova va likuetele omunga?

TUA sanjuka omo lioku panga onepa kafendeli va Yehova. Momo lie pokati ketu pa kuetele ombembua kuenda omunga? Momo vosi yetu, tu likolisilako oku pokola kesokiyo Yehova a eca lioku songola komanu vamue. Eci tu kuata elomboloko liesunga lieci vamue va kuetele omoko yoku songola, omunga yetu yi kolapo vali.

2. Apulilo api a ka tambuluiwa vocipama cilo?

2 Vocipama cilo, tu konomuisa omoko yoku songola yi kuamiwa vekongelo. Tu ka konomuisavo apulilo akuãimo ndeci: Vamanji akãi vekongelo ocikele cipi va kuete? Anga hẽ vamanji vosi alume va songuila vamanji vosi akãi? Omoko akulu vekongelo vakuete yoku songuila vamanji vekongelo, yimuamue yoku songuila epata? Tete, tu konomuisi ndomo tu tenda vamanji akãi.

TU TENDA NDATI VAMANJI AKÃI?

3. Tu lekisa ndati olopandu kupange vamanjetu akãi va siata oku linga?

3 Tu sanjuka calua poku mola vamanji akãi oku likolisilako oku tata epata liavo, oku kunda olondaka viwa kuenda oku kuatisa ekongelo. Tu pondola oku va kapako vali calua, poku sokolola ndomo Yehova la Yesu va va tenda. Tu kuatisiwavo poku konomuiso ndomo upostolo Paulu a tataile akãi.

4. Embimbiliya li lekisa ndati okuti Yehova wa kapako akãi lalume?

4 Embimbiliya li lekisa okuti Yehova wa kapako akãi lalume. Ndeci, olio li popia okuti, kocita catete Yehova wa eca espiritu sandu kakãi kuenda kalume okuti vosi yavo va linga ovina vi komohĩsa, ndeci oku vangula alimi a litepa. (Ovil. 2:1-4, 15-18) Ovo va siata oku wavekiwa lespiritu sandu oco va ka viale la Kristu. (Va Gal. 3:26-29) Handi vali, akãi lalume va ka tambula esumũlũho lioku kuata omuenyo ka u pui palo posi. (Esit. 7:9, 10, 13-15) Kuenda alume lakãi va kuete ocikele coku kunda loku longisa olondaka viwa. (Mat. 28:19, 20) Ndeci, kelivulu Liovilinga ku tukula manji umue o tukuiwa Prisila, okuti kumue lulume waye Akuila va kuatisa ulume umue Apolosi oku kuata elomboloko liasuapo liukũlĩhĩso wocili.—Ovil. 18:24-26.

5. Kelivulu lia Luka 10:38, 39, 42 ku lekisa ndati okuti Yesu wa sumbilile akãi?

5 Yesu wa sumbilile akãi. Eye ka kuamale ovituwa via va Fariseo vana va simaile okuti akãi ka va kuete esilivilo kuenda va enda oku yuvula oku vangula lavo powiñi ndaño oku vangula lavo catiamẽla Kovisonehua. Pole, Yesu ovina viespiritu a enda oku sapela lolondonge * viaye, wa endavo oku kongelamo akãi. (Tanga Luka 10:38, 39, 42.) Eye wa endavo oku ecelela okuti akãi va enda kumue laye kupange woku kunda. (Luka 8:1-3) Yesu wa ecelevo esumũlũho kakãi vaco, oco va ece esapulo kovapostolo liokuti eye wa pinduiwa kuava va fa.—Yoa. 20:16-18.

