Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 10

Nghee eongalo tali dulu okukwafela ovakonakonimbiibeli fiyo va ninginifwa

Nghee eongalo tali dulu okukwafela ovakonakonimbiibeli fiyo va ninginifwa

“Ngeenge oilyo aishe otai longo nawa, olutu otali ka kula nawa.” — EF. 4:16.

EIMBILO 85 Tambulafaneni

EXUKU LOSHITUKULWA *

1-2. Oolyelye tava dulu okukwafela omukonakonimbiibeli a ninge exumokomesho fiyo a ninginifwa?

AMY, wokuFiji okwa ti: “Onda li ndi hole osho handi lihongo pekonakonombiibeli lange. Onda li ndi shii kutya ohandi lihongo oshili. Onda ka ninga ashike omalunduluko, oo a pumbiwa nokuninginifwa, eshi nda hovela okweendafana novamwatate novamwameme.” Oshimoniwa shaAmy otashi tu hongo oshinima sha fimana osho kutya: Omukonakonimbiibeli opo a dule okuninga exumokomesho fiyo osheshi a ninginifwa, okwa pumbwa ekwafo la wedwa po lavamwe meongalo.

2 Omuudifi keshe ota dulu okukwafela ovo vape va ninge oilyo eongalo. (Ef. 4:16) Omukokolindjila wedina Leilani, wokoVanuatu, okwa ti: “Okaana kake fi ashike kaina ou e ka dala otyanghu. Osho osha faafana nokuninga ovanhu ovahongwa. Otashi pula eongalo alishe li ninge eenghendabala, opo li kwafele umwe e uye moshili.” Oilyo youkwaneumbo, ookaume nosho yo ovahongi, aveshe ohava dana onghandangala mokukwafela okaana fiyo ka ninga omukulunhu. Ohava ningi ngaho moku ka ladipika noku ka honga oilihongomwa ya fimana. Sha faafana, ovaudifi otava dulu okuyandja omayele, okuladipika nokutulila po ovakonakonimbiibeli oshihopaenenwa shiwa, opo ve va kwafele va ninge exumokomesho fiyo va ninginifwa. — Omayel. 15:22.

3. Oshike hatu lihongo kwaasho sha popiwa kuAna, Dorin nosho yo kuLeilani?

3 Omolwashike omuudifi oo ha konakona naumwe e na okukala a hafa ngeenge vamwe meongalo tava kwafele omukonakonimbiibeli waye? Didilika eshi Ana, omukokolindjila e likalekelwa wokuMoldova, a popya a ti: “Oshidjuu neenghono komunhu umwe okuwanifa po eemhumbwe domukonakonimbiibeli ngeenge okwa hovele okuninga exumokomesho.” Dorin, omukokolindjila e likalekelwa wokoshilongo osho tuu osho, okwa ti: “Ovaudifi vamwe otava dulu okupopya oshinima shonhumba tashi kumu omutima womukonakoni, osho inandi diladila nande onale.” Leilani okwa popya vali etomheno limwe a ti: “Ngeenge omukonakoni okwa ulikilwa ohole nosho yo ohamu, ohashi mu kwafele a didilike mo ovapiya vaJehova.” — Joh. 13:35.

4. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

4 Otashi dulika u lipule kutya, ‘Ongahelipi handi dulu okukwafela omukonakonimbiibeli a ninge exumokomesho ngeenge haame handi konakona naye?’ Natu ka taleni osho tu na okuninga po shimha twa shivwa kuumwe tu ye komukonakonimbiibeli waye nosho yo osho tu na okuninga po ngeenge omukonakonimbiibeli okwa hovele okuuya kokwoongala. Ohatu ka mona yo nghee ovakulunhuongalo tava dulu okukwafela ovakonakonimbiibeli va ninge exumokomesho fiyo va ninginifwa.

NGEENGE U LI PEKONAKONOMBIIBELI

Ngeenge owa shivwa u waimine vamwe pekonakonombiibeli, lilongekidila oshitukulwa osho tashi ka kundafanwa (Tala okatendo 5-7)

5. Onghandangala ilipi to dana ngeenge owa shivwa pekonakonombiibeli?

5 Pekonakonombiibeli, omuhongi oye e na oshinakuwanifwa shokukwafela omukonakoni a ude ko Eendjovo daKalunga. Ngeenge owa shivwa kuumwe u mu waimine, litala ko u li omulongi pamwe naye. Onghandangala oyo to dana oku mu yambidida. (Omuud. 4:9, 10) Ndele oshike to dulu okuninga po kondadalunde, opo u mu kwafele pekonakono?

