Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 12

Nga bakoá kjoatsjoacha kaná kʼianga ʼya xi majtikená

Nga bakoá kjoatsjoacha kaná kʼianga ʼya xi majtikená

“Jebi xi kʼoasʼin bʼeneno: Katamatsjoachao xíngio. Tsa chjotasonʼnde jtikeno, ʼyanío nga an títjon koanjtikena” (JUAN 15:17, 18).

KJOAJNDA 129 Kao kjoaka si̱xálee Niná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Tojo tso Mateo 24:9, ánni nga tsín tokʼoamaniná nga chjota majtikená.

TOXÁ kʼoasʼin kisindaniná je Jeobá nga tsjoacha koaan xíngiaa. Kuinga aon maniná nga ʼya xi majtikená kʼoa saʼnda nokjonñá. Tobʼelañá, jngo tichjaa xi Europa tsʼe, xi Georgina ʼmi itso: “Kʼianga 14 nóna, koanjtikena je mana nga je Jeobá kisixále. Alikui nda kisʼe tokoan kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín nda chjotaña”. * Kʼoa jngo ndsʼee xi Danilo ʼmi, itso: “Kitsokjonña nga tsakʼéna je sondado kʼoa aon koanna jmeni xi kitsona nga testigole Jeobá ma”. Ningalani tsín nda satío tokoán nga chjota majtikená, je Jesús kʼoakitso nga toxá kʼoakoa̱nni (tʼexkiai Mateo 24:9). *

2, 3. Ánni majtikeniná je chjota.

2 Joni je Jesús, alikui ya nojiaan yaoná jmeni xi chon sonʼnde, kuinga majtikeniná je chjota (Juan 15:17-19). Bakolee kjoaxkóntokon je chjotaxá, tonga alikui ya nojiaan yaoná kjoa política kʼoa alikui nʼia saludar je bandera. Tojé Jeobá ʼyaxkoán. Bʼainganʼiolee je Jeobá nga toje xi tjínle ʼnde nga koatexoma, tonga je Na̱i kʼoa kao xi ya tsjoánganʼiole kontra batiole je Niná (Gén. 3:1-5, 15). Kʼoaʼmilee je chjota nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín kʼoa nga jeme sikjeson je kontrale (Dan. 2:44; Apoc. 19:19-21). Tsjoa sʼe tokoán nga kʼoatso je én xi noʼyá, tonga alikui sasénle je chjotatsʼen (Sal. 37:10, 11).

3 Kʼoati kuinga majtikeniná je chjota nga kui kjoatéxomale Niná mangíntjenngiaa, kʼoa tsín kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui chʼaotjín male chjota nga tixʼin xínkjín kʼoa nga tiyánchjín xínkjín fayokaoni, tonga je Niná kisikjeson naxinandá Sodoma kao Gomorra nga kui kjoa kisʼe (Jud. 7). Besinná je chjota nga kui kjoatéxomale Niná mangíntjenngiaa kʼoa kʼoatso nga ñá xi tsín nda nikjaʼaitsjeen (1 Ped. 4:3, 4).

4. Jméni xi basenkaoná nga kaná kʼianga majtikená je chjota.

4 Jméni xi koasenkaoná nga majtikená je chjota kʼoa nga totso tomaniná. Tjínnele nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná. Nga makjainná yaa mangóson jngo ki̱cha̱ xi bájchxochjoá yaoná xi síkjitsʼao “je flecha xi títi xi tsʼe na̱i” (Efes. 6:16). Ali tsa tokuijin xi machjén nga koa̱nkjainná, kʼoati machjén nga koakoá kjoatsjoacha. Nga̱ je kjoatsjoacha “likui matijta”. Kʼoa nga bakoá kjoatsjoacha chókjoajinná kʼianga jme xi matʼeen (1 Cor. 13:4-7, 13). Kataʼyala jósʼin basenkaoná nga tsjoachaa je Jeobá, nga tsjoachaa je ndsʼee kʼoa nga tsjoacha maa saʼnda je xi jtikená.

