Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 13

‘E Malu‘i Koe ‘e Sihova​—Anga-Fēfē?

‘E Malu‘i Koe ‘e Sihova​—Anga-Fēfē?

“‘Oku faitōnunga ‘a e ‘Eikí, pea te ne fakaivimālohi‘i kimoutolu pea malu‘i kimoutolu mei he tokotaha fulikivanú.”​—2 TES. 3:3.

HIVA 18 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā na‘e kole ai ‘e Sīsū kia Sihova ke ne tokanga‘i ‘ene kau ākongá?

‘I HE pō faka‘osi ‘o e mo‘ui ‘a Sīsū ko ha tangatá, na‘á ne fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi pole ‘e fehangahangai mo ‘ene kau ākongá. ‘I hono ue‘i ‘a Sīsū ‘e he‘ene ‘ofa ki hono ngaahi kaume‘á, na‘á ne kole ki he‘ene Tamaí ke ne “tokanga‘i kinautolu koe‘uhi ko e tokotaha fulikivanú.” (Sione 17:14, 15) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū hili ‘ene foki ki hēvaní, ko Sētane ko e Tēvoló ‘e hokohoko atu ‘ene faitau mo ha taha pē ‘oku loto ke tauhi kia Sihova. ‘Oku hā mahino, ko e kakai ‘a Sihová te nau fiema‘u ‘a e malu‘i.

2. ‘Oku lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘e tali ‘e Sihova ‘etau ngaahi lotú?

2 Na‘e tali ‘e Sihova ‘a e lotu ‘a Sīsuú koe‘uhi ko ‘Ene ‘ofa ‘i Hono ‘Aló. Kapau ‘oku tau fai hotau lelei tahá ke fakahōifua‘i ‘a Sihova, te ne ‘ofa foki ‘iate kitautolu, pea te ne tokanga ki he‘etau ngaahi lotu ki ha tokoni mo ha malu‘í. ‘I he tu‘unga ko ha ‘Ulu‘i fāmili tokangá, ‘oku hokohoko atu hono tokanga‘i anga-‘ofa ‘e Sihova ‘ene fānaú. ‘Oku kaunga ia ki hono huafá pe ongoongó tonu!

3. Ko e hā ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e malu‘i ‘a Sihová ‘i he ‘aho ní?

3 ‘Oku ‘ikai mo ha toe taimi te tau fiema‘u ai ‘a e malu‘i ‘a Sihová ka ko e taimí ni. Kuo lī hifo ‘a Sētane mei hēvani, “‘okú ne ‘ita lahi.” (Fkh. 12:12) Kuó ne fakaloto‘i ‘a e ni‘ihi ‘oku nau fakatanga‘i kitautolú ke nau fakakaukau ‘oku nau “fai ha ngāue toputapu ki he ‘Otuá.” (Sione 16:2) Ko e ni‘ihi, ‘oku ‘ikai ke nau tui ki he ‘Otuá, ‘oku nau fakatanga‘i kitautolu koe‘uhi ko e ‘ikai ke tau faka‘atā ke fakafuo kitautolu ‘e he māmaní. Neongo pe ko e hā ‘a e tu‘ungá, ‘oku tau ma‘u ‘a e falala pau. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku pehē ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá: “‘Oku faitōnunga ‘a e ‘Eikí, pea te ne fakaivimālohi‘i kimoutolu pea malu‘i kimoutolu mei he tokotaha fulikivanú.” (2 Tes. 3:3) ‘Oku anga-fēfē hono malu‘i kitautolu ‘e Sihová? Tau lāulea angé ki he founga ‘e ua.

TOKONAKI MAI ‘E SIHOVA HA TEUNGA TAU

4. Fakatatau ki he ‘Efesō 6:13-17, ko e hā kuo tokonaki mai ‘e Sihova ke malu‘i kitautolú?

4 Kuo tokonaki mai ‘e Sihova ha teunga tau ‘e lava ke ne malu‘i kitautolu mei he ngaahi ‘oho ‘a Sētané. (Lau ‘a e ‘Efesō 6:13-17.) Ko e teunga tau fakalaumālie ko ení ‘oku mālohi mo ola lelei! Ka te ne malu‘i kitautolu kapau pē te tau tui ‘a e konga taki taha ‘o e teunga taú​—pea tui ma‘u pē. Ko e hā ‘oku fakafofonga‘i ‘e he konga taki taha? Tau sivisivi‘i angé.

