Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 8

Hao for Gohed Hapi Nomata Iumi Kasem Hard Taem

Hao for Gohed Hapi Nomata Iumi Kasem Hard Taem

“Olketa brata bilong mi, taem iufala kasem enikaen hard taem, iufala mas hapi nomoa.”​—JAS. 1:2.

SONG 111 Olketa Reason Why Iumi Hapi

ARTICLE BAE STORYIM *

1-2. Olsem Matthew 5:11 storyim, hao nao iumi shud feel taem iumi kasem hard taem?

JESUS sei olketa follower blo hem bae hapi, bat bae olketa kasem hard taem tu. (Matt. 10:22, 23; Luke 6:20-23) Iumi hapi from iumi olketa disaepol blo Christ. Bat hao nao bae iumi feel sapos famili blo iumi againstim iumi, gavman persecutim iumi, or olketa iumi waka or skul witim trae for forcem iumi for duim samting wea no stret? Maet iumi wari and fraet.

2 Maet iumi ting olsem, sapos iumi kasem persecution bae iumi hard for hapi, bat Bible sei iumi savve hapi. For example, James sei lo taem olsem iumi shud no givap, bat iumi hapi nomoa. (Jas. 1:2, 12) And Jesus sei tu, nomata pipol persecutim iumi, bae iumi hapi. (Readim Matthew 5:11.) Hao nao iumi savve gohed hapi nomata iumi kasem olketa hard taem? Iumi savve lanem staka samting from leta wea James raetem lo olketa Christian lo first century. Firstaem, bae iumi storyim olketa hard samting wea kasem olketa Christian hia.

WANEM HARD TAEM NAO OLKETA CHRISTIAN LO FIRST CENTURY KASEM?

3. Wanem nao happen no longtaem bihaen James kamap disaepol blo Jesus?

3 No longtaem bihaen James, haf brata blo Jesus, kamap disaepol, olketa bigman blo religion againstim olketa Christian lo Jerusalem. (Acts 1:14; 5:17, 18) And bihaen olketa killim dae Stephen, staka Christian ranawe from Jerusalem and ‘go stap long Judea and Samaria,’ and gogo samfala stap lo olketa farawe ples olsem Cyprus and Antioch. (Acts 7:58–8:1; 11:19) Nomata olketa kasem disfala hard taem, olketa gohed preach lo olketa ples wea olketa stap, and datwan mekem staka niu kongregeson kamap lo olketa ples hia. (1 Pet. 1:1) Bat olketa Christian kasem samfala nogud samting moa.

4. Olketa wanem hard samting nao olketa Christian lo first century mas deal witim?

4 Olketa Christian lo first century kasem staka hard samting. For example, lo samting olsem 50 C.E., bigman lo Rome, Claudius, sei evri Jew mas lusim Rome. Nomata olketa Jew wea kamap Christian, olketa tu mas lusim haos blo olketa and muv go lo nara ples. (Acts 18:1-3) Lo samting olsem 61 C.E., Paul raetem leta wea storyim olketa hard taem wea olketa Christian bin kasem. Hem sei pipol tok daonem olketa, putim olketa lo prison, and tekem material samting blo olketa. (Heb. 10:32-34) Nara samting tu, samfala lo olketa poor tumas or kasem bigfala sik.​—Rome 15:26; Phil. 2:25-27.

5. Lo disfala study, olketa wanem kwestin nao bae iumi ansarem?

5 Bifor lo 62 C.E., James raetem leta wea storyim advaes for olketa brata and sista wea kasem hard taem. Datfala advaes bae helpem olketa for gohed hapi nomata olketa kasem olketa hard samting. Bae iumi storyim samfala samting from leta blo James and ansarem olketa kwestin hia: Why nao olketa Christian savve hapi nomata olketa kasem hard samting? Olketa wanem samting nao savve mekem iumi for no hapi? And sapos iumi garem wisdom, faith, and no fraet, hao nao datwan bae helpem iumi for gohed hapi nomata iumi kasem hard taem?

