Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 11

Biblya Onkela Wookhaviherani Hayi Okhala Oovilela

Biblya Onkela Wookhaviherani Hayi Okhala Oovilela

‘Muluku . . . onvaha ovilela’—AROM. 15:5.

ETXIPO 94 Ninnixukhurela Nuulumo na Muluku

ELE NINKELA AHU OXUTTERA *

1. Maxupo heeni akhanle oowaakhumelela arumeyi a Yehova?

NEEREKE nyuwo munnakumanano maxupo? Apaale nyuwo mootoko onyonyihiwa ni munna a mmulokoni. (Yak. 3:2) Naari mukhwiinyu oomutekoni naari ole muneettanaanyu onnootheyani mwaha wookhala Namoona a Yehova. (1 Ped. 4:3, 4) Nave-tho pooti weera amusi anyu akina annatthuna woohiihani woonela mithukumano, naari olaleera. (Math. 10:35, 36) Mwaavirihaka maxupo mantxipale, nyuwo pooti wuupuwelaka ohiya onvarela muteko Yehova. Nto muroromeleke weera naamwi yoophwanyakani maxupo, Yehova onimoovahani miruku ni ikuru seiyo sinrowa wookhaviherani ovilela.

2. Moovarihana ni ebuukhu ya Aroma 15:4 moota heeni yoosoma ya Biblya enkelaaya onikhavihera?

2 Yehova oohima mBiblyani moota arumeyi awe yaawenraaya oviriha maxupo. Heeni Yehova ahalaka opaka eyo? Weera niwere oxutteravo etthu. Tiyeeyo yaamweerihe Yehova omupuxera murummwa Paulo masu nimphwanyaahu va Aroma 15:4. (Mmusome) Osoma sooweereya iyo, sinoowera onimaaliha ni onivaha yooweherera. Nto weera nittottele mureerelo, onnatthuneya opaka etthu ohiya paahi omusoma Biblya. Ontthuneya ohiya soolepa ivaraka murima ahu, ni otxentxa muupuwelo ahu. Naatthunaka miruku weera sinikhavihere oviriha maxupo ahu, eheeni nintthuneyaahu opaka? Weera niwere opaka eyo onnatthuneya otthara miruku iya: (1Nvekeleke, (2Muupuweleleke, (3Mutthokeleleke, ni (4Nvareleke muteko. Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona eheeni enheliwa mpuwa wa miruku iya ihimmwale va. * Nave nnookela ovarela muteko emaara ninkelaahu osomaka soowereya sa mwene Davidi ni murummwa Paulo.

1. MPAKE NIVEKELO

Muhinaakuveene omusoma Biblya, munvekele Yehova weera ookhavihereni moota muneeraanyu moonele ni moota eneeraaya yookhavihereni ele munsomaanyu (Nwehe eparagrafo 3)

3. Nyuwo muhinaakuve omusoma Biblya, etthu heeni muntthuneyaanyu opaka, ni mwaha wa heeni?

3 (1Nvekeleke. Muhinaaye omusoma Biblya, nvekele nikhavihero wa Yehova weera ottottele mureerelo etthu ele mumsomaanyu. Mwa ntakihero, wakhala weera munaasa miruku weera nwere ovilela maxupo munkumanaanyuno. Munvekeleke Yehova weera mphwanye miruku siri mBiblyani, sinrowa wookhaviherani ovilela maxupo munkumanaanyuno.—Afil. 4:6, 7; Yak. 1:5.

2. MUUPUWELEKE

Mweerereke wuupuwela ni wiihela nipuro na atthu ale enromoliwa mBibliyani (Nwehe eparagrafo 4)

4. Eheeni enkela wookhaviherani woosivelani sooweereya sa mBiblyani?

4 (2Muupuweleleke. Yehova onnivaha mukhalelo wootepa otikiniha wa wuupuwelela. Soowereya sa mBiblyani weera soosivelekeni, ontthuneya weera muupuweleleke ni mwiiheleke va nipuro na ole onromoliwa vantxipale. Mweerereke woona itthu ntoko owo onnaawe.

