1-2. Ongeleka patyi itukuatesako okunoñgonoka onondaka mba 1 Petulu 2:21?

SOKA ñgeno ukahi nokuenda na vakuenyi motyiteta, mahi pena umwe ukahi nokumuhongolela. Mokonda yomankhondo ohemumono vali. Mahi mokonda yetyi ombila yalokele kumatili owoma, molikuatehila opo ulandule momphai yae. Olingi ononkhono opo umuvase!

² Mokonda Tuvakilisitau votyotyili nonthue tuvasiwa motyiteta, ouye uno wovivi. Mahi Siovaa wetuavela Omuhongoli ukahi nawa, Omona wae Sesusi Kilisitu, wasapo ononthambo mbae opo tumulandulile popepi. (1 Pet. 2:21) Ombimbiliya imwe ilekesa okuti, Petulu waeleka Sesusi nomuhongoli. Ngetyi omuhongoli asapo omphai yae apa akuata, tupu Sesusi wetuhila ongeleka opo tulandulile popepi ononthambo mbae. Pahe matukumbulula omapulo aa etatu. Oityi tyihangununa okulandulila popepi ononthambo mba Sesusi? Omokonda yatyi tuesukisila okulandula ononthambo mba Sesusi? Oñgeni tupondola okutyilinga?

3. Oityi tyihangununa okulandula ononthambo mbomunthu umwe?

³ Oityi tyihangununa okulandula ononthambo mbomunthu umwe? Mombimbiliya ondaka “okuenda” nondaka “onomphai” pamwe ipopia onkhalelo yomuenyo womunthu. (Gên. 6:9; Pro. 4:26) Onkhalelo yomuenyo womunthu ipondola okuelekwa nomphai asapo tyina aenda. Ngotyo okulandula ononthambo mbomunthu, tyihangununa okulandula ongeleka yae nokumuhetekela.

4. Oityi tyihangununa okulandula ononthambo mba Sesusi?

 ⁴ Naina, oityi tyihangununa okulandula ononthambo mba Sesusi? Tyihangununa okuhetekela ongeleka yae. Mo tesitu muapolwa osapi ei, apositolu Petulu ankho ukahi nokupopia ongeleka ongwa Sesusi asapo mokonda yokuakoleleyile. Mahi pena ononkhalelo ononkhuavo tupondola okuhetekela Sesusi. (1 Pet. 2:18-25) Tyotyili atyiho Sesusi alingile netyi apopile ongeleka ongwa pala onthue.

5. Okuti ovanthu ovakuankhali vapondola okuhetekela Sesusi uhena onkhali? Hangununa.

⁵ Mokonda tuvakuankhali okuti tutyivila okulandula ongeleka ya Sesusi? Yoo tutyivila. Tala okuti Petulu kapopile okuti, tuna ‘okulandula ononthambo mba Sesusi’ tyihalinge onkhali, mokonda tuvakuankhali, tupengesa. Ankho ukahi nokupopia okuti tuesukisa okulandulila popepi ononthambo mbae. Inkha tulandulila popepi ononthambo mba Sesusi, atulingi etyi tuvila moukuankhali wetu muene, ngotyo tukahi nokulandula onondaka mba apositolu Suau mbati: ‘Tualeiko okueenda ngetyi [Sesusi] aendele.’ — 1 Suau 2:6.

6-7. Omokonda yatyi tupopila okuti, okulandula ononthambo mba Sesusi tyitukuatesako okukala omapanga a Siovaa?

⁶ Okulandula ononthambo mba Sesusi, tyitukuatesako okukala omapanga a Siovaa. Oityi tupopila ngotyo? Tete Sesusi wetuhila ongeleka ilekesa oñgeni tupondola okutyinda omuenyo monkhalelo ihambukiswa Huku. (Suau 8:29) Ngotyo, tyina tulandula ononthambo mba Sesusi tuhambukiswa Siovaa. Tuna onthumbi yokuti Tate yetu Siovaa, mafuene ku aveho valinga ononkhono mbokukala omapanga ae. — Tia. 4:8.