WHY NAO OLKETA CHRISTIAN SAVVE HAPI NOMATA OLKETA KASEM HARD SAMTING?

Olsem laet insaed kerosene lamp no savve dae nomata hem rain and wind, olketa Christian savve gohed hapi nomata olketa kasem eni hard samting (Lukim paragraf 6)

6. Why nao olketa Christian savve hapi nomata olketa kasem hard taem, olsem Luke 6:22, 23 storyim?

6 Staka pipol sei olketa savve hapi nomoa, sapos olketa healthy, garem staka selen, and stap gud witim olketa lo famili. Bat hapi wea James storyim hem from holy spirit blo God mekem man for olsem, and hem no depend lo samting wea happen lo laef blo hem. (Gal. 5:22) Olketa Christian hapi from olketa duim wanem Jehovah laekem and followim example blo Jesus. (Readim Luke 6:22, 23; Col. 1:10, 11) Iumi savve comparem datkaen hapi witim laet insaed lo kerosene lamp. Glass stopem rain or wind for killim dae datfala laet, so bae hem gohed for laet. Olsem tu, iumi savve gohed hapi nomata iumi kasem eni hard samting. So nomata iumi sik, no garem inaf selen, pipol tok spoelem iumi, or eniwan lo famili or narawan againstim iumi, bae iumi gohed for hapi. Taem iumi kasem olketa hard taem olsem, datwan showimaot iumi nao olketa disaepol blo Christ. (Matt. 10:22; 24:9; John 15:20) Dastawe James sei: “Olketa brata bilong mi, taem iufala kasem enikaen hard taem, iufala mas hapi nomoa.”​—Jas. 1:2.

Why nao iumi savve comparem hao iumi deal witim olketa hard samting witim hao olketa mekem wanfala pis iron for kamap strong? (Lukim paragraf 7) *

7-8. Why nao olketa hard samting wea kasem iumi savve strongim faith blo iumi?

7 James storyim nara reason why olketa Christian fit for deal witim olketa hard samting. Hem sei: “Taem faith bilong iufala kasem test olsem, iufala lane for no givap.” (Jas. 1:3) Iumi savve comparem hao iumi deal witim olketa hard samting witim hao olketa mekem wanfala pis iron for kamap strong. Olketa savve hotem pis iron insaed fire, and then pushim insaed cold wata. Olsem tu, taem iumi kasem hard samting and no givap, datwan strongim faith blo iumi. Dastawe James sei: “Letem disfala wei for no givap hem barava trainim iufala, mekem iufala barava fit nao.” (Jas. 1:4) Bae iumi hapi and no givap from iumi luksavve olketa hard taem savve mekem iumi garem strongfala faith.

8 James storyim tu samfala samting wea savve mekem iumi for no hapi. Wanem nao olketa samting hia, and hao nao iumi savve deal witim datwan?

HAO FOR DEAL WITIM OLKETA SAMTING WEA SAVVE MEKEM IUMI FOR NO HAPI

9. Why nao iumi needim wisdom?

9 Samting wea savve mekem iumi for no hapi: Sapos iumi no savve wanem for duim. Taem iumi kasem hard samting, iumi shud askem Jehovah for helpem iumi for disaedem samting wea bae mekem hem hapi, wea hem gudfala example for olketa brata and sista, and wea helpem iumi for gohed faithful. (Jeremaea 10:23) Iumi needim wisdom mekem iumi luksavve lo wanem for duim or talem lo olketa wea againstim iumi. Sapos iumi no savve wanem for duim, datwan savve mekem iumi no hapi and laek for givap.

