1-2. Kirobo rẹ Matiu 5:11 tare, ẹro vọ yen avwanre vwo ni edavwini?

JESU vuẹ idibo rọyen nẹ ayen che vwo uvi rẹ aghọghọ. Ọ je vuẹ ihwo ri vwo ẹguọnọ rọyen nẹ ayen che rhiẹromrẹ edavwini. (Mat. 10:22, 23; Luk 6:20-23) Oma vwerhen avwanre nẹ avwanre idibo ri Kristi. Ẹkẹvuọvo, mavọ yen oma ruẹ avwanre siẹrẹ ihwo rẹ orua da vwọso avwanre, ihwo ri suẹn de muẹkpahen avwanre, yẹrẹ avwanre hirharoku ọnyẹ re vwo ru obo re chọre vwo nẹ obọ rẹ ihwo rẹ avwanre vẹ ayen gba wiankuẹgbe yẹrẹ emọ rẹ isikuru rhe? E de roro kpahen erọnvwọn nana, ọ sa nẹrhẹ a ro ẹnwan.

² Ihwo nẹ omukpahen kerẹ obo re sa nẹrhẹ oma vwerhen ohwo-o. Ẹkẹvuọvo, ọyena yen oborẹ Baibol na vuẹ avwanre nẹ e ru. Kerẹ udje, odibo Jems siri nẹ ukperẹ edavwini vwo mu avwanre rọ, avwanre ghọghọ vwẹ ọke rẹ edavwini. (Jems 1:2, 12) Jesu je tanẹ avwanre ghọghọ e de muẹkpahan avwanre. (Se Matiu 5:11.) Mavọ yen a sa vwọ sẹro rẹ aghọghọ avwanre vwẹ ọke rẹ edavwini? E se yono erọnvwọn buebun siẹrẹ a da fuẹrẹn ẹkpo evo vwo nẹ ileta ri Jems si rhe Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. E gbe jẹ e ke roro kpahen egbabọse rẹ Inenikristi yena hirharoku.

3. Die yen phiare ọmọke krẹn rẹ Jems vwọ dia odibo ri Jesu nu?

³ Ọmọke krẹn vwọ wan nu vwo nẹ ọke rẹ Jems rọ dia oniọvo ri Jesu rhe vwọ dia odibo nu, e de mukpahen Inenikristi rehẹ Jerusalẹm. (Iruo 1:14; 5:17, 18) Ọke re ji vwo hwe odibo Stivin nu, Inenikristi buebun da djẹ nẹ orere na “hra ro otọ ri Judia kugbe Sameria” je djẹ sheri kpo Saiprọs vẹ Antiọk. (Iruo 7:58–8:1; 11:19) Idibo na ghini rhiẹromrẹ ebẹnbẹn buebun. Dedena, ayen ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vẹ oruru vwẹ kasan kasan rẹ ayen djẹ ra, ayen da je vwẹ  ikoko buebun vwo mu. (1 Pita 1:1) Ọyena vwọ wan nu, ayen ji hirharoku ebẹnbẹn egangan efa.

4. Edavwini efa vọ yen Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ chirakon rayen?

⁴ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ chirakon rẹ edavwini buebun. Kerẹ udje, vwẹ omarẹ ukpe ri 50 C.E., Klọdiọs rọ dia Osun ri Rom de jurhi nẹ ihwo ri Ju ejobi vrẹn nẹ Rom. Ọtiọyena, ihwo ri Ju re dia Inenikristi da kua nẹ iwevwin rayen vwo kpo asan efa ra dia. (Iruo 18:1-3) Vwẹ omarẹ ukpe ri 61 C.E., ọyinkọn Pọl de si nẹ ihwo harhe iniọvo rọyen ekan vwẹ azagba, mu ayen phiyọ uwodi ji gborho ekuakua rayen. (Hib. 10:32-34) Kerẹ ihwo efa, Inenikristi na chirakon rẹ ọbẹnvwẹ kugbe ọga.—Rom 15:26; Fil. 2:25-27.

