Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 8

Jósʼiaan nga tsjoa sa̱tío tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan

Jósʼiaan nga tsjoa sa̱tío tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan

“ʼNdíndsʼe, kjaínga tonda katamatsjoano kʼia nga kjaʼaíngá kjoañʼai sʼe̱no” (SANT. 1:2).

KJOAJNDA 111 Xi tsjoa fáya tokoán

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. Tojo tso Mateo 5:11, jótjínnele koatioá tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan.

JE Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tsjoa sa̱tío kjoaixi kon. Tonga kʼoati kitsole nga kʼoati kjoa kjoaʼatojin je xi chjotatjenngile koa̱n (Mat. 10:22, 23; Luc. 6:20-23). Ningalani tsjoa satío tokoán, tojo ñʼai maná nga̱ nikjáojinñá kʼianga familianá batiochjoaná, tsa je chjotaxá, tsa je xi ñatjen mangián skuela, tsa je xi ñatjen nixá kʼoa tsakui kʼoasʼiaanje̱ xi tsín sasénle je Jeobá.

2 Alikui ʼya xi tsjoa sʼe kon kʼianga chjota fitjenngike. Tonga je Énle Niná kʼoatsoná nga tjínnele tsjoa kʼoé tokoán. Tobʼelañá, je Santiago kʼoakitso nga tsín si̱kinroajeen tokoán nga kjoa sʼená, nga tosa tsjoa kʼoé tokoán (Sant. 1:2, 12). Kʼoa je Jesús kʼoati kitso nga tsjoa kʼoé tokoán ninga chjota koaitjenngikená (tʼexkiai Mateo 5:11). * Jméni xi koasenkaoná kʼianga tsjoa sʼe̱ tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan. Nʼio koasenkaoná nga chótʼayajiaan jmeni xi kiskile Santiago je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. Kuila títjon kataʼyaa jmé kjoa xi jaʼatojin.

JMÉ KJOA XI JAʼATOJIN JE CHJOTALE CRISTO NGA SIGLO 1

3. Jméni xi koan kʼianga jechjotatjenngile Jesús koan je Santiago.

3 Kʼianga jechjotatjenngile Jesús koan je Santiago, je xi ndsʼe̱jon koanni Jesús, chjota kitjenngike je chjotale Cristo ya Jerusalén (Hech. 1:14; 5:17, 18). Kʼianga jekinikʼien Esteban, xi chjotatjenngile Jesús koan, nkjín chjotale Cristo xi kitjo ya naxinandále kʼoa “kitsaoba ngakijnda nangi Judea kao Samaria”. Tjínkʼa xi ya kichokatio ya Chipre kao ya Antioquía (Hech. 7:58-8:1TNM; 11:19). Nʼiojin tse kjoa jaʼatojin je chjotale Cristo xi tsakatio nga kʼia. Ninga kʼoalani, tosi tonda kao kjoatsjoa kitsoyason je Énle Niná ya jñani kichokatio, kʼoa kisatio jtín xi tsʼe chjotale Cristo ngakjijnda naxinandá jñani tsakatéxoma Roma (1 Ped. 1:1). Tonga tsesa kjoa jaʼatojin je chjotale Cristo xi kʼia tsakatio.

4. Jmésa kjoa xi jaʼatojin je chjotale Cristo xi títjon tsakatio.

4 Kjaʼaí kjaʼaí kjoa jaʼatojin je chjotale Cristo xi kʼia tsakatio. Tobʼelañá, kʼianga chrianle nó 50, je chjota xi tíbatéxoma ya Roma xi Claudio tsakʼin, kʼoakitso nga tjínnele kuitjo ngatsʼi chjota judío xi ya tjío ya naxinandá Roma. Kʼoa nga kʼoakoan, je chjotale Cristo kisikatío ndʼiale kʼoa xin ʼnde kikatio (Hech. 18:1-3). Kʼoa nga chrianle nó 61, je pastro Pablo kʼoakitso nga je ndsʼe̱ totaon tsaʼya ya jinle chjota, ndoyá kinikatíoʼya kʼoa kitjoʼale je tsojmi xi kisʼele (Heb. 10:32-34). Nga kjinrá koan kʼoa nga chʼin kisʼe nga kui nichxin, kʼoati kui kjoa jaʼatojin je chjotale Cristo (Rom. 15:26; Filip. 2:25-27).