⁷ Tyavali, Sesusi wahetekelele nawa-nawa Tate yae. Otyo apopilile okuti: “Una weete  ame, tupu weete Tate.” (Suau 14:9) Onthue tupondola okuhetekela ovituwa vya Sesusi monkhalelo tutekula vakuetu. Mongeleka Sesusi wali nokankhenda nomulume ankho una otyilundu, tupu wali nokankhenda nomukai ankho uvela konohanyi, tupu ankho una okankhenda navana vasiwapo. Tyina tuhetekela ovituwa vya Sesusi, ngotyo tukahi nokuhetekela Siovaa. (Malu. 1:40, 41; 5:25-34; Suau 11:33-35) Tupu, matukala nga Siovaa, oupanga wetu nae aupame vali.

8. Hangununa omokonda yatyi okulandula ononthambo mba Sesusi tyitukuatesako ‘okufinda’ ouye?

⁸ Okulandula ononthambo mba Sesusi tyitukuatesako okuhatalulwa nouye uno wovivi. Motyinthiki tyahulililako tya Sesusi pano pohi, wapopile okuti: “Ame, nafinda ouye.” (Suau 16:33) Otyo tyilekesa okuti, Sesusi kayekele okuhongiliyua nouye uno. Kayekele etyi ovanthu vasoka novipuka valinga novituwa viavo vimuhongiliye. Sesusi apeho ankho usoka kuetyi tyemueta pano pohi, okunkhimaneka Siovaa. Iya pahe onthue? Mouye muno, muna ovipuka ovinyingi vipondola okututalula. Mahi inkha tuhetekela Sesusi, atupake ehando lya Siovaa pomphangu yotete, no onthue matutyivili okufinda ouye. — 1 Suau 5:5.

9. Oityi tuesukisa okulinga opo tukakale nomuenyo uhapu?

⁹ Okulandula ononthambo mba Sesusi tyituetela omuenyo uhapu. Etyi omukuendye umwe omuhona apula oityi esukisa okulinga opo akale nomuenyo uhapu, Sesusi emukumbulula okuti: ‘Kala omulongwa wange.’ (Mat. 19:16-21) Ova Sundeu vamwe ankho kavetavela okuti Sesusi o Mesiya, ngwe evepopila okuti: “Onongi mbange mbundandula . . . Ame ndyimbuavela omuenyo uhapu.” (Suau 10:24-29) Etyi Nikodemu, umwe pononkhalamutwe Mbombonge Onene yova Sundeu, ahandele okunoñgonoka ovipuka Sesusi alongesa, Sesusi emupopila okuti: ‘Kese omunthu ukala nekolelo muame makakala nomuenyo uhapu.’ (Suau 3:16) Onthue tulekesa okuti tuna ekolelo mu Sesusi, tyina tulandula ongeleka yae, natyina tumuhetekela. Inkha tulinga ngotyo, matukakala nomuenyo uhapu. — Mat. 7:14.

10. Ngetyi tyipopia Suau 17:3, oityi tyihangununa okunoñgonoka Sesusi?

¹⁰ Tyina tuehenehimbike okulandula ononthambo mba Sesusi, tuesukisa okumunoñgonoka nawa. (Tanga Suau 17:3.) “Okunoñgonoka” Sesusi otyipuka tuesukisa okulinga apeho. Onthue apeho tuesukisa okulilongesa konthele ya Sesusi, ngetyi ovituwa viae, nonkhalelo yae yokusoka novipuka ovikuavo. Katyesukisile omanima eñgapi tukahi motyili, apeho tuesukisa okutualako okulinga ononkhono  mbokunoñgonoka nawa Siovaa Nomona wae.

11. Oityi tuvasa momukanda wa Mateusi, Maluku, Luka na Suau?

¹¹ Opo Siovaa etukuateseko okunoñgonoka nawa Omona wae, wapaka mo Mbimbiliya omikanda vikuana, Mateusi, Maluku, Luka na Suau. Momikanda ovio vikuana, tuvasamo ehipululo liomuenyo wa Sesusi novilinga viae viokuivisa. Tupu tuvasamo etyi Sesusi apopile, novipuka alingile, no ñgeni ankho elitehelela. Tupu omikanda ovio vikuana vitukuatesako ‘okutalela popepi’ ongeleka ya Sesusi. (Heb. 12:3) Tyihe otyo vala, tuvasamo ononthambo mba Sesusi. Ngotyo tyina tulilongesa nawa omikanda ovio vikuana, tunoñgonoka nawa-nawa Sesusi. Inkha tulinga ngotyo, matutyivili okulandulila popepi ononthambo mbae.