6. Ngeenge u li pekonakonombiibeli, ongahelipi to dulu okutula moilonga efinamhango olo tali hangwa mOmayeletumbulo 20:18?

6 Lilongekidila oshitukulwa osho tamu ka konakona. Tete, pula omuhongi e ku lombwele kanini kombinga yomukonakoni. (Lesha Omayeletumbulo 20:18.) Oto dulu okupula kutya: “Oshike u shii kombinga yomukonakoni? Oshikundafanwa shilipi tamu ka konakona naye? Oshike wa hala omukonakoni e lihonge moshitukulwa eshi? Oinima ilipi ndi na okupopya nokuhenuka okupopya pekonakono olo? Ongahelipi handi dulu okuladipika omukonakoni a ninge exumokomesho?” Oshoshili kutya omuhongi ina pumbwa okupopya oiholekwa i na sha nomukonakoni waye, ashike osho te ku lombwele otashi dulu okukala ekwafo linene. Omutumwa wedina Joy oha kundafana kombinga yaasho naavo tava i naye komukonakoni waye. Okwa popya a ti: “Ouyelele wa tya ngaho ohau kwafele oo handi i naye komukonakoni a kale e na ohokwe muye noku kale e shii osho e na okutya pekonakono.”

7. Ngeenge to ka waimina umwe pekonakonombiibeli, omolwashike wa pumbwa okulilongekidila osho tashi ka kundafanwa?

7 Ngeenge owa shivwa mu ka longe naumwe komukonakoni, osha fimana naave u lilongekidile oshitukulwa osho tashi ka kundafanwa. (Esra 7:10) Dorin, omumwatate oo a popiwa pehovelo, okwa ti: “Ohandi shi pandula ngeenge oo handi i naye komukonakoni okwe lilongekidila oshitukulwa. Ohashi mu kwafele a ninge omatyekosha taa ti sha.” Shikwao vali, omukonakoni ota ka mona kutya amushe omwe lilongekida nawa, nokungaho otamu mu tulile po oshihopaenenwa shiwa. Nonande ito mono efimbo lokulilongekidila oshitukulwa filufilu, oto dulu okukonga efimbo u tale oitwa oyo ya fimana noku i kaleka momadiladilo.

8. Ongahelipi to dulu okushilipaleka kutya eilikano olo ho ilikana pekonakonombiibeli otali ti sha?

8 Eilikano ohali dana onghandangala ya fimana pekonakonombiibeli. Onghee diladila nawa komesho yefimbo osho to ka tya ngeenge owa pulwa u ilikane. Kungaho, eilikano loye otali ka kala tali ti sha neenghono. (Eps. 141:2) Hanae wokoJapan, oha dimbuluka natango omailikano oo a li haa ilikanwa komumwameme umwe oo a li ha longo pamwe naao ha konakona naye. Okwa ti: “Onda li nda didilika kutya omumwameme oo oku na ekwatafano la kola naJehova nonda li nda hala okukala nde mu fa. Onda li yo handi kala ndi udite ndi holike ngeenge ta kwatele mo edina lange momailikano aye.”

9. Metwokumwe naJakob 1:19, oshike to ka ninga po opo u kale ekwafo linene pekonakonombiibeli?

9 Yambidida omuhongi pefimbo lekonakono. Omamuyovbi, omukokolindjila e likalekelwa wokoNigeria, okwa ti: “Omuudifi, oo e li ekwafo linene, oha kala ta shikula pekonakono. Omuudifi oo e ku waimina oha ningi omatyekosha taa ti sha, ashike iha popi shihapu, molwaashi oku shii kutya omuhongi oye ta kwatele komesho.” Onaini u na okutya sha, noshike u na okupopya pefimbo lekonakono? (Omayel. 25:11) Pwilikina nelitulemo eshi omuhongi nomukonakoni tava popi. (Lesha Jakob 1:19.) Opo nee to ka popya apa sha pumbiwa. Oshoshili kutya, owa pumbwa okulongifa eendunge dokuyoolola. Pashihopaenenwa, ino hala okukala to popi shihapu, okuya omuhongi moshipala eshi ta tomhafana ile okweeta po ouyelele umwe inau pamba oshikundafanwa. Ashike etyekosha li li pauxupi, efaneko ile epulo, otali dulu okuyelifa oshitwa osho tashi kundafanwa. Mokweendelako kwefimbo, oto ka mona kutya ino pumbwa okutya sha shihapu kombinga yoshikundafanwa. Ashike ngeenge owa pandula omukonakoni noku mu ulikila ohole pauhandimwe, oto ke mu kwafela neenghono a ninge exumokomesho.