5. Enọ vọ yen a cha kpahenphiyọ?

⁵ Jems si ileta rọyen a ke rhe mrẹ ukpe ri 62 C.E., ọ nabọ riẹn edavwini rẹ iniọvo na hirharokuẹ vwẹ ọke yena. Jihova reyọ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwo mu Jems vwo si uchebro rẹ aghwanre rọ cha vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi yena vwọ sẹro rẹ aghọghọ rayen tobọ vwẹ ọke rẹ edavwini. E jẹ a fuẹrẹn ileta ri Jems na je kpahenphiyọ enọ nana: Aghọghọ vọ yen Jems si kpahen? Die yen sa nẹrhẹ aghọghọ tiọyena va Onenikristi abọ? Kugbe mavọ yen aghwanre, esegbuyota, kugbe uduefiogbere sa vwọ chọn avwanre uko vwọ sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre o toro ebẹnbẹn re hirharoku-u?

6. Kirobo rẹ Luk 6:22, 23 tare, diesorọ Onenikristi sa vwọ ghọghọ vwẹ ọke rẹ edavwini?

⁶ Ihwo se roro nẹ omakpokpọ, efe, kugbe omavwerhovwẹn rẹ orua ọvo yen sa kẹ ohwo aghọghọ. Ẹkẹvuọvo, oka rẹ  aghọghọ rẹ Jems ta ota kpahen na ọyen ẹbẹre ọvo rẹ omamọ rẹ ẹwẹn na, ọ dia ẹdia rẹ ohwo hepha vwẹ akpeyeren yen nẹrhẹ e vwo-o. (Gal. 5:22) Onenikristi se vwo aghọghọ yẹrẹ uvi rẹ omavwerhovwẹn siẹrẹ ọ da riẹn nẹ ọyen ru obo re vwerhen Jihova oma, ji nene udje ri Jesu. (Se Luk 6:22, 23; Kọl. 1:10, 11) A sa vwẹ aghọghọ avwanre vwo dje erhanre rẹ urhukpẹ obọ. Ukẹn rẹ urhukpẹ na sẹro rẹ erhanre na rere odju yẹrẹ osio vwo jẹ efuon. Ọtiọyen ọ je hepha nẹ oma sa vwerhen avwanre ọkieje o toro obo re phia kẹ avwanre-e. Ọga yẹrẹ ọbẹnvwẹ cha sa nẹrhẹ aghọghọ avwanre va avwanre abọ-ọ. A je cha ghọghọ ghene ọ da tobọ dianẹ ihwo reyọ avwanre vwọ jehwẹ yẹrẹ ihwo rẹ orua kugbe ihwo efa vwọso avwanre. Aghọghọ rẹ avwanre cha rha ganphiyọ kọke kọke rẹ ihwo da davwẹngba rẹ ayen vwọ reyọ mie avwanre. Edavwini rẹ avwanre hirharokuẹ fikirẹ esegbuyota rẹ avwanre djephia nẹ avwanre idibo rẹ Kristi rẹ uyota. (Mat. 10:22; 24:9; Jọn 15:20) Ọnana yen sorọ rẹ Jems vwo si nẹ, “Imoni mẹ, ovwan ghọghọ, vwẹ ọke rẹ edavwini de te ovwan oma.”—Jems 1:2.

7-8. Diesorọ edavwini sa vwọ nẹrhẹ esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ?

⁷ Jems djunute orọnvwọn ọfa rọ sorọ rẹ Inenikristi vwo vwo owenvwe rẹ ayen vwo chirakon rẹ edavwini egangan. Ọ da ta: “Ọdavwini de te ohwo ro vwo esegbuyota oma, ko vwo odiri.” (Jems 1:3) A sa reyọ edavwini vwo dje erhanre re vwo ruẹ ọlọkọ. E de phi ọlọkọ na phiyọ erhanre nu je fọ kẹ nẹ o djiro, ọ cha nẹrhẹ ọ gan vrẹ obo rọ hepha jovwo. Vwẹ idjerhe vuọvo na, e de chirakon rẹ edavwini, esegbuyota rẹ avwanre cha ganphiyọ. Ọnana yen sorọ Jems vwo si: “Gbe jẹ odiri wẹ ru iruo rọ gbare, rere wọ vwọ sa gbare tototo.” (Jems 1:4) Avwanre da mrẹ nẹ edavwini nẹrhẹ esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ, ke se chirakon vẹ aghọghọ.