6. Upostolo Paulu wa lekisile ndati okuti wa sumbilile akãi?

6 Upostolo Paulu wa ivaluisile Timoteo oku sumbila akãi. Eye wo sapuila oco atate ‘akãi akulu nda vaina yaye’ kuenda oku tenda ‘amalẽhe akãi nda vamukãi vaye.’ (1 Tim. 5:1, 2) Paulu wa likolisilako calua oco a kuatise Timoteo oku kala Ukristão umue wa loñoloha, pole, Paulu wa limbukile okuti nyokulu ya Timoteo kuenda ina yaye, ovo tete vo longisa “ovisonehua vi kola.” (2 Tim. 1:5; 3:14, 15) Paulu wa lamisapo vamanji vamue akãi poku va tukula kolonduko vovikanda a sonehela va Roma. Eye ka limbukile lika upange vamanji akãi va linga, pole, wa ecavo olopandu omo liupange walua va linga.—Va Rom. 16:1-4, 6, 12; Va Fil. 4:3.

7. Apulilo api tu konomuisa cilo?

7 Ndomo ca lekisiwa kovinimbu via pita, Vembimbiliya ka mu lombolola okuti alume va velapo, akãi va sule. Vamanji akãi va kuatisa calua ekongelo kuenda akulu vekongelo va kolela calua kekuatiso liavo lioku koka ombembua lomunga vekongelo. Pole, kuli apulilo amue a sukila oku tambuluiwa. Ndeci: Momo lie Yehova a yonguila okuti vapuluvi amue vamanji akãi va sukila oku futa elesu? Nda okuti vamanji alume ovo lika va nõliwa ndakulu vekongelo kuenda ndoloñuatisi viekongelo, ci lomboloka okuti vamanji vosi alume ovo va songuila vamanji vosi akãi vekongelo?

ANGA HẼ VAMANJI VOSI ALUME OVO VA SONGUILA VAMANJI VOSI AKÃI?

8. Ndomo ca tangiwa ku Va Efeso 5:23 vamanji vosi alume va songola vamanji vosi akãi? Ci lombolola.

8 Anga hẽ manji umue ulume eye o songuila vamanji vosi akãi vekongelo? Etambululo lieli okuti sio! (Tanga Va Efeso 5:23.) Vepata, ulume eye o kuete omoko yoku songuila ukãi waye. Omõla umue ulume wa papatisiwa ka kuete omoko yoku songuila ina yaye. (Va Efe. 6:1, 2) Vekongelo akulu vekongelo omoko yavo yoku songola vamanji akãi lalume yi kuete ongave. (1 Va Tes. 5:12; Va Hev. 13:17) Vamanji akãi okuti ka va kuelele, pole, ka va kasi vali lolonjali vamamako oku pokola kolonjali viavo kuenda kakulu vekongelo. Pole, ci kale vamanji alume kuenda vamanji akãi, va kuete lika usongui umosi okuti, Yesu.

Umalẽhe umue okuti ka kasi vali lolonjali viaye o kasi vemehi lioku songuiwa la Yesu (Tala ocinimbu 8)

9. Momo lie vamanji akãi va sukilila oku futa elesu kutue?

9 Ocili okuti Yehova wa eca ocikele kalume coku longisa vekongelo, pole, ka ecele omoko yaco kakãi. (1 Tim. 2:12) Momo lie? Esunga liaco lieli okuti eye wa nõla Yesu ndutue wulume oco amameko oku songuila ekongelo. Nda okuti omo liekalo limue manji ukãi o tẽlisa ocikele nda ca lingiwa la manji umue ulume, Yehova o kisika okuti manji ukãi o futa elesu. * (1 Va Kor. 11:4-7) Yehova o ci kisika oco vamanji akãi va lekise okuti va sumbila olonumbi viaye, pole, ka ci lingila oku va tenda okuti ovo va sule. Noke lioku konomuisa ovina evi, tu ka tambulula epulilo liokuti: Omoko yipi usongui wepata kuenda ukulu wekongelo va kuete?

