Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 8

Omu no twikira kukara noruhafo nsene kuna kulididimikira maudigu

Omu no twikira kukara noruhafo nsene kuna kulididimikira maudigu

“Vakwetu, omu hafe tupu unene, nsene taga mu gwana maheteko gomanzi.”—JAK. 1:2.

RUSUMO 111 Nokonda detu dehafo

ETWAROMO *

1-2. Kuliza naMateusa 5:11, ngapi omu natu tara maudigu?

JESUS kwa tumbwidilire varongwa vendi asi awo ngava hafa. Nye age kwa rondwere hena varongwa vendi asi ngava ligwanekera nomahepeko. (Mat. 10:22, 23; Ruk. 6:20-23) Ose tuna hafa kweyi twa kara varongwa vaJesus. Nye ngapi atu lizuvhu apa vekoro lyetu ava hetekere ko kutunyokesa kukarera Jehova ndi apa epangero a li tu hepeke ndi nampo apa varugani vakwetu novanasure vakwetu ava tu sininike tu rugane yininke yoyidona? Yosili, ayo kutuninkisa tu kare nowoma.

2 Sinzi sovantu kapi va yi diva asi kuvhura va hafe nampili momahepeko. Nye Nonkango daKarunga kututantera tu hafe momaudigu. Pasihonena, Jakopo kwa tjenge asi mevango lyokuguva, ngano twa hepa kuhafa nsene kuna kuligwanekera nomaudigu. (Jak. 1:2, 12) Ntani Jesus kwa uyungire asi twa hepa kuhafa nsene tava tu hepeke. (Resa Mateusa 5:11.) Ngapi omu natu twikira kukara noruhafo nampili momaudigu? Ta tu ka lirongera mo yoyinzi mombilive zaJakopo ezi ga tjangerere Vakriste womosiruwo sovapositoli. Nye pomuhowo, tu konakoneni maudigu gamwe aga va ligwanekerere nago.

MAUDIGU MUSINKE VA LIGWANEKERERE NAGO VAKRISTE WOMOSIRUWO SOVAPOSITOLI?

3. Yisinke ya horokere konyima tupu zapa Jakopo ga kere murongwa gwaJesus?

3 Konyima zapa Jakopo ga kere murongwa gwaJesus, Vakriste kwa ligwanekerere nomarwaneso moJerusarema. (Yirug. 1:14; 5:17, 18) Ntani apa murongwa Sitefanesa va mu dipagere, sinzi soVakriste kwa tjwayukire va “lihanene monomukunda daJudeya naSamaliya,” dogoro koFonisiya nokoKipurusi. (Yirug. 7:58–8:1; 11:19) Yosili, Vakriste owo kwa ligwanekerere nomaudigu gomanzi. Nye nampili ngoso, awo kwa twikilire kuzuvhisa nkenye oku ngava zi ntani awo kwa ka tulisire po nombungakriste komavago gomanzi. (1 Pet. 1:1) Nye konyima zoyo, awo kwa ligwanekerere nomaudigu gomanzi kupitakana muhowo.

4. Maudigu musinke hena gamwe va lididimikilire Vakriste womosiruwo sovapositoli?

4 Vakriste womosiruwo sovapositoli va hepere kulididimikira mahepeko gomanzi. Pasihonena koyiha yomvhura 50, mupitisili govakwayita Keraudiusi, kwa pangerere Vajuda navenye va tunde mo moRoma. Ano Vajuda ava va kere Vakriste kwa va sininikire va sige mambo gawo yipo va ka tunge komavango gapeke. (Yirug. 18:1-3) Koyiha yomvhura 61, mupositoli Paurusa kwa tjenge asi vapuli vakwawo kwa va swawire moyitarameho yovantu nokuvatura modorongo ntani kwa va hakanene emona lyawo. (Heb. 10:32-34) Ngwendi vantu navenye, Vakriste nawo ngava vere ntani kwa kere nohepwe.—Rom. 15:26; Fil. 2:25-27.

