1. Oityi ovakuendye vapondola okulinga?

VAKUENDYE, onwe mupondola okukuatesako unene eongano lya Huku. Mokonda nkhele muna ononkhono, neti likahi nawa. (Pro. 20:29) Tupu, mupondola okukuatesako ewaneno lienyi. Hamwe muhanda umwe okukala ovakuatesiko vovakulu vewaneno. Mahi, otyitateka hamwe ovakuatate mewaneno lienyi vasoka okuti, nkhele muvana opo mupewe ovilinga ovikuavo mewaneno. Mahi no ngotyo muna ovipuka muesukisa okulinga, opo ovakuatate mewaneno vemuyumbe onthumbi.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Monthele ei, matulilongesa konthele Yohamba Daviti. Tupu, matulilongesa konthele yonohamba onombali mbo Sundaa, — Asa, na Seosafaa. Konyima atutale, oityi ovakuendye velilongesila kuvo.

3. Oityi ovakuendye vapondola okulinga, opo vakuateseko ovakuatate vakulupa mewaneno?

³ Puetyi omukuendye, Daviti ankho uvila okulinga nawa ovipuka. Iya ovipuka ovio, vakuavo ankho vevipanda. Otyo tyilekesa nawa okuti ankho una oupanga wapama na Huku. Tupu Daviti ankho wiimbila-po Ohamba Saulu waholovonwa na Huku. (1 Sam. 16:16, 23) Inkha umukuendye, okuti una  ovipuka uvila okulinga opo ukuateseko vakuenyi mewaneno? Pena ovipuka ovinyingi upondola okulinga. Mongeleka, mokonda yokuakulupa ovakuatate ovanyingi, kavetyivili okuundapesa nawa, ono telefone no no tablet, momaliongiyo no pokulilongesa. Okuti upondola okukuatesako ovakuatate ngoo? Ankho utyilinga, ovakuatate ovo, mahambukwa unene.

4. Nga Daviti, ovituwa patyi ovakuendye vesukisa okukala navio? (Tala olutalatu kondye yomukanda.)

⁴ Daviti ankho ulekesa okuti ulinga nawa ovipuka, iya uyumbwa onthumbi. Mongeleka puetyi omukuendye, Daviti ankho ulisa nawa onongi mba tate yae. Ankho katyapepukile nii vala katutu. Haunene tutyimonena monondaka apopila Ohamba Saulu okuti: “Tatekulu, ame ndyimunthita wonongi mba tate, etyi peya onkhulika nehunyu aityindi-po ongi ike andyiilandula andyiipaa, andyiipolo ongi momulungu.” (1 Sam. 17:34, 35) Daviti ankho utyii okuti, oe una okulisa nokuyakulila onongi mba tate yae. Iya ankho utyilinga umwe nomutima wakola. Vakuendye, mupondola okuhetekela ongeleka ya Daviti, tyina mulinga nawa kese tyilinga mupewa.

5. Ngetyi tyipopia o Salmo 25:14, oityi ovakuendye vesukisa okukala natyo?

⁵ Etyi omukuendye, Daviti walingile ononkhono opo akale noupanga wapama na Siovaa. Ku Daviti otyipuka ankho tyesukisa vali oupanga wae na Huku. Ankho haunongo wae wokuiimba. Tupu ankho hakuakola kwae omutima. Ku Daviti Siovaa ankho ha Huku vala, mahi tupu Epanga liae liotyotyili. (Tanga Salmo 25:14.) Ngotyo, otyipuka patyi ovakuendye vesukisa okulinga? Okupameka oupanga wavo na Siovaa Huku. Inkha otyo mulinga, mupondola okupewa vali ovilinga mewaneno.

6. Oityi tyilekesa okuti ovanthu ankho vatomba Daviti?

⁶ Daviti wali novitateka ovinyingi. Tyimwe, ovanthu ankho vemutomba. Mongeleka, etyi Daviti ati mankhaluisa Goliya, Ohamba Saulu aimupopila okuti: “Ove nkhele umona.” (1 Sam. 17:31-33) Tupu, etyi eheneluise Goliya, Eliabe omukulu wae, emupopila onondaka, mbulekesa okuti ankho kekahi nokuyunga nawa ovipako vya tate yavo. (1 Sam. 17:26-30) Mahi, oñgeni Siovaa ankho atala Daviti? Kwe Daviti ankho ukahi nawa, uyumbwa onthumbi. Siova ankho wii  Daviti. Mokonda Daviti wayumbile onthumbi mu Siovaa, aluisa Goliya emuipaa. — 1 Sam. 17:45, 48-51.