OCIKELE CUSONGUI WEPATA KUENDA CUKULU WEKONGELO

10. Momo lie ukulu umue wekongele pamue a tumbikila olonumbi vekongelo?

10 Akulu vekongelo va sole Kristu kuenda “olomeme” vina Yehova la Yesu va va kundika oku vi tata. (Yoa. 21:15-17) Akulu vekongelo omo lioku tata ekongelo va pondola oku sima okuti ovo olonjali via vamanji vekongelo. Omo okuti usongui wepata o kuete omoko yoku tumbika olonumbi oco vi teyuile epata liaye kuenje ndukulu wekongelo o simavo oku tumbika olonumbi vekongelo oco vi teyuile olomeme via Suku. Vamanji vamue va siata oku kisika akulu vekongelo oku ci linga poku va pinga oco va vanoleleko onjila va yongola oku kuama. Anga hẽ omoko yoku songuila ekongelo kuenda yoku songuila epata yimuamue?

Akulu vekongelo va kuatisa vamanji oku pamisa ukamba wavo la Yehova kuenda oku liyeva okuti va soliwe. Yehova wa va ihavo ocikele coku yelisa ekongelo keviho (Tala ovinimbu 11-12)

11. Ocikele cusongui wepata ci sokisiwa ndati locikele cakulu vekongelo?

11 Upostolo Paulu wa lekisa okuti kuli oku lisoka kuocikele usongui wepata a kuete, leci ukulu wekongelo a kuete. (1 Tim. 3:4, 5) Ndeci, Yehova o yongola okuti epata li pokola kusongui wepata. (Va Kol. 3:20) Kuenda o yongolavo okuti vamanji vekongelo va pokola kakulu vekongelo. Yehova o lavoka okuti asongui vepata kuenda akulu vekongelo va kasi oku tata ciwa vana ovo va songuila. Handi vali, va sukila oku kũlĩha okuti vana ovo va songuila va liyeva okuti va soliwe. Ndeci ci linga usongui uwa wepata, akulu vekongelo va sukila oku kũlĩha okuti va sukila oku kuatisa vana va kasi oku liyaka lovitangi vekongelo. (Tia. 2:15-17) Kuenje Yehova o lavoka okuti akulu vekongelo kuenda asongui vepata va kuatisa vakuavo oku pokola kovihandeleko viaye kuenda oku va lungula oku ‘pokola kovina via sonehiwa’ Vembimbiliya.—1 Va Kor. 4:6.

Usongui wepata Yehova wo wĩha omoko yoku songuila epata. Usongui umue wepata osimbu ka nolele onjila yimue akuama o sukila oku sapela lukãi waye (Tala ocinimbu 13)

12-13. Ndomo ca tangiwa ku Va Roma 7:2, ocikele cusongui wepata ca litepa ndati locikele cukulu wekongelo?

12 Pole, kulivo etepiso kocikele ukulu wekongelo a kuete locikele usongui wepata a kuete. Ndeci, Yehova wa eca ocikele kakulu vekongelo coku kala ndolonganji kuenda wa va ĩha ocikele coku tundisa vekongelo vana va linga ekandu okuti ka va likekembela.—1 Va Kor. 5:11-13.

13 Handi vali, Yehova eca kasongui vepata ocikele cimue okuti ka cecele kakulu vekongelo. Ndeci, eye wa eca kusongui wepata omoko yoku tumbika olonumbi vepata kuenda oku kũlĩhĩsa okuti olonumbi viaco vi kasi oku kapiwako. (Tanga Va Roma 7:2.) Usongui wepata o kuete omoko yoku nõla elivala omãla va pondola oku pitĩla konjo luteke. Eye o kuetevo omoko yoku pisa omãla vaye nda va sinĩla onumbi yaco. (Va Efe. 6:1) Omo liaco, usongui umue vepata ukuacisola o sapela lukãi waye osimbu ka tumbikile onunbi yimue vonjo, momo kavali kavo “va linga etimba limuamue.” *Mat. 19:6.

SUMBILA KRISTU MOMO EYE UTUE WEKONGELO

Yesu ndaño o kasi vemehi lioku songuiwa la Yehova, eye o songola Ekongelo (Tala ocinimbu 14)

14. (a) Ndomo ca tangiwa ku Marko 10:45, momo lie ca sungulukila Yehova oku nõla Yesu ndutue wekongelo? (b) Cipi ocikele Cosungu Yolombangi via Yehova? (Tala okakasi losapi hati “ Ocikele Cosungu Yolombangi Via Yehova.”)