5. Mapuro musinke natu ka limburura?

5 Komeho zomvhura 62 apa Jakopo ga tjenge mbilive zendi, age ga divire nawa-nawa maudigu aga va ligwanekerere nago vapuli vakwawo. Jehova kwa gendesere Jakopo a tjangere Vakriste owo mbilive mokuvavatera va twikire kukara noruhafo nampili momaudigu. Tu zeni tu ka konakone mbilive zaJakopo nokukalimburura mapuro aga gana kukwama ko. Ruhafo musinke ga tembe Jakopo apa ga tjenge mbilive zendi? Yisinke nayi ninkisa Mukriste a zumbanese ruhafo oro? Ntani ngapi omu unongo nepuro nouradi nayi tu vatera tu twikire kukara noruhafo yi kare asi maudigu musinke tuna kuligwanekera nago?

YISINKE AYI NINKISA MUKRISTE A KARE NORUHAFO?

Ngwendi moomu tupu mundiro agu twikire kutwera monda zeharase, Jehova ngatu vatera nose tu twikire kukara noruhafo monomutjima detu (Tara paragarafu 6)

6. Kuliza naRukasa 6:22, 23, morwasinke Mukriste na lizuvhira ruhafo nsene kuna kuligwanekera nomaudigu?

6 Sinzi sovantu kugazara asi awo kuvhura kukara noruhafo nsene tupu va kara noukanguki wouwa noyimaliwa yoyinzi ntani nepata lyoruhafo. Nye ruhafo oru ga tembe Jakopo mombilive zendi kurugwana kupitira mompepo zokupongoka. Yipo nye, kuvhura tu hafe yi kare asi yisinke tuna kuligwanekera nayo meparu. (Gar. 5:22) Mukriste kuvhura kugwana ruhafo ndi kukara noruhafo rwene-rwene nsene a diva asi age kuna kuhafesa Jehova nokukwama sihonena saKristusa. (Resa Rukasa 6:22, 23; Koros. 1:10, 11) Ngwendi moomu tupu mundiro agu twikire kutwera monda zeharase, nose ngatu twikira kukara noruhafo monomutjima detu yi kare asi maudigu musinke tuna kupita. Ose ngatu twikira kuhafa nampili kuna kuvera ndi kapi tuna kara noyimaliwa yokugwanena po. Ntani ose ngatu twikira kuhafa nampili nsene vekoro lyetu ndi vantu wopeke va tu swaure nokutuhepeka. Ose ngatu hafa unene nkenye apa, nampili vantu ngava hetekere ko kuturwanesa. Maudigu aga atu ligwanekere nago morwa epuro lyetu kulikida asi ose sili varongwa vaKristusa. (Mat. 10:22; 24:9; Joh. 15:20) Eyi yiyo Jakopo ga tjangerere asi: “Vakwetu, omu hafe tupu unene, nsene taga mu gwana maheteko gomanzi.”—Jak. 1:2.

Morwasinke maudigu va ga fanekesera komundiro ogu ava ruganesa mokuhambura rufuro? (Tara paragarafu 7) *

7-8. Morwasinke epuro lyetu a li nkondoparere nsene kuna kupita momaudigu?

7 Jakopo kwa tumbura konda zimwe ezi azi vatere Vakriste va pite momaudigu gomanene. Age kwa tente asi: “Yeeyi mwa diva asi epuro lyeni nsene va li heteka, kureta edidimiko.” (Jak. 1:3) Maudigu kwa fana ngwendi mundiro ogu ava ruganesa mokuhambura rufuro. Nsene rufuro vana ru hambura, sivera saro kutwepa ntani kukara nononkondo unene. Mokulifana, apa atu lididimikire maudigu, epuro lyetu kunkondopara. Eyi yiyo ya ninkisire Jakopo a tjange asi: “Edidimiko li kare nosirugana sina sikilire mo, omu sikilire mo mwa hana kavadi.” (Jak. 1:4) Nsene tu dimburura asi maudigu kunkondopeka epuro lyetu, ose ngatu lididimikira noruhafo.