NGA TSJOACHAA JE JEOBÁ KANÁ KʼIANGA ʼYA XI MAJTIKENÁ

5. Jméni xi kisʼin je Jesús nga tsjoake koan je Nʼaile.

5 Jngo nitje̱n tongini nga jeme ni̱kʼien Jesús, i kitsole je chjotatjenngile xi kixi kitʼale: “Kʼoasʼin sʼian josʼin nga Nʼainá kitsjoana kjoatéxoma, jméni nga kʼoasʼin katabeni sonʼndebi nga tsjoake̱ Nʼainá” (Juan 14:31). Nga tsjoake koan je Jeobá, kui xi tsakasenkao nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin nga koanskanni. Kʼoati chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan tsanda ñá tsa tsjoachaa je Jeobá.

6. Tojo tso Romanos 5:3-5, jósatío tokoán xi choʼndale Jeobá maa kʼianga majtikená je chjota.

6 Nga tsjoachaa je Niná kui xi basenkaoná ngantsjai nga chókjoajinná kʼianga fitjenngikená chjota. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitsole je chjotaxá judío nga tsín tikatatsoyasonni je pastro, nga tsjoake je Niná i kitso: “Ngisa machjén nga nikjitjosonlee Niná kaoni tsa chjotasonʼnde” (Hech. 5:29; 1 Juan 5:3). Nga tsjoake Niná je ndsʼee, kixi tjíofitʼale ninga tse nganʼio tjínle je chjotaxá xi tjíofitjenngike. ʼNdele nga si̱kʼajenlee tokoán nga chjota fitjenngikená tosaa tsjoa sʼe tokoán (Hech. 5:41; tʼexkiai Romanos 5:3-5 *).

7. Jósʼiaan kʼiatsa xíngiaa batiochjoaná.

7 Tsakui nichxin kui xi ngisa ñʼai maná nga xíngiaa batiochjoaná. Kʼianga skoe̱ je xíngiaa nga mesaná jchaa xi tʼatsʼe Jeobá, tjínjinkʼa xi kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga totíchʼanachaná kʼoa nga jekjimaskáyaná (tingósonkoai Marcos 3:21). Tsakui nichxin saʼnda totaon skoe̱ná. Tonga ʼyañá nga toxá kʼoakoa̱nni, nga̱ je Jesús kʼoakitso nga “je xi kontrale chjota, tijeni xi tjío ya ndʼiale” (Mat. 10:36). Ningalani majtikená je chjota, ñá alikui majtichaa. Nga sa tsjoacha sa tsjoacha maa je Jeobá kʼoati sa tsjoacha sa tsjoacha maa xíngiaa (Mat. 22:37-39). Tonga alikui bitjatoné je kjoatéxomale Niná tojoni nga nda kuiyoaa ngixko̱n chjota.

Ninga sakʼoa kjoañʼai chja̱ʼá, koasenkaoná ngantsjai je Jeobá kʼoa tsjoánganʼioná (Chótsenlai párrafo 8-10)

8, 9. Jméni xi tsakasenkao jngo tichjaa nga tsakʼejnachjoale je na̱le.

8 Je Georgina, xi saje kanikʼaxkiaa ya párrafo 1, kixi kitʼale Niná ninga nʼio tsakʼejnachjoale je na̱le. Itso: “Ñatjen kichotʼayaníjin Biblia nga joaijin kao testigole Jeobá. Tonga nga jejaʼato jaon sá, kʼianga jekoanmena kia kjoajtín, je mana alikui kitsjoaʼndena. Jé tsakájta chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná, kʼoa kui kʼoakitsona josʼin síkjaʼaitsjen chjota jebi. Totaon tsabena, kiskenʼndó ntsja̱na, tsakájtínsinna kʼoa yaa kisikʼatsaojin tjé je xo̱n xi chotʼayá. Kʼiaa kisʼe̱nngindá nga jekichona 15 nó. Nga tsín mele nga tosi tonda je Jeobá sixále, yaa kisíkʼéjnana jngo ʼnde jñani finikatío je xti xi xíjin. Je xti xi ya tjío, tjínkʼa xi droga kjen kʼoa xi kjaʼaísa kjoa bajngi. Ngisaa ñʼai maná nga je batiochjoaná je xi tjínnele nga tsjoake koa̱nná kʼoa xi sikuindaná tsakai”.