14 Pocakati cocisembi, omunu lomunu vekongelo o sukila oku kolela ku Yesu. (Tanga Marko 10:45; Ovil. 20:28; 1 Va Kor. 15:21, 22) Eli olio esunga lieci Yehova a nõlela Yesu, okuti eca omuenyo waye ndocilumba kokuetu oco a linge utue wekongelo. Omo okuti Yesu eye utue wekongelo o kuete omoko yoku tumbika olonumbi oco omunu lomunu a vikuame ndeci, vepata kuenda vekongelo. (Va Gal. 6:2) Pole, Yesu ka tumbika lika olonumbi. Eye o tu tata ciwa kuenda o sole omunu lomunu pokati ketu.—Va Efe. 5:29.

15-16. Nye o pondola oku lilongisila kolondaka via popiwa la manji ukãi o tukuiwa Marley kuenda manji Benjamin?

15 Vamanji akãi va lekisa okuti va sumbila Kristu poku kuama olonumbi vi eciwa lalume eye a nõla oco va vatate. Vamanji valua akãi va tava kolondaka via manji Marley, o kasi ko Estados Unidos. Eye wa popia hati: “Ame nda sanjukila ocikele cange coku kala ukãi ohueli kuenda ocikele cange vekongelo. Nda siata oku likolisilako oku pokola komoko Yehova a eca kulume wange kuenda kakulu vekongelo. Pole, ulume wange kuenda vamanji vekongelo va siata oku lekisa esumbilo kokuange kuenda olopandu omo liupange ndi linga.”

16 Vamanji alume va lekisa okuti va kuete elomboloko liocikele cavo poku sumbila kuenda oku kapako vamanji akãi. Manji Benjamin o kasi ko Inglaterra wa popia hati: “Nda siata oku lilongisa calua katambululo vamanji akãi va eca vekongelo kuenda konjila ndomo va kunda loku longisa. Upange vamanji akãi va linga u kuete esilivilo lialua.”

17. Momo lie tu sukilila oku sumbila esokiyo Yehova a eca lioku songola?

17 Eci vosi vekongelo ci kale alume, akãi, asongui vepata kuenda akulu vekongelo va kapako loku sumbila omoko Yehova a eca kokuavo yoku songuila vakuavo, vekongelo mu kala ombembua. Omo liaco, nda tua ci linga tu ka sivaya Isietu wokilu ukuacisola Yehova.—Osa. 150:6.

OCISUNGO 123 Tu Pokoli ku Yehova Kuenda Kocisoko Caye

^ tini. 5 Upange upi Yehova a eca ku vamanji akãi vekongelo? Anga hẽ vamanji vosi alume ovo va songuila vamanji vosi akãi? Omoko akulu vekongelo va kuete yoku songuila ekongelo, yimuamue yoku songuila epata? Vocipama cilo, tu konomuisa ndomo Embimbiliya li tu kuatisa oku tambulula apulilo a-a.

^ tini. 5 Tala Utala Wondavululi, Wenyenye Linene kocipama losapi hati: “Eca Ekuatiso Liove ku Vamanji Akãi” kocinimbu 6.

^ tini. 9 Tala okakasia losapi hati, “Vepuluvi Lipi Manji Ukãi a Sukila Oku Futa Elesu?”

^ tini. 13 Catiamẽla konumbi yokuti, helie o kuete omoko yoku nõlelako epata limue ekongelo li sukila oku enda, tala ovinimbu 17-19 vocipama cokuti “Sumbila Ocitumãlo ca Vakuene Vekongelo Lia Yehova” Vutala Wondavululi, Wenyenye 2020

^ tini. 59 Oco o kuate vali alomboluilo akuavo, tala elivulu losapi, Kali Vocisola Ca Suku,” kam. 209-212..

^ tini. 64 Oco o kuate elomboloko liwa liatiamẽla kocikele Cosungu Yolombangi Via Yehova, tala Utala Wondavululi, 15 Yevambi Linene 2013, kam. 20-25