10. Olsem James 1:5 storyim, wanem nao iumi mas duim for kasem wisdom?

10 Hao for gohed hapi: Askem Jehovah for wisdom. Sapos iumi laek for hapi and no givap taem iumi kasem hard samting, iumi need for askem Jehovah for givim iumi wisdom wea bae helpem iumi for mekem olketa gudfala disison. (Readim James 1:5.) Wanem nao iumi shud duim sapos Jehovah no kwiktaem ansarem prea blo iumi? James sei iumi “mas gohed askem God.” Jehovah bae no kros witim iumi sapos iumi gohed askem hem for wisdom. Hem hapi for givim iumi wisdom taem iumi kasem hard samting. (Sams 25:12, 13) Hem no laek for lukim iumi kasem hard taem, hem sorre lo iumi, and hem barava laek helpem iumi. Iumi hapi for savve Jehovah tingim iumi! Bat hao nao Jehovah givim iumi wisdom?

11. Wanem moa iumi mas duim for kasem wisdom?

11 Iumi savve kasem wisdom blo Jehovah from Bible. (Provebs 2:6) For duim datwan, iumi mas studyim Bible and olketa Bible pablikeson. Bat hem no inaf for kasem savve nomoa. Iumi mas duim samting followim wanem iumi lanem lo Bible. James sei: “Iufala mas followim toktok bilong God, no herem nomoa.” (Jas. 1:22) Taem iumi duim datwan, iumi bae stap gud witim narawan, no forcem tingting blo iumi lo olketa, and bae iumi showimaot mercy lo narawan. (Jas. 3:17) Sapos iumi garem olketa wei hia, iumi savve gohed hapi taem iumi deal witim eni hard samting.

12. Why nao hem important for studyim gud Bible?

12 Toktok lo Bible hem olsem wanfala mirror, bikos hem helpem iumi for luksavve wanem iumi need for stretem. (Jas. 1:23-25) For example, taem iumi readim samting lo Bible datwan maet mekem iumi luksavve iumi need for kontrolem kros blo iumi. Bible savve helpem iumi for kaen lo pipol and for no kros kwiktaem. Sapos iumi garem olketa wei hia, then taem iumi feisim eni problem, bae iumi tingting gud and mekem olketa gudfala disison. (Jas. 3:13) Diswan showimaot hem important for studyim gud Bible!

13. Hao nao olketa example lo Bible savve helpem iumi?

13 Hem gud for lane from mistek blo narawan winim for iumiseleva duim datfala mistek and kasem nogud samting from datwan. Hem gud for lane from olketa wea duim gud samting tu. Dastawe James encouragem iumi for lane from example blo olketa lo Bible olsem Abraham, Rahab, Job, and Elijah. (Jas. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Nomata olketa hia deal witim staka hard samting, Jehovah helpem olketa for gohed hapi and no givap. Jehovah savve duim sem samting tu for iumi.

14-15. Why nao iumi shud no daotem wanem Bible teachim?

14 Samting wea savve mekem iumi for no hapi: No sure lo samting Bible teachim. Samfala taem maet hem no isi for minim wanfala Bible teaching. Or maet Jehovah no ansarem prea blo iumi followim wanem iumi laekem. Kaen samting olsem savve mekem iumi for daotem samting wea Bible teachim. Then maet iumi start for no trustim Jehovah and for wikdaon. (Jas. 1:7, 8) Gogo, maet samfala lusim hope wea olketa garem for future.

15 Aposol Paul sei hope wea iumi garem for future hem olsem wanfala anka. (Heb. 6:19) Anka savve mekem ship for stedy and no go ap lo reef lo taem blo bigfala wind. Bat sapos chain wea holem anka hem rasta, gogo chain savve brek and ship bae rek nao. Olsem tu, sapos samwan gohed daotem samting wea Bible teachim, datwan savve mekem hem for wikdaon. Then sapos narawan tok againstim truth, datwan maet mekem hem for no garem faith lo olketa promis blo Jehovah. Sapos man no garem faith, bae hem no garem hope nao. James sei man wea daot “hem olsem wave long sea wea wind hem blowim olobaot.” (Jas. 1:6) Man olsem bae hard for hapi!