9 Je Georgina kʼoatso jmeni xi tsakasenkao. Itso: “Kʼianga tsakʼejnachjoana je mana, kʼiakjoán jetʼana nga tsakʼexkia ngayeje Biblia. Koanjinna nga Énle Niná xi tikotʼaya kʼoa ngisaa koanchriantʼale je Jeobá. Kjitʼaa tsakʼetsʼoale kʼoa kinrʼoéna ngantsjai. Kʼianga ya tijna jña kisíkʼéjnana je mana, jngo tichjaa xi kʼoakitsona nga koa̱n kjuía ya ndʼiale, kʼoa ñatjen kichotʼayaníjin Biblia nga joaijin. Jokjitse nga ya tsakatejna, tsakinyakaona je ndsʼee kʼoa ñaki joxi xíngia sʼin tsabekonna. Tsaʼbeña nga ngisa tse nganʼio tjínle je Jeobá tikʼoajinni toʼyani xi koatiochjoaná”.

10. Jméni xi tsín jao tjínná.

10 Je pastro Pablo kʼoakitso nga nijmejinla “xi koa̱n kjoaʼaxinná je kjoatjaochale Niná nga tiyokoaa Cristo Jesús Nainá” (Rom. 8:38, 39). Ninga sakʼoa kjoañʼai chja̱ʼá, jé Jeobá koasenkaoná. Tojo koan je Georgina, kʼoati je ndsʼee síchjén je Jeobá nga basenkaoná.

NGA TSJOACHAA JE NDSʼEE KANÁ KʼIANGA ʼYA XI MAJTIKENÁ

11. Jósʼin tsakinyakao je chjotatjenngile Jesús je kjoatsjoacha xi kinchja̱ni tojo tso Juan 15:12, 13. Jngo choa̱ tʼejnai.

11 Jngo nitje̱n tongini nga to jeni̱kʼien Jesús, kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tsjoake katama xínkjín (tʼexkiai Juan 15:12, 13). * Koanjinle je Jesús nga kui xi kuinyakao nga jtín sʼin koatio kʼoa nga chókjoale nga koa̱njtike je chjota. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan je chjotale Cristo xi Tesalónica tsʼe, chjota kitjenngike saʼnda nga kisʼejna títjon je jtín. Je chjotale Cristo jebi nʼio nda choa̱ tsakatío nga tsakakó kjoatsjoacha kʼoa nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin (1 Tes. 1:3, 6, 7). Je Pablo kʼoakitsole nga tosi tonda tsjoake katama xínkjín (1 Tes. 4:9, 10). Nga tsjoake xínkjín tsakinyakao je xi kisikʼajenle kon kʼoa je xi nganʼio koanchjénle (1 Tes. 5:14). Kʼoakisʼin jotsakʼinle. Kʼoa ñanó koanskanni, je Pablo i kitsole nga kiskile xi koanjaoni kʼa: “Nga jngójngó ngatsʼio kjaínga nda tsjoachao xíngio” (2 Tes. 1:3-5). Nga tsjoake koan xínkjín kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin kʼoa nga chjota kitjenngike.