3. OTTHOKELELA

Muupuweleleke ni othokorora nnenesene ele munisomaanyu ni woona moota muneeraanyu nvarihele muteko mweekumini mwanyu (Nwehe eparagrafo 5)

5. Otthokelala ti heeni, ni nyuwo munrowa owera hayi otthokelela?

5 (3Mutthokeleleke. Otthokelela wuupuwelela ele musommaanyu ni woona ipontu iyo moota sinvareleyaaya muteko mweekumini mwanyu. Otthokelela iwo onimookhaviherani woona moota itthu sinvarihanaaya ni wiiwexexa. Omusoma Biblya woohitthokelela, onlikana ni waapeya mathaapa maahiru. Nto otthokelela onlikana ni ohela mathaapa ethite weera esive. Weera nwere otthokelela, nyuwo pooti wiipakela makoho ala: ‘ole onuuluma mwaha ola eheeni opankaawe weera avirihe maxupo awe? Ni Yehova omukhavihenre hayi? Ele kixuttenraka enkela okikhavihera hayi ovilela?’

4. NVARIHELEKE MUTEKO ELE MUNSOMAANYU

Mwaatthunaka opaka soothanla sooreera, nvariheleke muteko itthu munsomaanyu, okhalano murettele ni olipiha nroromelo nanyu (Nwehe eparagrafo 6)

6. Heeni varaaya vootthuneya ovarela muteko ele ninxutteraahu?

6 (4Nvareleke muteko. Yesu enre koma ole oniiwa masu aka ahineettela onlikana ni mulopwana otenke empaiye veehaavani. Muteko wootheene onvaraiye, muteko wa aponkosi naari neere ha ommaliha ehuhu ene. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera yarupa epula ni epheyo empa ele enoomora. (Math. 7:24-27) Vamoharu, wiilipihera wahu wootheene wa ovekela, wuupuwelela ni otthokelela onrowa okhala wa mahala naahivarelaka muteko naari naaheettelaka ele ninxutteraahu. Neereriwaka nroromelo nahu, ntoko maxupo ni osonttiwa, nroromelo nahu khaninrowa olipa. Nto naavareleka muteko ele ninxuttenraahu ninnawera opaka soothanla sooreera, ninnakhalano murettele ni nroromelo nahu ninnalipa. (Yes. 48:17, 18) Vano ninrowa woona moota woovarela muteko miruku mixexe nixuttenraahu nsomaka yooweereya ya mwene Davidi.

EHEENI NYUWO MUKHANLAANYU OXUTTERA NI YOOWEREYA YA MWENE DAVIDI?

7. Yooweereya heeni ya mBiblyani ninrowaahu woona?

7 Neereke asinthamwe anyu amusi anyu aheerera okhala oohiroromeleya wa nyuwo? Waari weera eyo yoheereya, etthu ekhanle yoowookhaviherani ori wuupuwelela yooweereya ya mwene Davidi vaavo mwanawe Absaloni amusonttawe atthunaka okhala mwene nipuro na apapawe.—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.

8. Eheeni mukhanlaanyu onvekela Yehova?

8 (1Nvekeleke. Muhinaakuve osoma yooweereya ya mweekumini ya mwene Davidi, mmuleeleke Yehova ele yooxumpeni mwaha woonyoonyihiwa. (Nsal. 6:7-10 [6-9 Tradução do Novo Mundo]) Nto munvekeleke Yehova weera mphwanye miruku sa mBiblyani sineera sookhavihereni oviriha maxupo anyu.

9. Eheeni yaakhumelenle Davidi ni Absaloni?

9 (2Muupuweleleke. Muupuweleleke itthu sootheene saamukhumelenle mwene Davidi ni moota saamuhasunlaaya. Yoopatxera, Absaloni mwanawe Davidi, saavira iyaakha sintxipale aawookaka atthu weera emooneke okhala mwene ooreera murima. (2 Sam. 15:7) Oonakaru weera yaari ehuhu yooreerela, aahaaruma anamahottela weera yaviravireke mmuttettheni wa ana a israeli yaawokaka atthu weera emwaakhulele okhala mwene aya. Ophiyera onwoka nthamwene ni yoowo anvaha miruku mwene Davidi weera ekhale vamoha emurukunuweleke mwene Davidi. Absaloni aahihima okhala mwene ni aheerera onvara mwene Davidi weera a mwiive. Apaale yaari ehuhu yeele Davidi avoreiwaawe. (Nsal. 41:2-10 [1-9 Tradução do Novo Mundo]) Davidi ahoonelela etthu aatthunaawe opaka Absaloni nto Davidi aatthawawo oYerusalemu. Vano anakhotto a Absaloni yaawana ni anakhotto a Davidi. Nto Absaloni aaweriwa ni aahiiviwa ni anakhotto a Davidi.