10. Ongahelipi oshimoniwa shoye tashi dulu okukwafela omukonakonimbiibeli?

10 Va lombwela oimoniwa yoye. Ngeenge otashi shiiva, lombwela omukonakoni pauxupi nghee we lihonga oshili, omashongo oo wa finda ile nghee Jehova a kala noku ku kwafela monghalamwenyo yoye. (Eps. 78:4, 7) Otashi dulika oshimoniwa shoye osho shi ka kwafele omukonakoni. Otashi dulika shi pameke eitavelo laye, ile shi mu twe omukumo a twikile okuninga omalunduluko fiyo a ninginifwa. Otashi dulu oku mu honga osho e na okuninga opo a finde omashongo oo a taalela. (1 Pet. 5:9) Gabriel wokoBrazil, oo paife e li omukokolindjila, ota dimbuluka nghee a li a kwafelwa pekonakonombiibeli. Okwa ti: “Eshi nda uda oimoniwa yovamwatate vamwe, onde li honga kutya Jehova oha kala e wete omashongo oo twa taalele. Onda mona kutya ngeenge ova dula okufinda omashongo a tya ngaho, naame ohandi dulu oku a finda.”

NGEENGE OMUKONAKONI HE UYA KOKWOONGALA

Atusheni ohatu dulu okutwa omukumo omukonakoni a twikile okuuya kokwoongala (Tala okatendo 11)

11-12. Omolwashike tu na okuhambelela nohamu omukonakonimbiibeli oo he uya kokwoongala?

11 Opo omukonakonimbiibeli a ninge exumokomesho fiyo a ninginifwa, okwa pumbwa okukala he uya kokwoongala pandjikilile nokumona ouwa muko. (Heb. 10:24, 25) Otashi dulika omuhongi e mu shive kokwoongala oshikando shaye shotete. Ngeenge okwe uya, atusheni natu mu ladipike a kale he uya kOlupale lOuhamba. Mbela omeenghedi dilipi hatu dulu okuninga ngaho?

12 Natu hambelele omukonakoni nohamu. (Rom. 15:7) Ngeenge omukonakoni okwa hambelelwa nohamu pokwoongala, ota ka kala a hala okuuya alushe kOlupale lOuhamba. Opo u mu kwafele a kale a manguluka, mu popifa nohamu noku mu shiivififa kuvamwe. Kala to popi naye, molwaashi otashi dulika oo ha konakona naye ina fika natango ile e lipyakidila vali noinakuwanifwa imwe mOlupale lOuhamba. Yandja elitulemo kwaasho ta popi nokuulika kutya ou na ohokwe muye. Mbela oku mu hambelela nohamu kwoye otaku ke mu kuma ngahelipi? Natu ka taleni koshimoniwa shaDmitrii, oo a ninginifwa ashike omido dinini opo da di ko nopaife oku li omuyakuliongalo. Okwa popya shi na sha noshikando shaye shotete eshi a ya kokwoongala a ti: “Omumwatate umwe okwa li a mona nge nda teelela pondje yOlupale lOuhamba nda tila nokwa li a findikila nge meni nombili. Vahapu ova li ve uya okupopifa nge. Osha li sha kumwifa nge neenghono. Onda li nde shi hafela unene nonda li nda hala ashike ngeno keshe efiku oku na okwoongala. Oshinima osho osha kumwifa nge noinandi shi shakeneka nande onale.”

13. Ongahelipi oshihopaenenwa shoye shiwa tashi dulu okukwafela omukonakonimbiibeli?

13 Tula po oshihopaenenwa shiwa. Oshihopaenenwa shoye shiwa otashi dulu okukwafela omukonakonimbiibeli a mone kutya okwa mona oshili. (Mat. 5:16) Vitalii, oo e li omukokolindjila koMoldova, okwa ti: “Ondi shii onghedi yokukalamwenyo yavamwe meongalo, nghee hava diladila nokulihumbata. Osho osha tomha nge kutya Eendombwedi daJehova odo elongelokalunga lashili.”