5. Jméni xi chótʼayajiaan.

5 Kʼianga kiski je cartale Santiago tonginile nó 62, koanjinle jmé kjoa xi tjíofaʼatojin je ndsʼe̱. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kiskile chjotale Cristo jebi kʼoa nga kitsjoale kjoafaʼaitsjen xi kuinyakao nga tsjoa sa̱tío kon ninga kjoa tjíofaʼatojin. Chótʼayajinla jmeni xi kiski Santiago, kʼoa kui jchaa xi tʼatsʼe jebi: jméni xi tsjoa báya tokoán xi chjotale Cristo maa, jméni xi tsín titsjoa kʼoeni tokoán, kʼoa jósʼin koasenkaoná je kjoachjine, kjoamakjain kʼoa kao kjoanʼiojin nga tsjoa sa̱tío tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan.

JMÉNI XI TSJOA BÁYA TOKOÁN XI CHJOTALE CRISTO MAA

Alikui fitsʼao je lʼíle lámpara kʼianga tíjnayaʼma, kʼoatisʼinni je kjoatsjoa xi tsjoáná je Jeobá, alikui ʼya xi koa̱nle kjoaʼaxinná (Chótsenlai párrafo 6)

6. Tojo tso Lucas 6:22, 23, ánni nga tsjoa satíoni tokoán ninga kjoa bitjatojiaan.

6 Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tokʼia tsjoa sa̱tío kon tsa tsín jme chʼin tjínle, tsa tse tao̱n tjínle kʼoa tsa nda tjío ya yaniʼyale. Tonga nga tsjoa sa̱tío tokoán tojo kitso Santiago, tʼatsʼe nganʼiotsjele Niná nroani kʼoa ali tsakuijin xi tsoni josʼin tiyoaa (Gál. 5:22). Ñá xi chjotale Cristo maa, tsjoa satío kjoaixi tokoán kʼianga nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá kʼoa nga chjenngilee choa̱le Jesús (tʼexkiai Lucas 6:22, 23; * Col. 1:10, 11). Je kjoatsjoa xi tjínná yaa mangóson joma je lʼíle lámpara kʼianga tíjnayaʼma, alikui fitsʼao ninga ntjao̱ kifaʼa kʼoa ninga jtsí kjibʼa. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tojo tsjoa satío tokoán ninga kjoa bitjatojiaan, ninga chʼin bʼetʼaná kʼoa ninga kʼia nga matsínná tao̱n, ninga chjota besinná, ninga batiochjoaná je familianá kʼoa tsa kjaʼaí chjota. To ngisaa tsjoa satío tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan ningalani kui xi mele je chjota xi jtikená kʼianga si̱kʼajenlee tokoán. Kʼianga kjoa bitjatojiaan xi totʼatsʼe kjoamakjainná kui bakó nga chjotale Cristo maa (Mat. 10:22; 24:9; Juan 15:20). Kuinga i̱ kitsoni je Santiago: “Kjaínga tonda katamatsjoano kʼia nga kjaʼaíngá kjoañʼai sʼe̱no” (Sant. 1:2).

Jósʼin mangóson je kjoa xi bitjatojiaan je lʼí xi sʼejnajin jngo espada kʼianga tosʼa manda (Chótsenlai párrafo 7) *

7, 8. Jósʼin sʼejna je kjoamakjainná kʼianga kjoa bitjatojiaan.

7 Je Santiago kʼoatso ánni nga chókjoajinniná ninga ñʼai tjín kjoa kuitjátojiaan. Itso: “ʼYanío kʼia nga chótʼano xi tʼatsʼe xi makjainno, kui xi síxájinno kjoatsejta” (Sant. 1:3). Je kjoa xi bitjatojiaan yaa mangóson je lʼí xi sʼejnajin jngo espada kʼianga tosʼa manda. Kʼianga jemasje espada jebi, ndányʼán sʼejnajin ijngokʼa kʼoa ngisaa taja ma. Tikʼoasʼinni, kʼianga kjoa bitjatojiaan ngisaa nʼio sʼejna je kjoamakjainná. Kuinga i̱ kitsoni je Santiago: “Je kjoatsejta katamajngo, jméni nga kʼoasʼin ñaki nda koa̱njngosínio, nga tsínjme xi cha̱no” (Sant. 1:4). Kʼianga kjoa bitjatojiaan ngisaa nʼio sʼejna je kjoamakjainná, chókjoajinná kʼoa tsjoa sʼe tokoán.

8 Yaa tsoyaná je carta xi kiski Santiago jméni xi tsín titsjoa kʼoeni tokoán. Jmé kjoa xi kisikʼaxki̱ kʼoa jósʼin koa̱n kʼoéndajiaan.