5. Ko e hā ‘a e leta ko e mo‘oní, pea ko e hā kuo pau ai ke tau tuí?

5 Ko e leta ko e mo‘oní ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e ngaahi mo‘oni ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú. Ko e hā kuo pau ai ke tau tui ‘a e leta ko ení? Koe‘uhi ko Sētane “ko e tamai ia ‘a e loí.” (Sione 8:44) Kuo laui afe‘i ta‘u ‘ene ngāue‘aki ‘a e loí pea kuó ne takihala‘i “‘a e kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í”! (Fkh. 12:9) Ka ‘oku malu‘i kitautolu ‘e he ngaahi mo‘oni ‘i he Tohi Tapú mei hono kākā‘í. ‘Oku anga-fēfē ‘etau tui ‘a e leta fakaefakatātā ko ení? ‘Oku tau fai ia ‘aki hono ako ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihová, lotu kiate ia “‘i he laumālie mo e mo‘oni,” pea faitotonu ‘i he me‘a kotoa pē.​—Sione 4:24; ‘Ef. 4:25; Hep. 13:18.

Leta: Ngaahi mo‘oni ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá

6. Ko e hā ‘a e sifa-fatafata ko e mā‘oni‘oní, pea ko e hā kuo pau ai ke tau tuí?

6 Ko e sifa-fatafata ko e mā‘oni‘oní ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a Sihová. Ko e hā kuo pau ai ke tau tui ‘a e sifa-fatafatá? Hangē pē ko hono malu‘i ‘e ha sifa-fatafata ‘a e mafu ‘o ha sōtia mei hano hoka‘i, ko e sifa-fatafata ko e mā‘oni‘oní ‘okú ne malu‘i hotau lotó pe ko e tangata ‘i lotó, mei he ngaahi tākiekina fakamele‘i ‘a e māmaní. (Pal. 4:23) ‘Oku ‘amanekina mai ‘e Sihova ke tau ‘ofa mo tauhi kiate ia ‘aki hotau lotó kotoa. (Māt. 22:36, 37) Ko ia ‘oku feinga ‘a Sētane ke ‘ai hotau lotó ke māvahevahe ‘aki hono ‘ai ke tau ‘ofa ki he ngaahi me‘a ‘oku tu‘uaki mai ‘e he māmaní​—‘a e ngaahi me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihová. (Sēm. 4:4; 1 Sio. 2:15, 16) Pea kapau he‘ikai ola lelei ia, te ne feinga ke fakamanamana‘i kitautolu ke si‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová.

Sifa-fatafata: Ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a Sihová

7. ‘Oku anga-fēfē ‘etau tui ‘a e sifa-fatafata ko e mā‘oni‘oní?

7 ‘Oku tau tui ‘a e sifa-fatafata ko e mā‘oni‘oní ‘aki hono tali ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihova ki he tonú mo e halá pea mo‘ui ‘o fehoanaki mo e ngaahi tu‘unga ko iá. (Saame 97:10) ‘Oku ongo‘i nai ‘e he ni‘ihi ko e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová ‘oku fakataputapui. Ka ‘o kapau te tau tuku hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘i he‘etau mo‘uí, te tau hangē ai ko ha sōtia ‘okú ne vete hono sifa-fatafatá ‘i he lolotonga ‘a e taú koe‘uhi na‘á ne fakakaukau ‘oku fu‘u mamafa. He fakavalevale ē ko ia! Ko e ngaahi fekau ‘a Sihová, “‘oku ‘ikai ke fakamafasia” ia ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kiate iá, ka ‘oku fakahaofi mo‘ui.​—1 Sio. 5:3.

8. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e tui ‘i hotau va‘é ‘a e sū ko e mateuteu ke talaki ‘a e ongoongo leleí?

8 ‘Oku toe ekinaki mai ‘a Paula ke tau tui ‘i hotau va‘é ‘a e sū ko e mateuteu ke talaki ‘a e ongoongo lelei ‘o e melinó. ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘oku totonu ke tau mateuteu ma‘u pē ke malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá. ‘I he‘etau vahevahe ‘a e pōpoaki mei he Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé, ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘etau tuí. ‘Oku fakalototo‘a mo‘oni ke sio ki he kakai ‘a Sihova takatakai ‘i he māmaní ‘oku nau kumi ki ha faingamālie ke talaki ai ‘a e ongoongo leleí​—‘i he ngāue‘angá, ‘apiakó, feitu‘u pisinisí pea ‘i he malanga fale ki he falé, feitu‘u fai‘anga fakataú, ‘a‘ahi ki ha kāinga ta‘etui, talanoa ki ha ngaahi maheni pea na‘a mo e nofo ma‘u ‘i ‘apí. Kapau ‘e iku‘i kitautolu ‘e he manavasi‘í pea tuku ‘etau malangá, te tau hangē ai ko ha sōtia na‘á ne vete hono senitoló ‘i he lolotonga ‘a e taú; ‘e faingofua ke lavea hono va‘é. Ko hono olá, te ne tu‘u laveangofua ki hano ‘ohofi, pea he‘ikai malava ke ne muimui ki he angi ‘a e ‘eikitaú.