16. Sapos iumi garem eni daot, wanem nao iumi shud duim?

16 Hao for gohed hapi: Strongim faith blo iu. Lo taem blo profet Elijah, pipol blo Jehovah no garem strong faith. Elijah sei lo olketa: “Hao long nao bae yufala gohed fo garem tufala deferen tingting? Sapos [Jehovah] nao hemi God, oraet, yufala mas obeim hem. Bat sapos Baal nao hemi God, oraet, yufala obeim hem.” (Fas Kings 18:21) Iumi no laek for olsem olketa hia, so maet iumi need for kwiktaem duim samting for strongim faith blo iumi. Maet iumi need for duim research for pruvim lo iumiseleva Jehovah hem trufala God, Bible hem toktok blo hem, and Olketa Jehovah’s Witness nao pipol blo hem. (1 Thess. 5:21) Datwan bae mekem iumi for no garem daot and strongim faith blo iumi. Sapos iumi needim help lo diswan, askem olketa elder. Hem gud for duim samting kwiktaem sapos iumi laek for gohed hapi for worshipim Jehovah!

17. Wanem nao bae happen sapos iumi wikdaon?

17 Samting wea savve mekem iumi for no hapi: Wikdaon and laek givap. Bible sei: “Sapos yu givap long taem blong trabol, hem nao somaot dat yu no strong.” (Provebs 24:10) Sapos iumi wikdaon, iumi bae no hapi and laek givap.

18. Wanem nao man wea laek gohed faithful bae duim?

18 Hao for gohed hapi: Depend lo Jehovah for mekem iumi strong and no laek givap. Iumi mas strong and no fraet sapos iumi laek gohed faithful taem iumi kasem hard taem. (Jas. 5:11) Disfala toktok “no givap” wea James iusim mekem iumi tingim soldia wea standap lo wanfala ples and no fraet taem enemy kam for attakim hem. Nomata enemy laek for killim hem dae, hem no fraet and ranawe.

19. Wanem nao iumi savve lanem from example blo aposol Paul?

19 Aposol Paul hem gudfala example blo samwan wea gohed faithful and no laek givap. Nomata samfala taem hem feel wikdaon, hem gohed faithful bikos hem depend lo Jehovah for strongim hem. (2 Cor. 12:8-10; Phil. 4:13) Olsem Paul, iumi tu savve gohed faithful and no givap sapos iumi hambol and depend lo Jehovah for helpem and strongim iumi.​—Jas. 4:10.

FREN GUD WITIM GOD AND BAE IUMI GOHED HAPI

20-21. Wanem nao iumi savve sure lo hem?

20 Taem iumi kasem hard taem, datwan no showimaot Jehovah no hapi lo iumi. James sei: “Taem man kasem test, hem mas no sei: ‘God nao hem traem mi.’ Diswan hem bikos no eniwan savve switim God for duim nogud samting and God tu no switim eniwan for duim nogud samting.” (Jas. 1:13) Taem iumi sure lo datwan, bae iumi laek for fren gud witim Dadi blo iumi lo heven.​—Jas. 4:8.

21 Jehovah no “savve change.” (Jas. 1:17) Hem helpem olketa Christian lo first century taem olketa kasem hard taem, so hem bae helpem iumi tu. Askem Jehovah for helpem iumi for garem wisdom, faith, and for strongim iumi, and hem bae duim wanem iumi askem. Then iumi sure hem bae helpem iumi for gohed hapi nomata iumi kasem hard taem!

SONG 128 No Givap Go Kasem End

^ par. 5 Bible buk blo James garem staka gudfala advaes abaotem hao for deal witim olketa hard taem. Iumi bae storyim samfala advaes hia. Datwan bae helpem iumi for no givap taem iumi kasem hard taem and gohed hapi for worshipim Jehovah.

^ par. 59 PIKSA: Police arrestim wanfala brata lo haos blo hem. Waef and dota blo hem luk kam taem police tekem hem. Taem hem stap lo prison, olketa brata and sista joinim waef and dota blo hem for worshipim Jehovah. Staka taem mami and dota prea lo Jehovah for helpem tufala for gohed faithful. Jehovah helpem tufala for no wari tumas and no fraet. Datwan strongim faith blo tufala for no givap and gohed hapi.