⁸ Jems ji djunute ebẹnbẹn evo re sa nẹrhẹ aghọghọ avwanre va avwanre abọ vwẹ ileta rọyen. Die yen ebẹnbẹn yena, kẹ mavọ yen e se yerin ghene ayen?

9. Diesorọ avwanre vwọ guọnọ aghwanre?

⁹ Ebẹnbẹn na: A rha riẹn obo re che ru-u. A guọnọ ukẹcha ri Jihova ọke re de rhiẹromrẹ edavwini, rere e se vwo brorhiẹn re cha nẹrhẹ oma vwerhọn, ri ji che fierere kẹ iniọvo na, je chọn avwanre uko vwọ yọnregan. (Jer. 10:23) Avwanre guọnọ aghwanre ra sa vwọ riẹn obo re ru vẹ obo ra sa ta vwọ kẹ ihwo re vwọso avwanre. Avwanre rha riẹn obo re che ru-u, ọ sa nẹrhẹ ubiudu rẹ avwanre kuọrọn, oma gbe cha vwerhen avwanre ọfa-a.

10. Die yen Jems 1:5 tare nẹ e ru e vwo vwo aghwanre?

 ¹⁰ Obo re se ru kpahọn: Nokpẹn rẹ aghwanre mie Jihova. Rere e se vwo chirakon rẹ edavwini re hirharokuẹ vẹ aghọghọ, ofori nẹ a nẹrhovwo rhe Jihova nẹ ọ kẹ avwanre aghwanre re vwo brorhiẹn ri shephiyọ. (Se Jems 1:5.) Die yen ofori nẹ e ru e de roro nẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre ugege ra vwọ nẹ-ẹ? Jems tare nẹ a vwẹ ọkieje vwọ “nọ vwẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ.” Ivun che miovwo Jihova nẹ e kpokpo ọye-en. Ọ cha ghwọku avwanre-e. Ọsẹ avwanre rọhẹ obodjuvwu “siobọ nẹ” ghwologhwolo siẹrẹ a da nokpẹn rẹ aghwanre re vwo chirakon rẹ edavwini mie. (Une 25:12, 13) Ọ mrẹ edavwini rẹ avwanre hirharokuẹ, ọ da siẹrẹ avwanre da rioja, o ji vwo owenvwe rọ vwọ chọn avwanre uko. Ọnana vwerhoma! Kẹ, mavọ yen Jihova vwọ vwẹ aghwanre kẹ avwanre?

11. Die ọfa yen e che ru vwo vwo aghwanre?

¹¹ Jihova kẹ avwanre aghwanre womarẹ Ota rọyen. (Isẹ 2:6) E se vwo vwo aghwanre yena, ofori nẹ e yono Baibol na vẹ ẹbe ra fan nẹ Baibol na rhe. Ẹkẹvuọvo ofori nẹ e ru vrẹ e di vwo yono. Ofori nẹ a reyọ aghwanre rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo vwẹ akpeyeren ji ru nene uchebro rọyen. Jems de si: “Ovwan dia ihwo re sa vwẹ ota na ruẹ emu e dia ihwo ri nyo ọvo-o.” (Jems 1:22) A da reyọ uchebro rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo, ufuoma, uruemu ri dẹndẹn vẹ arodọnvwẹ avwanre cha teyenphia nọ obọ ri jovwo. (Jems 3:17) Iruemu yena chọn avwanre uko vwo yerẹn ghene edavwini je sẹro rẹ aghọghọ avwanre.

12. Diesorọ ọ vwọ dia obo re ghanre re vwo yono Baibol na?

¹² Ota rẹ Ọghẹnẹ pha kerẹ ughegbe rọ chọn avwanre uko vwọ mrẹ asan ro fori nẹ a rhuẹrẹphiyọ vẹ obo re che ru vwọ  rhuẹrẹphiyọ. (Jems 1:23-25) Kerẹ udje, e de yono Ota rẹ Ọghẹnẹ nu, a sa rhe mrẹvughe nẹ ofori re vwo sun ophu avwanre. Womarẹ ukẹcha ri Jihova, ka sa riẹn obo re se vwo ru dẹndẹn ọke rẹ ebẹnbẹn yẹrẹ ihwo da kpare avwanre ophu. Kidie nẹ avwanre pha dẹndẹn, ka sa riẹn obo re se ru ọke re de hirharoku ebẹnbẹn. Ka sa nabọ roro fiotọ ji brorhiẹn ri shephiyọ. (Jems 3:13) Ọyen obo re ghanre mamọ a vwọ nabọ riẹn Baibol na!