Nga tsjoachaa xíngiaa kaná kʼianga ʼya xi majtikená (Chótsenlai párrafo 12) *

12. Jósʼin tsakakó nga tsjoake xínkjín je ndsʼee kʼianga kjoajchán kisʼe ya ʼndele.

12 Kataʼyala jokoan je Danilo kao chjoónle. Kʼianga kjoajchán kisʼe ya ʼndele tosi tonda ki kjoajtín, kitsoyason jokji tjen kʼoakoanle kʼoa kitsjoale tsojmi xi ma chine je ndsʼe̱. Je Danilo kʼoatso jokoan kʼianga sondado kicho ya ndʼiale. Itso: “Kʼoakitsona nga tsín titestigole Jeobá katamaña, kʼoa nga koankaina, tsakʼéna kʼoa tsakinyáxkónna kʼoa toyaa jkoa kisikʼatoson chʼinsá. Kʼoa nga jekini, kʼoakitsona nga kuicho ijngokʼa kʼoa nga je chjoónna skoe̱taon. Kʼoa je ndsʼee tokjoan xin naxinandá kisikasénnajin kʼoa tren tsangínkoaijin. Alikui cha̱jinna jokji kjoatsjoacha tsakakónajin je ndsʼee. Kʼianga kichuijin ya naxinandá jña kisikasénnajin, je ndsʼee xi ya tsʼe kisikjennajin, tsakasenkaona nga kisokoxána kʼoa nga kisokona jngo ndʼia jña tsakiyonijin. Kʼoa sa jin kichjoeyangáijin je ndsʼee xi ya kicho nga kjoajchán kisʼe ya ʼndele”. Jmeni xi koantʼain je ndsʼee jebi kao chjoónle kui bakóná nga chókjoajinná nga chjota majtikená kʼianga tsjoacha maa je ndsʼee.

NGA BAKOÁ KJOATSJOACHA KANÁ KʼIANGA JOSÍKAONÁ JE XI JTIKENÁ

13. Jósʼin basenkaoná je nganʼiotsje nga tosi tonda je Jeobá nixálee kʼianga majtikená je chjota.

13 Je Jesús kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha koaan je xi jtikená (Mat. 5:44, 45). Ninga tsín choa ñʼai tíjna nga kʼoanʼia, jé nganʼiotsjele Niná basenkaoná. Kʼianga tjín xi majtikená, jé nganʼiotsje basenkaoná nga bakoá kjoatsjoacha, kjoatsejta, nga ndʼé maa, nga bakoá kjoanda kʼoa nga maná chjoéxkoá yaoná (Gál. 5:22, 23). Tjín chjota xi tsín tibatiochjoani kʼoa xi saʼnda testigole Jeobá ma kʼianga be nga kʼoasʼín je chjoónle kʼoa tsa xʼinle, tsa xtile, kʼoa tsa jeje̱ chjotandaindʼiale. Si̱jélee je Jeobá nganʼiotsjele tsa ñʼai maná nga tsjoacha maa je xi jtikená xi totʼatsʼe nga Énle Niná tichotʼayá (Luc. 11:13). Alikui jao tjínná nga ngisa nda nga kui kʼoanʼia ngantsjai jmeni xi tso je Niná (Prov. 3:5-7).

14, 15. Jósʼin tsakasenkao jngo tichjaa jmeni xi tso Romanos 12:17-21 nga tsjoake koan je xʼinle ninga tsakʼejnachjoa.

14 Kataʼyala jokoan je Yasmín. Kʼianga testigole Jeobá koan, je xʼinle kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tíchʼanachale kʼoa tsakásjaile jokisʼin nga tsín tije Jeobá sixánile je chjoónle. Totaon tsabe kʼoa kʼoakitsole je xínkjín, jngo xi séntítjonle religión kʼoa jngo chjinebʼenda, nga kui jée katabáne nga xkoa̱ya tísíkʼéjna je familiale. Kʼoa nga tísʼejna kjoajtín yaa kicho je xʼinle kʼoa tokitso tomanile je ndsʼee. Tokiskiʼndá je Yasmín nga totaon tsaʼya.

15 Kʼianga kicho kjoajtín je Yasmín, kitsjoánganʼiole je ndsʼee kʼoa kisinʼio kon. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakitsole nga katafitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Romanos 12:17-21 * (tʼexkiai). Je Yasmín itso: “Alikui choa ñʼai koanna nga kʼoakisʼian jotso Biblia, tonga kisijéle je Jeobá nga katabasenkaona kʼoa tsakʼenele yaona nga kʼoakisʼian. Kʼianga toxásʼínni je xʼinna nga síjndí je ndʼia sitsjeña, alikui joxinle kʼianga jotsona kʼoa sisínle kʼianga tjochʼinle”.