7. Oityi ulilongesila kehipululo lya Daviti?

⁷ Oityi upondola okulilongesila kuetyi tyaendele na Daviti? Wesukisa okumphua-elundo. Vana vekumona tyina uya nokukula, tyipondola okuvepuiya okumona okuti pahe wakola. Okuti na Siovaa ongotyo ekutala? Au, Siovaa katale vala kolupe. Utala komutima. Siovaa wii ovipuka uvila okulinga. (1 Sam. 16:7) Naina pameka oupanga wove na Huku. Na Daviti ankho otyo alinga, utala ovipuka Siovaa atunga. Ankho woovola okulilongesa konthele Yomutungi pokati kovipuka atunga. (Sal. 8:3, 4; 139:14; Loma 1:20) Otyipuka otyikuavo upondola okulinga, okuita Siovaa ekuavele ononkhono wesukisa. Mongeleka, oityi upondola okulinga inkha ava ulongeswa navo vekukuela mokonda Umbangi ya Siovaa? Tete, likuambela ku Siovaa ekukuateseko okuhasoyo. Vali, endela muetyi ulilongesa mo Mbimbiliya no momikanda omikuavo, no monovidiu. Pahe tyina wamamono okuti Siovaa wekukuatesako okulambela motyitateka, onthumbi yove mwe mailiyawisa. Tyihe-otyo vala, tyina vakuenyi vamamono okuti uyumba onthumbi mu Siovaa, navo mavekuyumbu onthumbi.

8-9. Oityi tyakuatesileko Daviti okukevelela noumphua-lundo opo atumine? Iya oityi ovakuendye velilongesilako?

⁸ Tutalei otyitateka otyikuavo Daviti akalele natyo. Etyi anakwa opo akale Ohamba yo Sundaa, Daviti wakevelele omanima omanyingi opo ehimbike okutumina. (1 Sam. 16:13; 2 Sam. 2:3, 4) Momuvo oo auho, oityi tyemukuatesileko okutualako okukevelela noumphua-lundo? Daviti kasoyele, mahi ankho usoka kovipuka nkhele apondola okulinga. Mongeleka, Daviti waile nkholo Saulu akakala kotyilongo tyova Filisiteu. Etyi eli oko, aluisi onondyale mbova Isilayeli, opo ayakulile onohika mbo Sundaa. — 1 Sam. 27:1-12.

⁹ Oityi ovakuendye vapondola okulilongesila ku Daviti? Tyina muamamono omukuatate wesukisa okukuatesuako mukuateseiko. Tutalei etyi tyaendele nomukuatate Ricardo. * Etyi omona ankho uhanda okukala omukokoli-ndyila tyina amekulu. Etyi pakala ahoneka o petisau, ovakulu vewaneno avamono okuti nkhele katelemo. Okuti otyo tyemusoyesile? Au kasoyele, tupu kapakele onkhongo ovakulu vewaneno. Mahi welikuatesilile opo alongese nawa movilinga viokuivisa. Ricardo wati: “Ame hilivele, nalingile umwe nawa nalingile omapiluluko. Andyihimbika okulifuiika nawa tyina ndyikatalelapo ovanthu. Iya tupu pahe, ankho ndyenda kovanthu vesuka notyili. Etyi pakala andyikala nomulongwa. Okuivisa ankho tyiyawisa konthumbi yange.” Pehepano Ricardo omukokoli-ndyila tupu omukuatesiko wovakulu vewaneno.

10. Oityi Daviti alingile tyina ankho ehenelinge etokolo?

¹⁰ Tutalei vali otyipuka otyikuavo tyaendele na Daviti. Daviti ankho uli ko Sikilake mokonda waya nkholo Saulu. Nthiki imwe Daviti nomafualali ae, avaende kovilwa. Mahi ovakai vavo avevesi momaumbo avo. Etyi veli kovilwa oko, onondyale mbavo ambuya, ambupundu omaumbo avo, avatyindi-po ovanthu aveho vasile momaumbo. Motyitateka otyo, oityi Daviti ankho apondola okulinga? Daviti ankho upondola okusoka okuti, ame ndyilwa nawa. Mandyipopila omafualali ange, atukeveluisa. Mahi okuti otyo alingile? Au. Daviti waovolele ehongolelo lya Siovaa.  Omunakwa Abiatale emukuatesako, iya Daviti apulu ku Siovaa okuti: “Ndyipondola okuvelandula tukeveluise?” Siovaa emukumbulula okuti, enda, iya movefindi. (1 Sam. 30:7-10) Oityi upondola okulilongesila kuetyi tyaendela na Daviti?