Sū: Mateuteu ke talaki ‘a e ongoongo leleí

9. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau to‘o ‘a e pā lahi ko e tuí?

9 Ko e pā lahí ko e tuí ‘okú ne fakafofonga‘i ‘etau tui kia Sihová. ‘Oku tau falala te ne fakahoko ‘ene ngaahi tala‘ofá kotoa. ‘E tokoni ‘a e tui ko iá ke tau “tāmate‘i‘aki ‘a e ngaahi ngahau vela kotoa ‘a e tokotaha fulikivanú.” Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau to‘o ‘a e pā lahi ko ení? Koe‘uhi ‘okú ne malu‘i kitautolu mei hano ue‘ia ‘e he ngaahi akonaki ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní pe ko hano fakamanavahee‘i kitautolu ‘e he ngaahi fakamatala fakaangá. ‘I he ‘ikai ha tuí, he‘ikai ke tau ma‘u ‘a e mālohi ke taliteke‘i hano fakaloto‘i kitautolu ke tukunoa‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘i he taimi kotoa pē ‘oku tau taukapo‘i ai ‘etau tuí ‘i he ngāue‘angá pe ‘i he ‘apiakó, ‘oku tau to‘o ai ‘etau paá. (1 Pita 3:15) ‘I he taimi kotoa ‘oku tau tuku ange ai ha ngāue totongi lelei te ne uesia ‘etau taimi-tēpile tu‘uma‘u ki he lotú, ‘oku tau to‘o ai ‘etau paá. (Hep. 13:5, 6) Pea ‘i he taimi taki taha ‘oku tau tauhi ai kia Sihova neongo ‘a e fakafepakí, ‘oku malu‘i ai kitautolu ‘e he‘etau paá.​—1 Tes. 2:2.

Pā: Tui kia Sihova mo ‘ene ngaahi tala‘ofá

10. Ko e hā ‘a e tātā ko e fakamo‘uí, pea ko e hā kuo pau ai ke tau tuí?

10 Ko e tātā ko e fakamo‘uí ko e ‘amanaki ia ‘oku ‘omai ‘e Sihová​—ko e ‘amanaki te ne fakahaofi kitautolu mei he maté pea fakapale‘i ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau fai hono finangaló. (1 Tes. 5:8; 1 Tīm. 4:10; Tai. 1:1, 2) Hangē pē ko hono malu‘i ‘e ha tātā ‘a e ‘ulu ‘o ha sōtia, ko e ‘amanaki ‘o e fakamo‘uí ‘okú ne malu‘i ‘etau malava fakaefakakaukaú. ‘I he founga fē? Ko e ‘amanaki ko iá ‘okú ne ‘ai ke tau tokangataha ki he ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá pea tokoni‘i kitautolu ke ma‘u ‘a e vakai totonu ki he ngaahi palopalemá. ‘Oku anga-fēfē ‘etau tui ‘a e tātā ko ení? ‘Oku tau fai ia ‘aki hono tauhi ‘etau fakakaukaú ke fehoanaki mo e ngaahi fakakaukau ‘a e ‘Otuá. Ko e fakatātaá, ‘oku tau fokotu‘u ‘etau ‘amanakí, ‘o ‘ikai ‘i he ngaahi koloa ta‘epaú, ka ‘i he ‘Otuá.​—Saame 26:2; 104:34; 1 Tīm. 6:17.

Tātā: ‘Amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá

11. Ko e hā ‘a e heletā ‘o e laumālié, pea ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau ngāue‘aki iá?

11 Ko e heletā ‘o e laumālié ko e Folofola ia ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú. Ko e heletā ko iá ‘okú ne ma‘u ‘a e mālohi ke ne vaetu‘ua ‘a e fa‘ahinga kākā kotoa pē pea fakatau‘atāina‘i ‘a e kakaí mei he ngaahi akonaki halá mo e ngaahi tō‘onga fakatupu maumaú. (2 Kol. 10:4, 5; 2 Tīm. 3:16, 17; Hep. 4:12) ‘Oku tau ako ke ngāue‘aki totonu ‘a e heletā ko iá fakafou ‘i he ako fakafo‘ituituí mo e ako ‘oku tau ma‘u mei he kautaha ‘a e ‘Otuá. (2 Tīm. 2:15) Tānaki atu ki he teunga taú, ‘oku toe ‘omai ‘e Sihova ha tokonaki mālohi ‘e taha ‘o e malu‘í. Ko e hā ia?