14. Ongahelipi tashi dulika oshihopaenenwa shoye shi kwafele umwe a ninge exumokomesho?

14 Opo omukonakoni a kale a wana okuninginifwa, okwa pumbwa okutula moilonga osho te lihongo. Ashike osho haalushe hashi kala shipu. Ndele ngeenge omukonakonimbiibeli okwa didilike nghee ho mono ouwa mokutula moilonga omafinamhango Ombiibeli, otashi ke mu linyengifa e ku hopaenene. (1 Kor. 11:1) Natu ka taleni koshimoniwa shaHanae, oo a popiwa pehovelo. Okwa ti: “Ovamwatate novamwameme ova tulila nge po oihopaenenwa iwa i na sha naasho nda li handi lihongo. Onda mona nghee handi dulu okutwa vamwe omukumo, oku va dimina po noku va ulikila ohole. Alushe ohava popile vamwe mouwa. Onda kala nda hala oku va hopaenena.”

15. Omayeletumbulo 27:17 otae tu kwafele ngahelipi tu mone nghee sha fimana okupanga oukaume nomukonakonimbiibeli oo he uya kokwoongala?

15 Panga oukaume nomukonakoni. Eshi omukonakoni ta twikile okuuya kokwoongala, ulika kutya ou na ohokwe muye. (Fil. 2:4) Kendabala oku mu shiiva nawa. Ponhele yoku mu pula oinima yopaumwene, oto dulu oku mu pandula omolwomalunduluko mawa oo ta ningi. Mu pula nghee ekonakonombiibeli tali ende, oukwaneumbo wavo nosho yo oilonga yaye. Eenghundafana da tya ngaho otadi dulu oku mu kwafela mu pange oukaume. Ngeenge owa pange oukaume nomukonakoni, oto ke mu kwafela a ninge exumokomesho fiyo a ninginifwa. (Lesha Omayeletumbulo 27:17.) Paife Hanae ota longo e li omukokolindjila wondjikilile. Ota dimbuluka eshi opo a hovele okuya kokwoongala, a ti: “Eshi nda panga oukaume navamwe meongalo, osha ningifa nge ndi kale alushe nda teelela nodjuulufi okwoongala taku shikula ko nohandi uya kokwoongala nonande onda loloka. Ohandi hafele eendafano nookaume kange vape nosha kwafela nge ndi xulife po oukaume novanhu ovo ihava longele Jehova. Onda li nda halelela okukala nekwatafano lopofingo naJehova nosho yo novamwatate novamwameme. Onghee hano, onda li nda tokola okuninginifwa.”

16. Oshike vali to dulu okuninga opo u kwafele omukonakonimbiibeli a kale a manguluka eshi e li pokwoongala?

16 Eshi omukonakoni ta twikile okuninga exumokomesho nosho yo omalunduluko, mu kwafela a kale e udite kutya oku li oshilyo sheongalo. Oto dulu okuninga ngaho mokukala ho mu yakula. (Heb. 13:2) Denis wokoMoldova ota dimbuluka eshi a li omukonakonimbiibeli a ti: “Ame nomukulukadi wange otwa li hatu shivwa lwoikando tu ka endafane novamwatate. Ove tu lombwela nghee Jehova e va kwafela. Osho osha li she tu twa omukumo. Eemhito da tya ngaho ode tu kwafela tu kale twa hala okulongela Jehova, notwa mona kutya ohatu ka kala nonghalamwenyo ya denga mbada ngeenge otwa ningi ngaho.” Ngeenge omukonakonimbiibeli okwa ningi omuudifi, oto dulu oku mu pula mu ka longe pamwe naye moukalele. Diego omuudifi wokoBrazil, okwa ti: “Ovamwatate vahapu ohava shivi nge tu ye navo moukalele. Oyo oya li onghedi ya denga mbada yoku va shiiva nawa. Eshi nda ninga ngaho, onde li honga shihapu nondi udite nda ehena popepi elela naJehova nosho yo naJesus.”

ONGAHELIPI OVAKULUNHUONGALO TAVA DULU OKUKWAFELA OVAKONAKONIMBIIBELI?