10. Davidi aarowa wuupuwelaka opaka eheeni?

10 Muupuwele moota Davidi oonenlaawe. Davidi annamusivela Absaloni ni annamuroromela Aitofeli. Nto atthu awo aasivelaawe Davidi yannamusontta etthunaka omwiva. Mene mwaha wooweera yannatthuna omwiiva Davidi, vaari vookhweya ohaaroromela asinthamwene awe akina aahovelaka weera awo-tho yaammutthara Absaloni. Pooti weeraka owo ampatxera wiisupuwela ni otthawa meekhaawe. Kapena owo anvalavela ahoonaka yooweera. Nto owo khaapanke eyo. Davidi aawera ovilela ehuhu ele yooxupa ya mweekumini mwawe. Mwaha wa heeni Davidi aawenraawe opaka eyo?

11. Davidi aapanke eheeni emaara aavirihaawe maxupo?

11 (3Mutthokeleleke. Eheeni nyuwo mukhanlaanyu ooxuttera ni yooweereya ya mweekumini ya Davidi? Mwaakhule nikoho nna: “Davidi aapanke eheeni weera awere ovilela maxupo awe?” Davidi aapaka itthu sootheene amuroromelaka Yehova ohiya wiiroromela. Owo khaakhanle oowiikhuraana ahoonaka yoopaka. Opwaha mwa yeeyo, owo aavekela nikhavihero wa Yehova, ni aavekela nikhavihero wa asinthamwene awe. Moohipisa owo aavarihela muteko ele athanlalaawe. Naamwi aininwe murima vantxipale, Davidi aavirelela waaroromela atthu akina nakhala owo tho khaawiitta atthu akina. Mene aavirelela omuroromela Yehova ni asinthamwene awe.

12. Eheeni Yehova aapankawe weera amukhavihere Davidi?

12 Yehova aamukhavihenre hayi Davidi? Muupuwelaka vakhaaneene nyuwo munimoona weera Yehova anvaha Davidi ikuru aahaawelaawe weera awere ovilela. (Nsal. 3:2-9 [1-8; cabeçalho Tradução do Novo Mundo]) Yehova aareeliha soothanla sa Davidi. Nave-tho owo aahaakhavihera asinthamwene awe Davidi emaara yaawanaaya weera emwaakihe mwene aya.

13. Wakhala weera mutthu ohoonyoonyihani nyuwo munrowa omutakiha hayi Davidi? (Matheyo 18:15-17)

13 (4Nvareleke muteko. Mwiikoheke há: ‘Miyo kinrowa omutakiha hayi Davidi?’ Mwaakuveke oreherera maxupo anyu. Moovirikana ni makhalelo nvareleke muteko miruku sa Yesu siri va Matheyo 18. (Mmusome Matheyo 18:15-17.) Muhipake yoothanla muroromelaka miruku sanyu paahi naari mutthunaka wiihakalaliha. Munvekeleke Yehova weera mukhale oomaleleya, ni weera oovaheeni miruku sinrowa wookhaviherani oviriha maxupo anyu. Muhiyeleele nroromelo muraanyuno ni asinthamwene anyu ohiya eyo, mwaakhulele nikhavihero naya. (Mir. 17:17) Opwaha mwa sootheene mutthareke miruku sa Yehova siri mBiblyani.—Mir. 3:5, 6.

EHEENI NYUWO MUKHANLANYU OOXUTTERA NI YOOWEREYA YA MURUMMWA PAULO?