11. Oityi wesukisa okulinga, tyina nkhele wehenelinge etokolo?

¹¹ Tyina uhenelinge etokolo, tete ovola ehongolelo lya Siovaa. Ita kovo tate yove vekukuateseko. Ita kovakulu vewaneno ovanongo vekukuateseko. Siovaa uyumba onthumbi movakuatate ovo aholovona. Nove veyumba onthumbi. Ovakulu vewaneno “otyiawa” Siovaa aavela ewaneno. (Efe. 4:8) Inkha uhetekela ekolelo liavo, olandula onondongwa mavekuavela mohambukwa unene. Pahe matutale etyi tulilongesila Kohamba Asa.

12. Ovituwa patyi Ohamba Asa ankho ena etyi ahimbika okutumina?

¹² Poukuendye Ohamba Asa, ankho wakola omutima nokueliola omutima. Asa wakala Ohamba etyi tate yae Abiya anyima. Asa wati vala kale Ohamba, ehimbika okuhanyako efendelo liomatutu motyilongo. Tupu apopila “ovanthu vo Sundaa okuti, ovolei Siovaa Huku yovakuaukulu venyi, tavelei Ovitumino nonondongwa mbae.” (2 Crô. 14:1-7) Etyi Sela woko Etiopia eya okuluisa o Sundaa nomafualali ae ena 1.000.000, Asa aovola ehongolelo lya Siovaa iya apopi okuti: “Ove Siovaa, ku ove katyesukisile inkha ava ukuatesako ovanyingi ine kavapamene. Tukuateseko Siovaa, Huku yetu, o muove tuyumba onthumbi.” Onondaka Ohamba Asa apopia, mbulekesa okuti ankho una onthumbi yokuti, Siovaa memuyovola kumwe novanthu vae. Ohamba Asa wayumbile onthumbi mu Siovaa. Iya “Siovaa ahanyeko ova Etiopia.” — 2 Crô. 14:8-12.

13. Oityi tyamonekele nohamba Asa? Iya omokonda yatyi?

¹³ Okuti ankho tyapepuka okuluisa omafualali 1.000.000? Au, mahi Asa wetyivilile. Mahi okuti Ohamba Asa watuaileko okuovola ehongolelo lya Siovaa? Au. Etyi atumbukilwa notyitateka otyitutu vali kuotyo, ahaovola ehongolelo lya Huku. Mongeleka etyi Ohamba Mbaasa yo Isilayeli yahanda okumuluisa, Ohamba Asa, akaita kohamba yo  Silia imukuateseko. Okuti etyi ankho alinga tyaviuka? Tala etyi Siovaa apopila omuuli Hanani apopile Asa. Wati: “Mokonda wayumba onthumbi mohamba yo Silia, ohayumbu onthumbi mu Siovaa Huku yove, omafualali o Silia ekuenda-nkholo.” Okutuka opo, ohamba Asa na Mbaasa ankho vakalela vala okulwa. (2 Crô. 16:7, 9; 1 Reis 15:32) Oityi, otyo tyitulongesa?

14. Oityi una okulinga matyilekesa okuti uyumba onthumbi mu Siovaa? Iya ngetyi tyipopia 1 Timotiu 4:12, oñgeni vakuenyi mavekutale?

¹⁴ Tualako okuliola omutima nokuyumba onthumbi mu Siovaa. Pokuambatisalwa walekesa okuti una ekolelo, tupu uyumba onthumbi mu Siovaa. Siovaa wahambukwa mokonda no ove, uwombunga yae. Mokonda yotyo, tualako okuyumba onthumbi mu Siovaa. Tyili, tyipondola okutupepukila okuyumba onthumbi mu Siovaa pokulinga omatokolo omanene. Iya pokulinga omatokolo omatutu? Otyiwa okuyumba onthumbi mu Siovaa tyina tulinga omatokolo omanene, ngetyi, ovilinga matuundapa, natyina tuhanda okuovola ovilinga meongano. Tupu otyiwa okuyumba onthumbi mu Siovaa tyina tulinga omatokolo omatutu, ngetyi okukoya ovitalukiso vietu! Wahayumbe onthumbi mounongo wove muene. Tanga Ombimbiliya. Ovolola, utale etyi molingi. Ngatyo umwe ulinga. (Pro. 3:5, 6) Inkha utyilinga, Siovaa mahambukwa, tupu ovakuatate mewaneno mavekulingi onthilo. — Tanga 1 Timotiu 4:12.