8 Mombilive zaJakopo, age kwa tumbwire mo hena yininke eyi nayi tu ninkisa tu dire kukara noruhafo. Yininke musinke oyo ntani ngapi omu natu yi lididimikira?

EYI NATU RUGANA YIPO TU TWIKIRE KUKARA NORUHAFO

9. Morwasinke twa hepera unongo?

9 Yisinke nayi tu ninkisa tu dire kukara noruhafo?: Nsene kapi tuna diva eyi natu rugana. Nsene kuna kuligwanekera nomaudigu, twa hepa kuhuguvara Jehova pokupapara evatero kwendi yipo tu ture po matokoro aga naga mu hafesa ntani aga naga hafesa vanavazinyetu nokutuvatera tu twikire kulimburukwa. (Jer. 10:23) Twa hepa unongo yipo tu dive eyi natu rugana nomu natu uyunga nava ava tu rwanesa. Nsene kapi tuna diva eyi natu rugana, kuvhura yi tu dompese ntani nokutuninkisa tu dire kukara noruhafo.

10. Kuliza naJakopo 1:5, yisinke twa hepa kurugana nsene tuna hara kukara nounongo?

10 Yisinke natu rugana tu kare noruhafo?: Hundira Jehova a ku pe unongo. Nsene tuna hara kulididimikira maudigu noruhafo, pomuhowo twa hepa kuhundira Jehova mekanderero yipo a tu pe unongo ou nau tu vatera tu ture po matokoro gomawa. (Resa Jakopo 1:5.) Yisinke natu rugana nsene kuna kulizuvha asi Jehova kapi ana kulimburura ekanderero lyetu usimbu? Jakopo kwa tente asi twa hepa kutwikira ‘kuhundira’ Karunga. Jehova kapi a yi mu handukisa apa atu mu hundire unongo nkenye apa. Mokumona asi Guhyetu gemeguru ugavi, age nga tu pa unongo tu lididimikire maudigu nsene tu twikira kumuhundira unongo. (Epis. 25:12, 13) Jehova kumona maudigu getu ntani kulizuvha udona apa a tu mono kuna kuhepa. Age hena ga hara kutuvatera. Ayo kutuhafesa sili. Nye ngapi omu Jehova a tu pe unongo?

11. Yisinke hena natu rugana yipo tu gwane unongo?

11 Jehova kutupa unongo kupitira moNonkango dendi Bibeli. (Yis. 2:6) Mokugwana unongo waKarunga, twa hepa kulironga Nonkango dendi ntani noyimbapiratjangwa yetu. Ntani twa hepa kutura pasirugana unongo waKarunga meparu lyetu nokurugana eyi ana tu harere. Jakopo kwa tente asi: “Omu kare nye vasikisimo wononkango, kapisi yooyo omu di purakene tupu.” (Jak. 1:22) Nsene tu sikisa mo mapukururo gaKarunga, ose ngatu kara nombili, ngatu lizuvha novakwetu ntani ngatu kara nonkenda. (Jak. 3:17) Ano yikara eyi kutuvatera tu lididimikire maudigu nokutwikira kukara noruhafo.

12. Morwasinke ya karera nomulyo tu dive nawa Bibeli?

12 Nonkango daKarunga kwa fana ngwendi ntarero ezi azi tu vatere tu dimburure apa natu wapukurura nomu natu yi rugana. (Jak. 1:23-25) Pasihonena, konyima zokulironga Bibeli, ose nampo kuvhura tu dimburure asi twa hepa kupangera ehandu lyetu. Ano nevatero lyaJehova, ose ngatu lironga omu natu kara tuna litura momaudigu ndi nsene vantu va na tu handukisa. Nsene tu kara nounongo, nga u tu vatera nsene kuna kuligwanekera nomaudigu. Unongo ngau tu vatera tu gazare nawa ntani nokutulisa po matokoro gomawa. (Jak. 3:13) Yosili, ayo ya kara nomulyo unene tu dive nawa Bibeli!