Tsa tsjoacha koaan je xi batiochjoaná chanjinni sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen (Chótsenlai párrafo 16, 17) *

16, 17. Jméni xi bakóyali jokoan je Yasmín.

16 Je Yasmín kʼoatso nga nda kichomani nga tsjoake koan je xʼinle. Itso: “Chaan koankjainle jmeni xi kixinle, nga̱ be nga tsínkʼia bʼendisole. Kinrʼoéna kʼianga kui kichobayanijin tʼatsʼe religión kʼoa kʼoakitsona nga tsín tijo kuitsonina nga Énle Niná tikotʼaya. Kʼoa ndʼaibi, saʼnda jé kʼoatsona nga kjuía kjoajtín. Nda tiyuijin ndʼaibi, kʼoa koyale nga chan skótʼaya Énle Niná kʼoa nga ñatjen si̱xálaijin je Jeobá”.

17 Je choa̱le Yasmín kui bakóyaná nga je kjoatsjoacha “síkjaínle ngayije, koyale ngayije, ngayije jchókjoakaole” (1 Cor. 13:4, 7). Je kjoatsjoacha ngisaa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je kjoajticha. Síkiʼaonná je kjoajticha, tonga tsa tsjoacha koaan je xi jtikená, chaan tsín tikoa̱njtikeniná. Kʼianga bakoá kjoatsjoacha tsjoa sʼe kon je Jeobá. Ningalani tosi tonda jtike koa̱nná je chjota koaan tsjoa kjoáyaa tokoán. Kataʼyala ánni kʼoabixónsíñá.

TSJOA SATÍO TOKOÁN NINGA ʼYA XI MAJTIKENÁ

18. Ánni nga tsjoa satíoni tokoán ninga ʼya xi majtikená.

18 Je Jesús i kitso: “Jó tondano kʼia nga chjota chʼao beno” (Luc. 6:22). Ali tsakuijin xi mená nga chjota koa̱njtikená kʼoa nga koatiochjoaná nga Énle Niná tichotʼayá. Janla koya kataʼyaa ánni nga koa̱n tsjoa sa̱tíoni tokoán kʼianga ʼya xi majtikená. Xi títjon, kʼianga kaná nga ʼya xi majtikená nda biyoaa ngixko̱n Niná (1 Ped. 4:13, 14). Xi majaoni, ngisaa nʼio sʼejna je kjoamakjainná (1 Ped. 1:7). Kʼoa xi majanni, kui kjoanda sʼe̱ná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin (Rom. 2:6, 7).

19. Ánni tsjoa kisationi kon je pastro ninga kisatele.

19 Nga jejaʼato choatse nga jejaʼáyanile je Jesús, kʼiaa koanjinle je pastrole jósʼin nga tsjoa sa̱tío kon. Ninga kisatele kʼoa kʼoatsakʼinle nga tsín tikatatsoyasonni, tsjoa kisatio kon nga̱ “tsakinle nga kichʼasjengi xi tʼatsʼe jaʼaínle Jesús” (Hech. 5:40-42). Nga tsjoake koan je Jesús alikui je kontrale kitsokjonle. Kʼoasʼin tsakakóni nga tsjoake koan je Jesús nga tsín tsakájñále nga kitsoyason. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín ndsʼee xi tosi tonda tjíosíxále Niná ninga kjoa tjíofaʼatojin. Be nga tsín sichajin je Jeobá jmeni xi tjíosʼín kʼoa nga tsjoake kjima (Heb. 6:10).