15. Ngetyi tyipopia 2 Crônicas 18:1-3; 19:2, ovipuka patyi viahaviukile Ohamba Seosafaa alingile?

¹⁵ Vakuendye, atuho tuvakuankhali. No onwe muvakuankhali iya pamwe mamupengesa umwe. Mahi no ngotyo, mupondola okulinga atyiho muvila movilinga vya Siovaa. Tutalei ongeleka Yohamba Seosafaa. Ankho una onontheto onongwa. Poukuendye ankho, “woovola Huku ya tate yae, iya ulandula ovitumino viae.” Tupu wapopilile ovaundapi vae, vaende-ende momapunda-umbo opo valongese ovanthu konthele ya Siovaa. (2 Crô. 17:4, 7) Namphila Seosafaa ankho omunthu ukahi nawa, mahi pamwe walingile ovipuka vihekahi nawa. Mokonda yovipuka ovio viahaviukile alingile, Seosafaa  esukisa okupakailuamo nomuuli wa Siovaa, Seuu. (Tanga 2 Crônicas 18:1-3; 19:2.) Oityi ulilongesila kehipululo olio?

16. Oityi upondola okulilongesila ku Rajeev?

¹⁶ Vakuendye, tyina muamapakeluamo tavelei, amuendela-mo. Kovakuendye ovanyingi, tyipuiya okunoñgonoka oityi mavapake pomphangu yotete momuenyo wavo. Inkha no ove kutyii, wahasoye. Tala etyi tyaendele nomukuatate umwe omukuendye, utiwa Rajeev. Wapopia okuti: “Ankho pamwe etyi mandyipake pomphangu yotete hityii. Ankho nesuka vala nokusana ombola nokunyana. Ankho hesukili-ale novilinga viokuivisa nokuenda komaliongiyo.” Oityi tyakuatesileko Rajeev? Tyemukuatesileko otyetyi apakeluamo nomukulu umwe wewaneno. Rajeev wapopia okuti: “Omukulu oo wewaneno, wankhuatesileko okusoka konondongwa mbuvahiwa mu 1 Timotiu 4:8.” Rajeev etavela nomutima weliola etyi apopilwa, asoko oityi ankho apondola okupaka pomphangu yotete momuenyo wae. Wati: “Andyitokola okuovola ovilinga mewaneno.” Oityi tyatundililako? Rajeev wayawisako okuti: “Etyi palamba omanima amwe, andyikala omukuatesiko wovakulu vewaneno.”

17. Oñgeni ovakulu vatala ovakuendye vaumbila navo Siovaa?

¹⁷ Ovakuatate ovakulu vahambukwa unene tyina vaumbila kumwe Siovaa novakuendye! (Sof. 3:9) Tyina vamona okuti una ombili, iya ulinga nehambu kese tyilinga wamapewa, vahambukwa unene. Vakuendye, ovakuatate ovo vemuhole unene. — 1 Suau 2:14.

18. Ngetyi tyipopia Provérbios 27:11, oityi Siovaa akevelela kovakuendye vemuumbila?

¹⁸ Vakuendye, muhalimbueko okuti Siovaa umuhole iya umuyumba onthumbi. Siovaa wapopile okuti kononthiki mbahulililako ovakuendye ovanyingi maveliave, opo vemulingile nombili. (Sal. 110:1-3) Siovaa utyii okuti ove umuhole. Iya uhanda umwe okulinga atyiho uvila. Ngotyo mphua-elundo na vakuenyi. Mphua-elundo nove muene. Tyina wamalingi tyimwe tyapenga, tavela okulongeswa nokuviyulwa. Tala eviyu olio ngatyina liatunda ku Siovaa. (Heb. 12:6) Linga nawa ovilinga viove. Tyihe-otyo vala, atyiho ulinga hambukiswa Tate yove wo keulu. — Tanga Provérbios 27:11.