14. Ehuhu heeni yoolepa ya 2 Timotheyo 1:12-16; 4:6-11, 17-22, eneeraya yookhavihereni?

14 Neereke nyuwo munnasonttiwa ni amusi anyu? Munkhala elapo muteko ahu woolaleera onkhottihiwaaya? Wakhala weera ti hiiho yoolepa ya 2 Timotheyo 1:12-16; 4:6-11, 17-22 pooti wookhaviherani. * Paulo aalempe iversu iyo ehuhu aaraawe mukadeya.

15. Eheeni muneeraanyu munvekeleke Yehova?

15 (1Nvekeleke. Muhinaaye osoma yooweereya ela, mmuleeleke Yehova maxupo anyu ni moota nyuwo munoonelaanyu. Munvekele Yehova weera ookhavihereni ophwanya miruku sineera sookhavihereni mwa yooweereya ya ekumi ya murummwa Paulo.

16. Eheeni yaamukhumelenle murummwa Paulo?

16 (2Muupuweleleke. Mweerereke wiihela nipuro na murummwa Paulo emaara atthukenlinwaiye ni ekorente oRoma. Khaiyene ampatxera otthukeliwa nto ekwaha ela, owo oona weera amwiiviwa. Asinthamwene awe akina yaamutthawa mene owo aari ookhulumuweene.—2 Tim. 1:15.

17. Eheeni aakhanlaiye oopaka murummwa Paulo?

17 Vanwereya Paulo wuupuwelela itthu sa muttuli, uupuwelaka há: “kaapanke yoothanla ekina miyo nkaarowa otthukeliwa.” Owo amwanyoonyeriwa vantxipale alopwana a edistritu ya wAsia yaawo yaamutthanwe, wanwereya tho owo ohiya waaroromela asinthamwene awe akina. Mene Paulo khaapanke etthu ntoko eyo. Eheeni yaamukhavihenre Paulo ovirelela waaroromela asinthamwene awe ni nikhavihero na Yehova?

18. Eheeni Paulo aapankaawe weera avirihe maxupo awe?

18 (3Mutthokeleleke. Mwaakhule nikoho: ‘Eheeni Paulo aapanke awe weera awere oviriha maxupo awe, naamwi oopopihiwa weera aamwiiviwa? Paulo khaattiwanle etthu yootepa otthuneya — onvuwiha Yehova. Owo aavirelela wuupuwelela moota woowaalipiha atthu akina. Paulo ahoonihera weera annamuroromela Yehova apakaka mavekelo. (2 Tim. 1:3; 3:16, 17; 4:13) Paulo khaaviriha ehuhu yintxipale awuupuwelelaka asinna yaamutthanwe. Opwaha mwa yeeyo, owo onneera asantte mwaha wa nikhavihero ni nsivelo asinna yanvanhaaya. Nave Paulo aavirelela osoma masu a Muluku. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Ni etthu yootepaxa otthuneya owo khaahovela weera Yehova ni Yesu yannamusivela. Awosa khayamunyanyanle Paulo, ni yaammuliva mwaha wa muteko aavaraawe.

19. Yehova aamukhavihenre hayi Paulo?

19 Yehova aamuleela Paulo weera aamuttharatthariwa mwaha wookhala mukristu. (Mit. 21:11-13) Yehova aamukhavihenre hayi Paulo? Owo aahakhula mavekelo a Paulo, Yesu annamukhavihera Paulo anvahaka owera. (2 Tim. 4:17) Paulo aroromelihiwa weera aamuliviwa mwaha woowiilipihera wawe ni muteko aavaraawe. Nave Yehova aahaavarela muteko asinthamwene a Paulo weera emukhavihere.

20. Nivarihelaka muteko miruku siri va Aroma 8:38, 39 ninrowa otakiha hayi ntakihero na murummwa Paulo?

20 (4Nvareleke muteko. Mwiikoheke há: ‘Miyo kinrowa otakiha hayi ntakihero na murummwa Paulo?’ Ntoko Paulo, niweherereke weera nnoorowa osonttiwa mwaha wa nroromelo nahu. (Mar. 10:29, 30) Weera nivirelele ororomeleya wa Yehova naamwi nivirihaka maxupo, nintthuneya ovirelela onvekela ni osoma masu awe mahiku ootheene. Nihikhale nttiwalaka weera etthu yootepa otthuneya onvuwiha Yehova. Nroromeleke weera Yehova khanrowa onnyanyala. Nave nroromeleke tho weera khiyaavo etthu atthu eneeraya epake eneera ewere onimwalanyiha omusivela wahu Yehova.—Mmusome Aroma 8:38, 39; Aheb. 13:5, 6.