12. Opo tupole ouwa komukanda wa Mateusi, Maluku, Luka na Suau, oityi tuesukisa okulinga?

¹² Opo tupole ouwa kuetyi omikanda ovio vipopia, tuesukisa okulilongesa-vio nawa, hakuvitanga vala. Tuesukisa okuovola omuvo wokulilongesa-vio nawa, atusokolola kuetyi tuelilongesa. (Tyieleka na Josué 1:8 okatoi.) Pahe matulilongesa ovipuka vivali, mavitukuatesako okusokolola nokueendela muetyi tulilongesa momikanda ovio vikuana.

13. Oityi upondola okulinga opo ehipululo likuhike komutima?

¹³ Tete, tyina utanga linga ngatyina opo ukahi. Soka ngatyina utyiete, ngatyina utyiivite, ngatyina opo uli. Opo utyivile okulinga ngotyo, linga omaovololo momikanda tupewa Neongano lya Siovaa. Tupu tala nawa etyi ukahi nokulilongesa, otyo tyakutikinya okutala kehipululo lili konyima yetyi ukahi nokulilongesa, neli lili komutwe. Ovola ovipuka ovikuavo vipopia konthele yovanthu ukahi nokulilongesa, ine omuvo valiko. Etyi ukahi nokulilongesa, tyieleka netyi omikanda ovikuavo vipopia. Pamwe omuhoneki womukanda umwe wapopia otyipuka mukuavo ahapopile.

14-15. Oityi tuesukisa okulinga opo tuendele muetyi tuelilongesa konthele ya Sesusi?

 ¹⁴ Tyavali endela muetyi ukahi nokulilongesa momikanda ovio vikuana. (Suau 13:17) Tyina wamelilongesa ehipululo limwe momikanda ovio, lipula: ‘Okuti pena tyimwe ndyilongesila kehipululo eli? Oñgeni ndyipondola okukuatesako omunthu umwe nehipululo eli? Soka komunthu umwe iya noluembia nonthilo omupopila etyi welilongesila kehipululo olio.

¹⁵ Pahe matulilongesa ongeleka yomuhepe wahepa Sesusi amuene Mondyuo ya Huku, atutale oñgeni tupondola okulinga ovipuka vivali tuapopia.

16. Hangununa etyi tyipopia Maluku 12:41.

¹⁶ Soka ngatyina opo uli. (Tanga Maluku 12:41.) Soka etyi ankho tyikahi nokueenda-po. Omonthiki 11 ya Nisan yenima 33 Pomuvo wa Kilisitu, ankho kuakamba katutu opo Sesusi aipawe. Monthiki oyo, Sesusi wehimamene Mondyuo ya Huku nokulongesa. Mahi onondyale mbae, avehetyihande. Ova Faliseu vamwe avemupulu okuti: Okepondolo lialie ulinga ovipuka evi? Ovakuavo avemulingi omapulo, ankho vasoka okuti, kemeevili okuekumbulula. (Malu. 11:27-33; 12:13-34) Pahe Sesusi aende komphangu onkhuavo, pomphangu ankho pakala vala ovakai, novikasa vioviawa. Sesusi apumphama ehimbika okutala ovanthu vekahi nokupaka oviawa movikasa. Otyo atala ovahona ovanyingi vapaka onombongo motyikasa. Iya mokutala ankho uli popepi iya wiivite tyina onombongo mbovivela mbutokela movikasa.

17. Oityi omuhepe wapopiwa mu Maluku 12:42 alingile?

¹⁷ Tanga Maluku 12:42. Konyima Sesusi amono omukai umwe. Ankho ‘omuhepe tupu wahepa.’ (Luka 21:2) Omuenyo womukai oo, ankho kawapepukile, ankho utupu onombongo mbokulanda okulia nomuvalo novipuka ovikuavo. No ngotyo omuhepe oo, aende povikasa vioviawa, apakemo onombongo onombali mbovivela. Mokutala onombongo ombo kambavielele-ale. Sesusi ankho utyii okuti omukai oo, wapakamo onombongo onombali ononthutu vali ankho mbuundapeswa pomuvo pana. Onombongo ombo, nii vala ankho kambutuuka pala okulanda otyiila tyike pala okulia.