JMÉNI XI SʼIAAN NGA TOSI TONDA TSJOA SA̱TÍO TOKOÁN

9. Ánni machjénniná kjoachjine.

9 Nga tsín ʼyaa josʼin kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená. Kʼianga kjoa kuitjátojiaan, kui kʼoasʼiaan xi sa̱sénle je Jeobá, xi kuinyakaoná nga kixi kjuintʼalee kʼoa xi kuinyakao je ndsʼee (Jer. 10:23). Kjoachjine machjénná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan kʼoa jmeni xi kʼuínlee xi kontraná mani. Tsakui nichxin si̱kʼajenlee tokoán kʼiatsa tsín ʼyaa jmeni xi sʼiaan, kʼoa kuijin xosikaoná nga tsín titsjoa sa̱tíoni tokoán.

10. Tojo tso Santiago 1:5, jméni xi machjén nga sʼiaan kʼiatsa tsín ʼyaa josʼin kʼoéndajiaan je kjoa xi tibitjatojiaan.

10 Si̱jélee je Jeobá kjoachjine. Nga tosi tonda tsjoa sa̱tío tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan, machjén nga kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa si̱jélee kjoachjine, ánni nga nda si̱kjaʼaitsjensíñá jmeni xi sʼiaan (tʼexkiai Santiago 1:5). * Kʼoa tsa kʼoasʼin tinikjaʼaitsjeen nga tsín tíbasenkaoná je Jeobá, jméni xi sʼiaan. Je Santiago kʼoatso nga tosi tonda kʼoétsʼoaa. Je Jeobá alikui koa̱nsile ninga ngotjo ngosa kʼoétsʼoanilee nga si̱jélee kjoachjine nga chókjoajinná je kjoa xi tibitjatojiaan. Tosaa kui xi mele nga kʼoasʼiaan kʼoa tsjoáná kjoachjine kʼianga si̱jélee (Sal. 25:12, 13). Be jme kjoa xi bitjatojiaan, mamakená kʼoa tíjnanda nga koasenkaoná, nga ʼyaa jebi tsjoa sʼe tokoán. Jósʼin tsjoáná kjoachjine je Jeobá.

11. Jmésani xi tjínnená sʼiaan nga chjine koaan.

11 Kui Biblia síchjén je Jeobá kʼianga tsjoáná kjoachjine (Prov. 2:6). Nga chjine koaan, machjén nga chótʼayá Biblia kʼoa kao je xo̱n xi ya yʼangini. Tonga, ali tsa tokuijin xi machjén nga chótʼayá, tjínnele nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Jeobá. Je Santiago i kitso: “Kʼoatʼiaon jo tso je énbi, ali tonoʼyajinlao” (Sant. 1:22). Kʼianga mangíntjenngiaa jmeni xi tso je Énle Niná, nda chjota maa, nda nikjaʼaitsjeen kʼoa bakoñá kjoamatokon (Sant. 3:17). Nga kʼoanʼia basenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan kʼoa tsjoa sʼe tokoán.

12. Ánni nga nʼio chjínile nga nda jchaa jmeni xi tso Biblia.

12 Je Énle Niná yaa mangóson jngo cho̱tsín, basenkaoná nga ʼyaa jñáni machjén nga si̱ndayaa yaoná kʼoa jméni xi koa̱n sʼiaan (Sant. 1:23-25). Tobʼelañá, kʼianga jechotʼayá Énle Niná, tsakui nichxin jchaa nga machjén nga si̱ndayasaa yaoná, jolani tsa ngotjo majtininá. Jé Jeobá koasenkaoná kʼianga ndʼé koaan, nga tsín yaoná si̱jtilee kʼianga ʼya xi jokuitsoná. Kʼianga ndʼé maa, basenkaoná nga bʼendajiaan je kjoa xi bitjatojiaan. Ngisaa nda nikjaʼaitsjeen kʼoa nda chosonnilee jmeni xi nʼia (Sant. 3:13). Kuinga nʼio chjínile nga nda jchaa jmeni xi tso Biblia.

13. Jósʼin basenkaoná nga kui chotʼayajiaan je choa̱le choʼndale Jeobá xi tsakatio nichxin kjoatse.

13 Kʼiaa majin sakʼoaná nga tsín ndatjín jmeni xi kanʼia kʼianga jekjoa tiyojiaan. ʼNdele nga kʼoakoaan, tosa kuenta sʼiaan josʼin bichómani jñani nda sʼín kʼoa jñani chʼao sʼín xi kjaʼaí. Kuinga kʼoatsoniná je Santiago nga chótʼayajiaan je choa̱le Abrahán, Rahab, Job kao Elías (Sant. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18). Je chjota jebi choʼndale Jeobá koan, kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin kʼoa tsjoa kisatio kon. Kui xi bakóyaná nga kʼoati chókjoajinná tsanda ñá je kjoa xi kuitjátojiaan kʼianga je Jeobá koasenkaoná.