13. Diesorọ o vwo fo nẹ e yono vwo nẹ idje rẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ rehẹ Baibol na?

¹³ Ọkievo, emu chọ avwanre obọ tavwen a ke riẹn obo ro fori nẹ a kẹnoma kẹ. Jẹ ọ dia idjerhe yena yen me yovwi-in. Idjerhe ro me yovwin yen e vwo yono vwo nẹ erhuvwu vẹ echobọ rẹ ihwo efa. Kọyensorọ Jems vwo jiro kẹ avwanre nẹ a vwẹrokere udje rẹ ihwo kerẹ Ebraham, Rehab, Job, kugbe Ilaija. (Jems 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Idibo ri Jihova yena se chirakon rẹ edavwini ri rhe se gbowọphiyọ aghọghọ rayen jovwo. Udje rẹ edirin rayen djerephia nẹ avwanre ji se ru ọtiọyen womarẹ ukẹcha ri Jihova.

14-15. Diesorọ o vwo fo nẹ a rhuẹrẹ obo re so ẹwẹn ivivẹ phiyọ?

¹⁴ Ebẹnbẹn na: Ẹwẹn ivivẹ. Nọke ra ruọke, ọ sa dia bẹnbẹn re vwo vwo ẹruọ rẹ ẹkpo ọvo vwẹ Baibol na. Yẹrẹ ọ sa dianẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre vwo nene oborẹ avwanre guọnọre-e. Ọnana sa nẹrhẹ e vwo ẹwẹn ivivẹ. A rha rhuẹrẹ obo re so ẹwẹn ivivẹ na phiyọ-ọ, ọ cha nẹrhẹ esegbuyota rẹ avwanre dogho, je guọghọ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova. (Jems 1:7, 8) Ọ je sa nẹrhẹ iphiẹrophiyọ avwanre va avwanre abọ.

¹⁵ Ọyinkọn Pọl reyọ iphiẹrophiyọ avwanre vwo dje ọtan. (Hib. 6:19) Ọtan yọnrọn okuna vwẹ ọke rẹ ogiribo de djuẹ, ọ je dajẹ rere o vwo je bo re dje ukuta. Ẹkẹvuọvo ọtan se fierere siẹrẹ ọjọrọn ra gba si okọ na rhe vwrẹ-ẹ. Kirobo rẹ ekagba guọghọ ejọrọn rẹ ọtan ye, eriyin ẹwẹn ivivẹ je sa guọghọ esegbuyota avwanre. Ohwo ro vwo ẹwẹn ivivẹ de hirharoku omukpahen, esegbuyota rọyen sa va abọ vẹ ẹwẹn nẹ Jihova che ru ive rọyen gba-a. Esegbuyota avwanre da va avwanre abọ, jẹ iphiẹrophiyọ je va avwanre abọ. Jems tare nẹ ohwo ro vwo ẹwẹn ivivẹ “họhọ abadi rọ họnra rẹ odju muẹ cha muẹ kpo.” (Jems 1:6) Ọ cha bẹn ohwo tiọyena se vwo vwo aghọghọ!