Heletā: Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú

HE‘IKAI KE TAU FAITAU TOKO TAHA

12. Ko e hā mo ha toe me‘a ‘oku tau fiema‘u, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 Ko ha sōtia pōto‘i ‘i he taú ‘okú ne ‘ilo‘i he‘ikai lava ke ne ikuna kapau te ne faitau toko taha mo ha fu‘u kau tau; ‘okú ne fiema‘u ‘a e tokoni ‘a hono kaungā-sōtiá. ‘I he tu‘unga meimei tatau, he‘ikai ke tau ikuna kapau te tau faitau ‘iate kitautolu pē mo Sētane mo hono kau muimuí; ‘oku tau fiema‘u ‘a e poupou ‘a hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Kuo tokonaki mai ‘e Sihova ha ‘ha‘oha‘onga ‘o e fanga tokoua’ ‘i māmani lahí ‘a ia ‘oku nau ‘i ai ke tokoni‘i kitautolu.​—1 Pita 2:17.

13. Fakatatau ki he Hepelū 10:24, 25, ko e hā ‘a e ngaahi ‘aonga ‘o hono ma‘u ‘etau ngaahi fakatahá?

13 Ko e founga ‘e taha ‘oku tau ma‘u ai ‘a e poupoú ko hono ma‘u ‘etau ngaahi fakatahá. (Lau ‘a e Hepelū 10:24, 25.) ‘I he‘etau ongo‘i loto-si‘í​—hangē ko ia ‘oku tau hokosia kotoa ‘i he taimi ‘e ni‘ihi​—ko e ngaahi fakatahá ‘e lava ke fakalototo‘a. ‘Oku fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he ngaahi tali loto-mo‘oni ‘a hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e ngaahi malanga mo e ngaahi fakahāhā makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú ‘oku nau fakahokó ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘etau fakapapau ke tauhi kia Sihová. Pea ko ‘etau talanoa fakatupu langa hake ‘i he ki mu‘a mo e tuku ‘a e fakatahá ‘oku fakalototo‘a‘i ai kitautolu. (1 Tes. 5:14) ‘Ikai ko ia pē, ‘oku ‘omai ‘i he‘etau ngaahi fakatahá ‘a e faingamālie ke hokosia ‘a e fiefia ‘oku ma‘u mei hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé. (Ngā. 20:35; Loma 1:11, 12) ‘Oku toe tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi fakatahá ‘i he ngaahi founga kehe. ‘Oku fakalelei‘i ai ‘etau pōto‘i ‘i he taú, hangē ko e laú, ‘aki hono teu‘i kitautolu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, ‘oku tau ako ke ngāue‘aki ola lelei ‘etau Puha Me‘angāue Fakafaiakó. Ko ia teuteu lelei ki he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Lolotonga ‘a e fakatahá, fanongo tokanga. Hili ‘a e fakatahá, ngāue‘aki ‘a e me‘a na‘á ke akó. ‘I ho‘o fai ‘a e ngaahi me‘a ko iá, te ke hoko ai “ko ha sōtia lelei ‘a Kalaisi Sīsuú.”​—2 Tīm. 2:3.

14. Ko e hā ha toe tokoni ‘oku tau ma‘u?

14 ‘Oku tau toe ma‘u ‘a e poupou ‘a e kau ‘āngelo mālohi ‘e laui mano. Fakakaukau atu ki he me‘a ‘oku lava ke fakahoko ‘e ha ‘āngelo pē ‘e taha! (‘Ai. 37:36) Fakakaukau atu he taimí ni ki he me‘a ‘e lava ke fakahoko ‘e ha kongakau ‘āngelo mālohi. ‘Oku ‘ikai ha tangata pe ko ha tēmeniō ‘oku tatau mo e fu‘u kau tau mālohi ‘a Sihová. Kuo lea‘aki ‘o pehē ‘i he kau ‘a Sihova mo ha Fakamo‘oni faitōnunga ‘e toko taha ‘oku tatau ia mo ha fu‘u kau tau tokolahi. (Fkm. 6:16) He mo‘oni ē ko ia! Tauhi ma‘u ‘a e ngaahi me‘a ko iá ‘i ho‘o fakakaukaú ‘i he taimi ‘okú ke manavasi‘i ai ‘i ha me‘a ‘oku lea‘aki pe fai ‘e ha kaungāngāue, kaungāako pe ko ha kāinga ta‘etui. Manatu‘i, ‘oku ‘ikai te ke faitau toko taha. ‘Okú ke muimui ‘i he tataki ‘a Sihová.