14, 15. Ánni nga tsín ndatjínni kʼiatsa tsín kjoásjeyaa jmeni xi to jao bʼé tokoán.

14 Kʼianga to jao sʼená tʼatsʼe jmeni xi makjainná. Tsakui nichxin sakʼoa ñʼai maná nga majinná jmeni xi tso je Énle Niná. Kʼoa tsakui nichxin tsínkjoan kʼoasʼin koasenkaoná je Jeobá josʼin mená. Kuijin xosikaoná nga to jao sʼe̱ tokoán. Tsa tsín kjoásjeyaa jmeni xi to jao bʼé tokoán, kjuinroajenjin je kjoamakjainná kʼoa tsínjin tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá (Sant. 1:7, 8). Kʼoa tsakui nichxin saʼnda tsín tikoa̱nkjainniná jmeni xi tso je Jeobá tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa.

15 Je pastro Pablo kui kisingósonkao je kjoachoya xi tjínná joni jngo ki̱cha̱ʼba̱ (Heb. 6:19). Je ki̱cha̱ʼba̱ xi tjínle je barco, kui xi basenkao nga tsín fijen fikjá kʼianga jtsíntjao̱ faʼajin ndáchikon kʼoa nga tsín la̱jao̱ kuichosatétʼa. Tonga tokʼiaa basenkao tsa tsín tjójtso je cadena xi tjítʼanʼioni barco. Tojo ma je ntsjáo nga síkitsón je cadenale ki̱cha̱ʼba̱, kʼoati ma nga jao sʼe tokoán, síkʼajen je kjoamakjainná. Kʼianga kjoa faʼatojin jngo chjota xi to jao tjínle, alikui timakjainnile nga sitjoson je Jeobá jmeni xi tso. Kʼoa tsa tsín timakjainniná kʼoati tsín tijme xi choyanilee. Tojo kitso Santiago, “je xi jao bʼékon jo ngoyale ndáchikon kʼia nga ntjao̱ faʼane, ngaʼi̱ ngaján bʼétsaoba” (Sant. 1:6). Tsa jngo chjota xi kʼoatjín kon alikʼiajin tsjoa sʼe̱le.

16. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa to jao tísʼe tokoán tʼatsʼe xi makjainná.

16 Jméni xi sʼiaan kʼianga to jao sʼe tokoán kʼoa jósʼiaan nga ngisa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Tokjoan kjoásjeyaa jmeni xi to jao bʼé tokoán. Kʼianga nichxinle profeta Elías, je naxinandále Jeobá to jao kisʼe kon. Je Elías i kitsole: “Kʼiáni saʼnda nga jao kʼoáo kjoafaʼaitsjenno. Kʼiatsa je Jeobá xi ñaki Niná, je tangíntjenngilao; tonga tsa jéní je Baal, je tangíntjenngilao” (1 Rey. 18:21). Tsakui nichxin kʼoati koaan tsanda ñá. Kuinga machjénsíni nga kuijnatsʼinyaa kʼoa kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá xi ñaki Niná, nga Énle Niná jmeni xi tso Biblia kʼoa nga je testigole Jeobá xi naxinandále Niná ma (1 Tes. 5:21). Tsa kuiyotsʼinyaa alikui tijao sʼe̱ni tokoán kʼoa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Tsa jñani ñʼai maná, si̱jélee nganʼio xi chjotajchínga sʼin tjío. Machjén nga kʼoasʼiaan ánni nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ni tokoán nga si̱xálee je Jeobá.

17. Jméni xi koa̱n kʼiatsa tsín tinʼiojin koa̱nñá.

17 Kʼianga faʼajen tokoán. Je Biblia itso: “Tsa nroajen tokuin kʼianga ñʼai kjoa tibitjatojin, alikui tisʼe̱nili nganʼio” (Prov. 24:10). Kʼianga én hebreo, je én xi “tsa nroajen tokuin” sʼin faʼatoya, kʼoati kui xi tsoyanile nga “tsín tinʼiojin mañá”. Tsa tsín tinʼiojin koa̱nñá, alikui titsjoa sʼe̱ni tokoán.