13. Morwasinke natu lirongera yihonena ya vamwe ava va tumbura moBibeli?

13 Poyiruwo yimwe, ose ku ya diva yininke eyi twa hepa kunyokera po konyima tupu zokurugana epuko. Nye ayo kapi ayi kara ureru. Nye nkedi zongwa zokudiva yininke kuna kara pokulirongera ko koyihonena ya vamwe ava va rugene yoyiwa neyi yoyidona. Eyi yiyo nye mbilive zaJakopo a zi tu korangedere tu lirongere ko koyihonena ya vamwe womoBibeli ngwendi Abirahamu, Rahabu, Joba ntani Eliya. (Jak. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Vakareli vaJehova owo, kwa lididimikilire maudigu aga ngano ga va ninkisire va dire kukara noruhafo. Sihonena sawo selididimiko kulikida asi nose kuvhura kututompoka nevatero lyaJehova.

14-15. Morwasinke ya karera nomulyo tu nyokere po masinganyeko?

14 Eyi nayi tu ninkisa tu dire kukara noruhafo: Nsene kuna kara nomasinganyeko kuhamena eyi twa pura. Poyiruwo yimwe, kuvhura yi tu digopere kukwata egano eyi ya kara moBibeli. Ndi nampo Jehova kapi ana kulimburura makanderero getu monkedi omu tuna yi ndindire. Ano eyi kuvhura kutuninkisa tu kare nomasinganyeko gomanzi. Nsene kapi tuna kunyokera po masinganyeko ogo usimbu, epuro lyetu nelikwatakano lyetu naJehova, ngayi kara mosiponga. (Jak. 1:7, 8) Ntani kuvhura ngatu zumbanese ehuguvaro lyetu lyokomeho.

15 Mupositoli Paurusa kwa hetakanesere ehuguvaro lyetu kosisikameso sosikepa. (Heb. 6:19) Sisikameso kuvatera sikepa mosiruwo sekundungu ntani yipo si dire kupupa sikalivete momamanya. Nye sisikameso kuvatera tupu nsene mauketanga gako mawawa. Ngwendi moomu tupu nkerewe azi zonagura mauketanga gosisikameso, epuro lyetu nalyo kuvhura kukara mosiponga nsene tu twikira kukara nomasinganyeko. Ano nsene kuna kuligwanekera nomaudigu, ayo ureru komuntu ogu ga kara nomasinganyeko a zumbanese epuro lyendi nokugazara asi matumbwidiro gaJehova nampo kapi ngaga ka sika mo. Nsene tu zumbanesa epuro lyetu, ose kapi ngatu kara nehuguvaro. Jakopo kwa tente asi vantu ava ava singanyeke “kwa fana ngwendi enkumpi lyemefuta eli azi yeragura mpepo.” (Jak. 1:6) Muntu ogu a singanyeke, kapi nga gwana ruhafo.

16. Yisinke twa hepa kurugana nsene tuna kara nomasinganyeko?

16 Yisinke natu rugana tu kare noruhafo?: Nyokera po masinganyeko ntani nkondopeka epuro lyoge. Rugana ko yuma usimbu. Mosiruwo somuporofete Eliya, vantu kwa kere nomasinganyeko mweyi va pulire. Eliya yipo ga va tanterere asi: “Siruwoke ngomu hageka kuhama kuvali? Nsene asi HOMPA yige Karunga, yige mu kwama po, ano nsene asi Bara yige Karunga, mu kwameni.” (1 Vah. 18:21) Mokulifana neina, nose twa hepa kurugana ko yuma usimbu. Twa hepa kurugana mapaparo yipo tu yi pure nawa-nawa asi Jehova yige Karunga, ano Bibeli kuna kara Nonkango dendi ntani Nombangi daJehova kuna kara vantu vendi. (1 Tes. 5:21) Nsene tu yi rugana oyo, oso ngatu nyokera po kukara nomasinganyeko ntani ngatu nkondopeka epuro lyetu. Kuvhura hena tu pure vakuronambunga va tu vatere tu nyokere po masinganyeko. Twa hepa kurugana ko yuma usimbu yipo tu twikire kukarera Jehova noruhafo.

