Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 14

“Mou Muimui Ofi ‘i Hono Topuva‘é”

“Mou Muimui Ofi ‘i Hono Topuva‘é”

“[Ko] Kalaisi na‘á ne faingata‘a‘ia ma‘amoutolu, ‘o ne tuku atu ha fa‘ifa‘itaki‘anga kiate kimoutolu ke mou muimui ofi ‘i hono topuva‘é.”​—1 PITA 2:21.

HIVA 5 Kalaisi Hotau Fa‘ifa‘itaki‘angá

‘I HE KUPÚ NI *

Na‘e tuku mai ‘e Sīsū hono topuva‘é ke tau muimui ofi ai (Sio ki he palakalafi 1-2)

1-2. ‘Oku anga-fēfē ‘a e malava ke tau muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú? Fakatātaa‘i.

SIOLOTO atu ‘okú ke kau ‘i ha fononga fakatu‘utāmaki ko e fou atu ‘i ha feitu‘u tanu maina. ‘Oku taki kimoutolu ‘e ha tokotaha tataki taukei. ‘I he‘ene mu‘omu‘á, ‘okú ne tuku mai ha faka‘ilonga pe ko hono topuva‘é ‘i he kelekelé. ‘E ‘i ai ‘a e taimi he‘ikai te ke lava ‘o sio ki he tokotaha tatakí! Ka ‘oku ‘ikai te ke hoha‘a. ‘I hono kehé, ‘okú ke muimui mo ho kaungāfonongá ‘i he topuva‘e ‘o e tokotaha tatakí ‘i he ofi taha te mou malavá!

2 Ko kitautolu kau Kalisitiane mo‘oní, ‘oku hangē ‘oku tau fononga atu ‘i ha feitu‘u tanu maina fakatu‘utāmaki​—ko e māmani fulikivanu ko ení. Kae mālō, kuo tokonaki mai ‘e Sihova ha Tataki haohaoa​—ko hono ‘Aló, ‘a Sīsū Kalaisi, ‘a ia ‘e lava ke tau muimui ofi ‘i hono topuva‘é. (1 Pita 2:21) Fakatatau ki he ma‘u‘anga fakamatala Tohi Tapu ‘e taha, ‘oku ngāue‘aki heni ‘e Pita ‘a e lea fakatātā ‘o e tokotaha tataki. Hangē ko ha tokotaha tataki ‘okú ne tuku mai ha faka‘ilonga, kuo tuku mai ‘e Sīsū hono topuva‘é ke tau muimui ki ai. Tau lāulea angé ki he fehu‘i ‘e tolu fekau‘aki mo e muimui ‘i hono topuva‘é​—ko e hā ia? Ko e hā hono ‘uhingá? Pea anga-fēfē?

KO E HĀ ‘A E ‘UHINGA ‘O E MUIMUI ‘I HE TOPUVA‘E ‘O SĪSUÚ?

3. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e muimui ‘i he topuva‘e ‘o ha taha?

3 Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e muimui ‘i he topuva‘e ‘o ha taha? ‘I he Tohi Tapú, ko e fo‘i lea “‘a‘eva” mo e “va‘e” ‘oku ‘uhinga ia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ki he ‘alunga mo‘ui ‘a ha taha. (Sēn. 6:9; Pal. 4:26) Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘oku fokotu‘u mai ‘e ha taha, ‘e fakahoa nai ia ki he topuva‘e ‘oku ‘ilonga ‘i hono laka‘angá. Ko ia ke muimui ‘i ha topuva‘e ‘o ha taha, ‘oku ‘uhingá ke muimui ‘i he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá pe fa‘ifa‘itaki kiate ia.

4. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú?

4 Ko e hā leva ‘a e ‘uhinga ‘o e muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú? Ko hono ‘ai mahinó, ‘oku ‘uhingá ke fa‘ifa‘itaki ki he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá. ‘I he‘etau konga tohi ‘o e kaveingá, ‘oku fakatefito ‘a e fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Pitá ki he fa‘ifa‘itaki‘anga lelei na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘i hono kātekina ‘a e faingata‘á; kae kehe, ‘oku lahi ‘a e ngaahi founga kehe ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Sīsū. (1 Pita 2:18-25) Ko hono mo‘oní, ‘i he kotoa ‘o e ‘alunga mo‘ui ‘a Sīsuú​—‘a e me‘a kotoa na‘á ne lea‘aki mo faí​—ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga ia ke tau muimui ai.