18. Jmé xi tsoyanile kʼianga chókjoajinná je kjoa.

18 Kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá tsjoáná kjoanʼiojin xi machjénná nga chókjoajinná je kjoa (Sant. 5:11). Je én xi kisichjén Santiago xi “kjoatsejta” tso, kʼoati kui xotsole nga basenjna nʼio nʼio jngo chjota jñani sénjna. Tsakui nichxin kui fiya jkoaa josʼín jngo sondado nga basen nʼio nʼio jñani sénjna kʼoa tsín yátsʼi̱n fini kʼianga jenroanrʼoe kontrale.

19. Jméni xi bakóyaná je choa̱le pastro Pablo.

19 Je pastro Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga nʼiojin koan kʼoa nga kiskale jme kjoa xi jaʼatojin. Sakʼoaa jaʼajen kon, tonga kichokjoajinle nga̱ kʼoatsakʼé kon nga je Jeobá tsjoánganʼiole (2 Cor. 12:8-10; Filip. 4:13TNM). Kʼoati nʼiojin koaan kʼiatsa koa̱njinná nga toje Jeobá xi koa̱nle koasenkaoná (Sant. 4:10).

TSJOA SʼE̱ TOKOÁN KʼIATSA SI̱CHRIANTʼALEE JE JEOBÁ

20, 21. Jméni xi tsín jao katasʼená.

20 Ali tsa jejin Jeobá xi kjoañʼai tsjoáná. Je Santiago itso: “Kʼia tsa jngo xi kjoatsʼen chʼao síkao, ali tsojin tsa je Niná xi chʼao síkao kao kjoatsʼen. Je Niná alikui male tjoé kjoatsʼen, kʼoa nijngojin xi je chʼao síkao kao kjoatsʼen” (Sant. 1:13). Tsa makjainná jotso én jebi ngisaa koa̱nmiyoaa je Jeobá (Sant. 4:8).

21 Je Jeobá “likui síkʼantjaiya yaole” (Sant. 1:17). Tojosʼin tsakasenkao je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin, kʼoatisʼin koasenkaoná nga jngó jngoá ndʼaibi. Si̱jélee je Jeobá nga katatsjoáná kjoachjine, kjoamakjain kao kjoanʼiojin. Alikui jao tjín tokoán nga kjuinrʼoéná kʼianga kʼoétsʼoalee. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan.

KJOAJNDA 128 Katakaná saʼnda nga kjoetʼa

^ párr. 5 Je librole Santiago nʼio nkjín kjoafaʼaitsjen tsjoáná xi basenkaoná kʼianga kjoa bitjatojiaan. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼiaan nga tsjoa sa̱tío tokoán nga si̱xálee je Jeobá ninga kjoa kuitjátojiaan.

^ párr. 2 Mateo 5:11: “Jó tondano kʼia nga nokjoaʼaonno, kʼia nga fitjenngi kontrano, kʼoa nga kuitsono ngayije xi chʼao tjín xi tʼatsʼan, nga énndiso nchja̱”.

^ párr. 6 Lucas 6:22, 23: “Jó tondano kʼia nga chjota chʼao beno, kʼia nga faʼáxinno, kʼia nga nchja̱ʼaonno, kʼia nga bʼasjengi jaʼaínno joni tsa tsʼen, xi totʼatsʼe ʼndíle chjota. 23 Titsjoayalao takon kui nichxinbe, tsjoá tʼaotakon. Koeni kjaínga tse koa̱n je chjíno ya ngʼajmi, nga̱ nʼaijchákjinle kʼoakisikao je xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná”.

^ párr. 10 Santiago 1:5: “Tsa jngo xi jon xi chale kjoaʼisentakon, katasíjéle Niná, je xi kjaínga tse tsjoákjoatjaole ngatsʼi, kʼoa likui taon be. Kʼoasʼin kʼoaile”.

^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Policía bichókʼá je ndsʼee ya ndʼiale. To kotsen je tsotiʼndíle kao chjoónle. Je ndsʼee xi ngikʼa ñatjen kotʼaya kao chjoónle kao tsotiʼndíle je ndsʼee xi ndoyá tíjnaʼya. Je tichjaa kao tsotiʼndíle síjéle je Jeobá nganʼio nga chókjoajinle je kjoa xi tjíofaʼatojin. Je Jeobá basenkao nga nʼiojin ma kʼoa nga nda satío kon. Nga kʼoasʼín nʼio satío je kjoamakjainle, chókjoajinle je kjoa xi tjíofaʼatojin kʼoa tsjoa satío kon.