Ovakulunhuongalo, okunakonasha kweni novakonakoni otaku dulu oku va kwafela va ninge exumokomesho (Tala okatendo 17)

17. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okukwafela ovakonakonimbiibeli?

17 Kongeni efimbo lokukala novakonakonimbiibeli. Ngeenge ovakulunhuongalo ohava ulike kutya ove hole nove na ko nasha novakonakoni, ohashi va kwafele va ninge exumokomesho fiyo va ninginifwa. Mbela ohamu popi ngoo pandjikilile novakonakonimbiibeli pokwoongala? Otava ka mona kutya omu na ohokwe muvo ngeenge ohamu dimbuluka omadina avo, unene tuu ngeenge va hovele okuyandja omatyekosha. Mbela itamu dulu okutalulula omalipyakidilo eni nokuwaimina omuudifi ngeenge ta konakona Ombiibeli naumwe? Otashi dulika u ka kwafele omukonakoni monghedi oyo ino diladila nande onale. Omukokolindjila wedina Jackie wokoNigeria, okwa popya a ti: “Ovakonakoni vahapu ohava kala va kumwa ngeenge va udu kutya omumwatate oo handi longo pamwe naye omukulunhuongalo. Omukonakonimbiibeli umwe okwa ti: ‘Omufita wetu iha ningi ngaho. Oha talele po ashike oipuna ngeenge otai mu futu.’” Omukonakoni oo paife ohe uya kokwoongala.

18. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okuwanifa po oshinakuwanifwa osho ve lineekelelwa osho tashi hangwa mOilonga 20:28?

18 Deuleni nokutwa omukumo ovahongi vOmbiibeli. Ovakulunhuongalo omu na oshinakuwanifwa sha fimana shoku kwafela ovaudifi va kale hava pondola moukalele, va kale ovaudifi novahongi va pyokoka. (Lesha Oilonga 20:28.) Ngeenge omuudifi okwa fya eehoni okukwatela komesho ekonakonombiibeli u li po, oto dulu oku mu pula u li kwatele komesho. Jackie, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Ovakulunhuongalo ohava pula nge alushe kombinga yovakonakonimbiibeli vange. Ngeenge nda taalela eshongo li na sha nokuninga ekonakonombiibeli, ohava pe nge omayele taa longo.” Ovakulunhuongalo otava dulu okuninga shihapu va ladipike nokutwa omukumo ovahongi va pule komesho. (1 Tes. 5:11) Jackie okwa weda ko a ti: “Ohashi hafifa nge ngeenge ovakulunhuongalo tava tunge omukumo nokulombwela nge kutya ohava pandula oilonga yange youdiinini. Eendjovo da tya ngaho oda fa ashike omunhu wa pewa omeva matalala wa dja metokopyo lomutenya. Eendjovo davo dopahole ohadi kwafele nge ndi kale ndi na elineekelo nondi mone ehafo eshi handi twikile okukonakona Ombiibeli navamwe.” — Omayel. 25:25.

19. Ehafo lilipi atusheni hatu dulu okumona?

19 Nonande paife ihatu konakona Ombiibeli naumwe, ohatu dulu okukwafela umwe a ninge exumokomesho lopamhepo. Ohatu dulu okukwafela omuhongi nomatyekosha etu mawa pefimbo lekonakono nopehe na okupopya shihapu. Ohatu dulu okupanga oukaume novakonakoni ngeenge ve uya kOlupale lOuhamba noku va tulila po oshihopaenenwa shiwa. Ovakulunhuongalo otava dulu okutwa omukumo ovakonakoni mokukala efimbo navo. Ovakulunhuongalo ohava deula yo ovahongi noku va pandula. Ohatu kala twa hafa neenghono ngeenge hatu ningi sha, nonande kashi fi shihapu, tu kwafele umwe a kale e hole Jehova noku mu longela.

EIMBILO 79 Va kwafela va kale va pama

^ okat. 5 Vamwe vomufye fiyo paife katu na oufembanghenda wokukonakona Ombiibeli naumwe. Ashike atusheni ohatu dulu okukwafela umwe a ninge exumokomesho fiyo a ninginifwa. Moshitukulwa eshi ohatu ka kundafana nghee keshe umwe womufye ta dulu okukwafela omukonakonimbiibeli a hange elalakano olo.