17. Yisinke nayi horoka nsene tu dira kukara nouradi?

17 Eyi nayi tu ninkisa tu dire kukara noruhafo: Madompeso. Nonkango daKarunga kutanta asi: “Nsene o dompa momaudigu, nonkondo doge ngadi sesupa.” (Yis. 24:10, NW) Nsene o dira uradi, ove kapi ngo twikira kukara noruhafo.

18. Yisinke ayi tanta kulididimikira?

18 Yisinke natu rugana tu kare noruhafo?: Huguvara mwaJehova yipo a ku pe uradi o lididimikire. Mokuninka asi tu lididimikire maudigu, twa hepa kukara nouradi. (Jak. 5:11) Nkango “edidimiko” ezi ga tumbwire Jakopo, kutamba komuntu ogu ana sikama ndjikiti pevango limwe. Nonkango edi kuvhura kutuvatera tu gazare kuhamena mukwayita gouradi ogu ana sikama ndjikiti pevango limwe ntani kapi ana kutjira ngomu nonkore dawo dina kuvahomokera.

19. Yisinke natu lirongera ko kosihonena somupositoli Paurusa?

19 Mupositoli Paurusa kwa tu tulira po sihonena sosiwa souradi nelididimiko. Poyiruwo yimwe, kapi nga kara nononkondo. Nye age ga vhulire kulididimika morwa ga huguvarere mwaJehova ogu ga mu pere nonkondo a lididimike. (2 Kol. 12:8-10; Fil. 4:13) Nose kuvhura tu kare nononkondo ntani nouradi nsene tu dimburura asi twa hepa evatero lyaJehova.—Jak. 4:10.

HEDERA KARUNGA PEPI NTANI TWIKIRA KUKARA NORUHAFO

20-21. Yisinke twa hepa kudiva?

20 Twa hepa kudiva asi maudigu aga tuna kuligwanekera nago kapisi etengeko lyokutunda kwaJehova. Jakopo kututantera asi: “Muntu ogu ana kara mezedo, ga ha ninka asi, “Karunga ana kuzeda nge.” Yeeyi Karunga kapi ava mu zedagwilire moudona, age hena kapi a zeda muntu.” (Jak. 1:13) Nsene tu yi pura nawa nawa asi ayo usili, ose ngatu tulisa po ukaume wounene naGuhyetu gemeguru.—Jak. 4:8.

21 Jehova kapi ga ‘runduruka.’ (Jak. 1:17) Age kwa vaterere Vakriste womosiruwo sovapositoli momaudigu gawo, ano nose nga tu vatera. Hundira Jehova nkenye apa mekanderero yipo a ku vatere o kare nounongo nepuro ntani nouradi. Age nga limburura makanderero goge. Ano ove ngo yi pura nawa-nawa asi age nga ku vatera yipo o twikire kukara noruhafo ngomu ono kulididimikira maudigu.

RUSUMO 128 Didimika dogoro kouhura

^ para. 5 Mobuke zaJakopo kwa kara mo mapukururo gomanzi gomulyo aga naga tu vatera nsene tuna kara nomaudigu. Sirongwa esi nasi ka zogera mapukururo gamwe aga ga tjenge Jakopo. Ano mapukururo aga, kuvhura kutuvatera yipo tu lididimikire maudigu nokutwikira kukarera Jehova noruhafo.

^ para. 59 EFANO Epenuno 29: Munazinyetu gomugara kuna kumukwata vaporosi membo lyendi. Mukadendi namunwendi kuna kumutara ngomu vaporosi vana ku mu twara. Ngomu mugara gwendi ana kara modorongo, vanavazinyetu kuna kurugana epongo namunazinyetukadi ogo kumwe namunwendi. Munazinyetukadi namunwendi kuna kukanderera kwaJehova yipo a va pe ko nonkondo va lididimikire udigu wawo. Jehova kuna ku va pa mbili zomomutjima ntani nouradi. Ngoyitundwamo, epuro lyawo kuna kunkondopara ntani kuna kulididimika noruhafo.