MUXUTTERE NI MATAKIHERO MAKINA A MBIBLYANI

21. Eheeni yaamukhavihenre Aya ni Hector owera maxupo yaakumannaayano?

21 Naamwi nivirihaka maxupo matxipale, matakihero a mBiblyani pooti onilipiha. Mwa ntakihero, Aya murokora mmoha piyoneira oJapao, owo onnahima weera yooweereya ya Yona yoomukhavihera okhala ohoova aalaleyaka mapuro oowaattiwa atthu. Hector, mmiravo mmoha a wIndonésia asipapawe ehikhanle makristu, onhima weera ntakihero na Rute naamukhavihera oxuttera vantxipale voohima sa Yehova ni onvarela muteko.

22. Munrowa ottottela hayi mureerelo iviidiyu sinkhuma mBiblyani sinhima soowereya sa mBiblyani ni “Mutakiheke Waamini Waya”?

22 Munrowa ophwanya woowiini matakihero a mBiblyani eneera elipihe nroromelo nanyu? Osommwa wa Biblya maloveru iviidiyu ni ebuukhu eneera “Mutakiheke Waamini Waya” itthu iya nthalinhaahu sinnasivihera soowereya sa mBiblyani. * Sohaasaaseriwa soowereya sintxipale weera sikumiheriwe ibuukhu iya. Muhinakuve ovarela muteko mwa yoosoma anyu ya Biblya munvekeleke Yehova weera oovaheeni miruku sineera sookhavihereni mweekumini mwanyu. Ni mweerereke wiihela nipuro na mutthu owo onuulummwa mBiblyani. Mutthokeleleke moota Yehova omukhavihenrawe mweekumini mwawe oviriha maxupo awe. Vano nvareleke muteko ele muxuttenraanyu. Mweereke asantte wa Yehova mwaha wa nikhavihero onoovahaaweni, ni moonihereke weera munnahela mwiitti nikhavihero nno. Mwaakhaviheraka ni mwaalipihaka asinna akina.

23. Moovarihana ni ebuukhu ya Yesaya 41:10, 13, eheeni Yehova olaihenraawe onipakela?

23 Ekumi mahiku ala elapo enlamuleliwaaya ni Satana khenkhweya. Emaara ekina, khaninsuwela etthu yoopaka. (2 Tim. 3:1) Nto khanintthuneya okhala oothanana noovaka. Yehova oosuwela etthu ninvirihaahu. Naserekuwa vale, owo onnanroromeliha onivarela ni moono awe woolopwana ni exariya. (Mmusome Yesaya 41:10, 13.) Nto nroromeleke weera Yehova onoonikhavihera, Biblya onnanivaha ikuru weera nivirihe maxupo ahu.

ETXIPO 96 Nivaheke Efaita Eliivuru ya Muluku

^ eparag. 5 Sooweereya sa mBiblyani sinnoonihera weera Yehova, onnaasivela arumeyi awe ni onkela waakhavihera oviriha maxupo aya ootheene. Yoosoma ela enimoonihera moota ninkela ahu ottottela mureerelo mwa yoosoma ya vameekhiihu.

^ eparag. 2 Itthu ihimmwale va miruku paahi. Miruku mikina sa moota woopaka yoosoma anyu ya Biblya, munkela ophwanya va Eliivuru enaakhavihera Anamoona a Yehova otokosa nyaha sikumiheriwe. Nwehe nipuro nneera ‘‘BIIBILIYA’’ ‘‘Omusoma ni omwiiwexexa Biibiliya’’

^ eparag. 14 Munna, khonttuneya osoma yoolepa ela emaara munrowaanyu omuhoolelaka Nwehereri mmulokoni.

^ eparag. 22 Moone mu jw.org Mutakiheke Waamini Waya—Alopwana ni athiyana a mBiblyani”. (Nipuro nneera ENSINOS BÍBLICOS > FÉ EM DEUS.)