20. Jméni xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 ʼYañá nga tosi tonda koa̱njtikená je chjota saʼnda nga kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde (Juan 15:19). Tonga alikui koa̱n nga kuijkoán. Tojosʼin jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo, je Jeobá tsjoánganʼiole kʼoa sikuinda je choʼndale xi kixi fitʼale (2 Tes. 3:3). Kuinga machjénsíni nga tosi tonda tsjoacha katamaa je Jeobá, tsjoacha katamaa je ndsʼee, kʼoa tsjoacha katamaa saʼnda je xi jtikená. Tsa kʼoasʼiaan, jtín sʼin kuiyoaa kʼoa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná, jé Jeobá chʼa̱sjengʼaa kʼoa kʼoasʼin koakoñá nga je kjoatsjoacha ngisaa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je kjoajticha.

KJOAJNDA 106 Katasʼená xi ñaki kjoatsjoacha ʼmile

^ párr. 5 I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin basenkaoná nga kaná ninga chjota majtikená kʼianga tsjoachaa je Jeobá, nga tsjoachaa je ndsʼee kʼoa nga tsjoacha maa saʼnda je xi jtikená. Kʼoati jchaa ánni kʼoakitsoni je Jesús nga koa̱n tsjoa sa̱tío tokoán kʼianga koa̱njtikená je chjota.

^ párr. 1 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.

^ párr. 1 Mateo 24:9: “Kʼia ska̱nitʼano nga kʼoasʼin sikjaʼáno kjoañʼai, sikʼenno, chʼao skoe̱konno ngatsʼi naxinandá xi tʼatsʼan”.

^ párr. 6 Romanos 5:3-5: “Ali tsa tokui jebi, tonga kʼoati chʼasjejeyaa yaoná tʼatsʼe kjoañʼai xi tjínná, nga ʼyaa nga je kjoañʼaibe síjchájinná kjoatsejta. Je kjoatsejtabe síjchájinná nga nda kuitjoaa. Kʼoa nga nda kuitjoaa, kui xi síjchájinná kjoachoyakaokjoa. Kʼoa je kjoachoyakaokjoa alikui sísoa, nga̱ je kjoatjaochale Niná kisitseya ni̱ma̱ná xi totʼatsʼe je Espíritu Santo xi tsakʼainá”.

^ párr. 11 Juan 15:12, 13 (TNM): “Kui jebi kjoatéxoma xi tsjoano: tsjoacha katamao xíngio josʼin tsjoake̱no an. 13 Liʼyasa xi kʼoasikji kjoatsjoacha bakó josʼín jngo xi tsjoántjai kjoabijnachonle xi tʼatsʼe miyole”.

^ párr. 15 Romanos 12:17-21: “Ali chʼaojin nikao je xi chʼao síkaono, tikuindao xi nda tjín ngixko̱n ngatsʼi chjota. 18 Tojo kji ngayije xi koa̱nno, kʼoatʼiaon jméni nga nyʼán kuiyosínio kao ngatsʼi chjota. 19 Jon xi tsjoake̱no, ali nijndajinnio nga tijonnio, tonga tʼaiʼndelao Niná kao kjoajtile, nga kʼoasʼin tjítʼa: An xi sijndania, an kʼoechjínia, tso Nainá. 20 Tsa kontrali xi baole, tikjain. Kʼia tsa fatile, tʼailai xi skʼuí. Tsa kʼoanʼiai, binyandosuin jko̱ kontrali xólʼíbe. 21 Ali jejin síkinjeli xi chʼao tjínbe, tonga tikinjelai xi chʼao tjín xi totʼatsʼe xi nda tjín”.

^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga sondado bichó ya ndʼiale Danilo, binyakao je ndsʼee nga xin ʼnde fikatio, je ndsʼee xi ya tsʼe naxinandá jñani bichó je Danilo kao chjoónle nda kjoeya kʼoa binyakao.

^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je xʼinle Yasmín alikui sasénle nga Énle Niná tíkotʼaya kʼoa totaon be. Je xi chjotajchínga sʼin tjío tsjoále kjoafaʼaitsjen. Je Yasmín bexkón je xʼinle ninga totaon be kʼoa síkuinda kʼianga tjochʼinle.