‘E HOKOHOKO ATU HONO MALU‘I KITAUTOLU ‘E SIHOVÁ

15. Fakatatau ki he ‘Aisea 54:15, 17, ko e hā he‘ikai ‘aupito ke fakasīlongo‘i ai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá?

15 Ko e māmani ‘oku pule‘i ‘e Sētané ‘oku nau ma‘u ‘a e ngaahi ‘uhinga ke fehi‘a ‘iate kitautolu. ‘Oku tau hanganaki tu‘u-‘atā fakapolitikale pea ‘oku ‘ikai ke tau kau ‘i he taú. ‘Oku tau talaki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, pouaki hono Pule‘angá ko e ‘amanaki‘anga pē ia ‘e taha ki he melinó, pea pouaki ‘ene ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oní. ‘Oku tau fakae‘a ‘a e kau pule ‘o e māmaní ko ha kau loi fakalilifu mo e kau fakapō. (Sione 8:44) Pea ‘oku tau fanongonongo ‘a e vavé ni ke faka‘auha ‘a e māmani ‘o Sētané. Neongo ia, he‘ikai ‘aupito ke fakasīlongo‘i kitautolu ‘e Sētane mo hono kau muimuí. ‘I hono kehé, te tau hanganaki fakahīkihiki‘i ‘a Sihova, ‘o ngāue‘aki ‘a e founga kotoa pē ‘oku tau malavá! Neongo ‘oku mālohi ‘a Sētane, kuo ‘ikai malava ke ne ta‘ofi ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá mei he‘ene a‘u ki he kakai kotoa ‘i he kolopé. ‘Oku malava pē eni koe‘uhi ko e malu‘i ‘a Sihová.​—Lau ‘a e ‘Aisea 54:15, 17.

16. ‘E anga-fēfē hono fakahaofi ‘e Sihova ‘ene kakaí lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahí?

16 Ko e hā ‘oku toka mei mu‘á? Lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahí, ‘e fakahaofi kitautolu ‘e Sihova ‘i ha founga fakaofo ‘e ua. ‘Uluakí, te ne fakahaofi ‘ene kau sevāniti mateakí lolotonga ‘a e taimi te ne ‘ai ai ‘a e ngaahi tu‘i ‘o e māmaní ke faka‘auha ‘a Pāpilone ko e Lahí, ‘a e ‘emipaea ‘o e lotu loí. (Fkh. 17:16-18; 18:2, 4) Te ne fakahaofi leva ‘ene kakaí ‘i he‘ene faka‘auha ‘osi ‘a e toenga ‘o e ngaahi ‘elemēniti ‘o e māmani ‘o Sētané ‘i ‘Āmaketone.​—Fkh. 7:9, 10; 16:14, 16.

17. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga mei he nofo ofi ai pē kia Sihová?

17 ‘I he‘etau nofo ofi ai pē kia Sihová, he‘ikai lava ke fai mai ‘e Sētane ha maumau tu‘uloa. Ko hono mo‘oní, ko ia ‘a e toko taha ‘e faka‘auha tu‘uloá. (Loma 16:20) Ko ia tui ‘a e teunga tau kakató​—pea ‘oua ‘e toe vete! ‘Oua ‘e feinga ke faitau toko taha. Poupou‘i ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pea muimui ‘i he tataki ‘a Sihová. Kapau te ke fai pehē, ‘e lava ke ke falala pau ‘e fakaivimālohi‘i mo malu‘i koe ‘e ho‘o Tamai fakahēvani anga-‘ofá.​—‘Ai. 41:10.

HIVA 46 Sihova Hotau Tu‘í!

^ pal. 5 ‘Oku tala‘ofa ‘e he Tohi Tapú ‘e fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova mo malu‘i kitautolu ‘o ‘ikai mei he maumau fakalaumālié pē ka mei ha fa‘ahinga maumau tu‘uloa pē. ‘I he kupu ko ení, te tau tali ai ‘a e ngaahi fehu‘i ko ení: Ko e hā ‘oku tau fiema‘u ai ke malu‘i kitautolú? ‘Oku anga-fēfē hono malu‘i kitautolu ‘e Sihová? Pea ko e hā kuo pau ke tau fai ke ma‘u ‘aonga ai mei he tokoni ‘a Sihová?