16. Die yen ofori nẹ e ru siẹrẹ e de vwo ẹwẹn ivivẹ?

¹⁶ Obo re se ru kpahọn: Wo vwo ẹwẹn ivivẹ-ẹ; bọn esegbuyota wẹn ganphiyọ. Wo vwo iroro ivẹ-ẹ. Vwẹ ọke rẹ ọmraro Ilaija, ihwo ri Jihova vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen oborẹ ayen segbuyota. Ilaija da ta kẹ ayen: “Mavọ ovwan vwo iroro ivivẹ krite? Ọ da dianẹ Ọrovwohwo ọye Ọghẹnẹ, we nene; ẹkẹvuọvo ọ da dia Baal, we gbe nene.” (1 Ivie 18:21) Ọtiọyen ọ je hepha nonẹna. Ofori nẹ e ru ehiahiẹ komobọ rere e vwo vwo imuẹro nẹ Jihova ọyen Ọghẹnẹ, Baibol na Ota rọyen, Iseri ri Jihova ihwo rọyen. (1 Tẹsa. 5:21) E de ru ọtiọyen, esegbuyota avwanre kọ cha ganphiyọ, e rhe che vwo ẹwẹn ivivẹ-ẹ. Avwanre da guọnọ ukẹcha rere e vwo jẹ ẹwẹn ivivẹ evwo, e se bru ekpako na ra. Ofori nẹ a jowọ kpakpata a da guọnọ sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre vwẹ ẹga ri Jihova!

17. Die yen cha phia siẹrẹ udu de nẹ avwanre awọ?

¹⁷ Ebẹnbẹn na: Ọkuọrọn. Baibol na da ta: “Oma de bruro owẹ vwẹ ọke rẹ ukpokpogho, yẹ ogangan wẹn ọhahavwe.” (Isẹ 24:10) Ota ri Hibru ra fan kpo “oma  de bruro owẹ” se mudiaphiyọ “udu vwo nẹ ohwo awọ.” Udu de nẹ uwe awọ, aghọghọ wẹn cha va wẹ abọ.

18. Die yen o mudiaphiyọ re vwo chirakon?

¹⁸ Obo re se ru kpahọn: Vwẹroso Jihova nẹ ọ cha kẹ wẹ ẹgba wo vwo chirakon. A guọnọ uduefiogbere e se vwo chirakon rẹ edavwini. (Jems 5:11) Ota rẹ Jems vwo ruiruo ra fan phiyọ “chirako” na vwo ọhọ rẹ ohwo ro mudiagan vwẹ ẹdia rọyen. Avwanre se roro kpahen isodje rẹ oshọ muẹ-ẹ, ro fiudugberi hirharoku ivwighrẹn vwẹ asan ro mudia.

19. Die yen e se yono vwo nẹ udje rẹ ọyinkọn Pọl?

¹⁹ Ọyinkọn Pọl phi uvi rẹ udje rẹ uduefiogbere kugbe ako echiro phiyotọ. Ọkievo, oma ghwọrerọ. Ẹkẹvuọvo, o se chirakon kidie ọ vwẹroso Jihova nẹ ọ cha kẹ ọyen ẹgba rọ guọnọre. (2 Kọr. 12:8-10; Fil. 4:13) Avwanre se vwo oka rẹ ẹgba vẹ uduefiogbere tiọyena siẹrẹ a da vwomakpotọ mrẹvughe nẹ a guọnọ ukẹcha ri Jihova.—Jems 4:10.

20-21. Imuẹro vọ yen avwanre se vwo?

²⁰ E jẹ o mu avwanre ẹro nẹ ọ dia obọ ri Jihova yen edavwini re hirharokuẹ na nẹ cha-a. Jems da ta: “Ọke rẹ ọdavwini de te we oma, wọ ta nẹ, Ọghẹnẹ re davwẹ ovwẹ ni-i; kiridie asan vwẹ umwemwu davwẹ Ọghẹnẹ nẹ-ẹ yẹ okpuyovwi rọye davwẹ ohwo ọvuọvo nẹ-ẹ.” (Jems 1:13) Eta yena de mu avwanre ẹro, ọ cha nẹrhẹ e sikẹre Ọsẹ rẹ avwanre rọhẹ obodjuvwu.—Jems 4:8.

²¹ Jihova ‘rhẹriẹ yẹrẹ wene-e.’ (Jems 1:17) Ọ vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwo phi edavwini rayen kparobọ, ọ je cha chọn avwanre ohwo ọvuọvo uko nonẹna. Nẹrhovwo rhe Jihova nẹ ọ chọn wẹ uko vwo vwo aghwanre, esegbuyota, kugbe uduefiogbere. Ọ cha kpahenphiyọ ẹrhovwo wẹn. Ọke yena, ko che mu we ẹro nẹ ọ cha chọn wẹ uko vwọ sẹro rẹ aghọghọ wẹn vwẹ ọke rẹ edavwini!