18. Ngetyi tyipopia Maluku 12:43, 44, oityi Sesusi apopia konthele yonombongo omuhepe apakele motyikasa?

¹⁸ Tanga Maluku 12:43, 44. Sesusi ankho wahuva unene nomuhepe una. Sesusi aihana ovalongwa vae, evepopila okuti: “Omuhepe ou omuhepi wapaka vali unene movikasa vionombongo tyipona vakuavo aveho.” Ayawisako okuti: “Mokonda aveho [haunene ovahona] vapaka-mo etyi vahupisa, mahi ngwe mouhepi wae, wapaka-mo onombongo ambuho ankho ena, atyiho ankho ena opo elitekule.” Mokuapaka onombongo mbae motyikasa, omuhepe una walekesa okuti una onthumbi yokuti Siovaa memutekula. — Sal. 26:3.

19. Oityi tulilongesila konondaka Sesusi apopia konthele yomuhepe?

¹⁹ Endela muetyi welilongesa mehipululo eli. Lipula okuti: ‘Oityi ndyililongesila kuetyi Sesusi apopia konthele yomuhepe wahepa?’ Soka katutu komuhepe watyo. Ankho wahanda umwe okuavela Siovaa atyiho ena. Iya otyo umwe alingile. Waavelele Siovaa atyiho evila. Sesusi ankho utyii okuti, otyiawa tyina komaiho a Tate yae tyakolela unene. Otyo tyitulongesa okuti, Siovaa uhambukwa unene tyina tumulingila atyiho tuvila, nomutima auho, nomuenyo wetu auho. (Mat. 22:37; Kolo. 3:23) Siovaa uhambukwa unene tyina amona okuti, tulinga atyiho tuvila! Otyo tyilekesa okuti, Siovaa uhambukwa unene nomuvo  tukala mokulilongesa, nokueenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa.

20. Oñgeni upondola okuendela muetyi welilongesila kehipululo liomuhepe? Popia ongeleka.

²⁰ Oñgeni upondola okueendela muetyi welilongesila mehipululo liomuhepe? Soka komunthu umwe upondola okupameka. Mongeleka vamwe vasoka okuti mokonda yokuvela nokuhena ononkhono, nokuhaundapa unene movilinga viokuivisa kavesilivila. Ine hamwe wii omukuatate umwe wasoya mokonda una ouvela umwe wahaveluka, iya ketyivili okuenda komaliongiyo. Ovakuatate ngo ovo vekuatesako mokuvepopila onondaka “mbupameka.” (Efe. 4:29) Vepopila ovipuka oviwa tuelilongesila kehipululo liomuhepe wahepa. Onondaka mbove mbupondola okuvekuatesako okunoñgonoka okuti Siovaa uhambukwa unene, tyina valinga atyiho vevila. (Pro. 15:23; 1 Tes. 5:11) Tyina ove upandula vakuenyi, mokonda yononkhono valinga mbokuumbila Siovaa, tyilinge valinga katutu, ine otyinene, ngotyo ukahi nokulandulila popepi ononthambo mba Sesusi.

21. Ngetyi tuelilongesa monthele ei, oityi watokola okulinga?

²¹ Onthue tupandula unene, etyi Siovaa apaka mo Mbimbiliya omukanda wa Mateusi, Maluku, Luka na Suau vipopia konthele yomuenyo wa Sesusi. Omikanda ovio, vitukuatesako okumuhetekela nokulandulila popepi ononthambo mbae! Okuti upondola okulilongesa omikanda ovio vikuana melilongeso liove lioulike, ine Mefendelo Liombunga? Tuhinangelei okuti, opo tupole ouwa kuetyi tukahi nokulilongesa, tuesukisa okusoka ngatyina opo tukahi, nokuendela muetyi tulilongesa. Opo tuhetekele Sesusi tuesukisa okulinga etyi alingile nokutehelela etyi apopile. Monthele mailandulako matutale oityi tulilongesila konondaka Sesusi apopile etyi ehungi kokunkhia.