5. ‘E lava mo‘oni ke muimui ‘a e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa ‘a Sīsuú? Fakamatala‘i.

5 ‘I he tu‘unga ko e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá, ‘e lava mo‘oni ke tau muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú? ‘Io, te tau lava. Manatu‘i ‘oku ekinaki mai ‘a Pita ke tau “muimui ofi [‘i he] topuva‘e” ‘o Sīsuú, ‘o ‘ikai ko e muimui haohaoa. Kapau te tau muimui fakalelei ‘i hono topuva‘é, ‘o fai ‘a e lelei taha te tau malavá ‘i he tu‘unga ko e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa, te tau talangofua ai ki he lea ‘a e ‘apositolo ko Sioné: “‘A‘eva ai pē ‘o hangē tofu pē ko e ‘a‘eva ‘a Sīsuú.”​—1 Sio. 2:6.

KO E HĀ KE MUIMUI AI ‘I HE TOPUVA‘E ‘O SĪSUÚ?

6-7. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ko e muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú te tau ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova?

6 ‘I he muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú te tau ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau lea peheé? ‘Uluakí, na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga tu‘u-ki-mu‘a ‘o e founga mo‘ui ke fakahōifua‘i ai ‘a e ‘Otuá. (Sione 8:29) Ko ia ‘i he muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú, te tau fakahōifua‘i ai ‘a Sihova. Pea ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ko ‘etau Tamai fakahēvaní te ne ‘unu‘unu ofi ki he fa‘ahinga ‘oku nau feinga mālohi ke hoko ko hono ngaahi kaume‘á.​—Sēm. 4:8.

7 Uá, na‘e fa‘ifa‘itaki haohaoa ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí. Ko e ‘uhinga ia ‘oku pehē ai ‘e Sīsū: “‘Ilonga ‘a ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ‘a e Tamaí.” (Sione 14:9) ‘I he taimi ‘oku tau fa‘ifa‘itaki ai ki he ngaahi ‘ulungaanga mo e anga ‘o e fakafeangai ‘a Sīsū ki he ni‘ihi kehé​—ko e fakatātaá, ko ‘ene faka‘ofa‘ia ‘i he tokotaha kiliá, ko ‘ene kaungāongo‘i ki ha fefine na‘á ne ma‘u ‘a e mahaki fakamamahi, ko ‘ene manava‘ofa ki he fa‘ahinga mamahí​—‘oku tau fa‘ifa‘itaki foki ai kia Sihova. (Mk. 1:40, 41; 5:25-34; Sione 11:33-35) Ko e lahi ange ‘etau fa‘ifa‘itaki kia Sihová, ko ‘etau ‘unu‘unu ofi ange ia kiate iá.

8. Fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga ‘e tokoni‘i ai kitautolu ‘e he muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú ke tau “ikuna‘i” ‘a e māmaní.

8 Ko e muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke ‘oua ‘e fakalelu‘i ‘e he māmani fulikivanu ko ení. ‘I he pō faka‘osi ‘o e mo‘ui ‘a Sīsū ‘i he māmaní, na‘e malava ke ne pehē: “Kuó u ikuna ‘a e māmaní.” (Sione 16:33) Na‘á ne ‘uhingá na‘á ne fakafisi ke faka‘atā ia ke tākiekina ‘e he fakakaukau, ngaahi taumu‘a mo e ngāue ‘a e māmani ko ení. Na‘e ‘ikai ‘aupito faka‘atā ‘e Sīsū ‘a ia tonu ke mole ‘ene tokangataha ki he ‘uhinga na‘e fekau mai ai ia ki he māmaní​—ke fakatonuhia‘i ‘a Sihova. Fēfē kitautolu? ‘I he māmani ko ení, ‘oku lahi ‘a e ngaahi me‘a te ne fakalelu‘i kitautolu. Ka ‘o kapau te tau hangē ko Sīsuú ‘o hanganaki tokangataha ki hono fai ‘a e finangalo ‘o Sihová, ko kitautolu foki te tau “ikuna‘i” ‘a e māmaní.​—1 Sio. 5:5.

9. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau nofo ai pē ‘i he hala ki he mo‘ui ta‘engatá?

9 Ko e muimui ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú ‘oku taki atu ki he mo‘ui ta‘engatá. ‘I he taimi na‘e ‘eke ange ai ‘e ha talavou koloa‘ia kia Sīsū pe ko e hā ‘e fiema‘u ke ne fai ke ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engatá, na‘á ne tali ange: “Ha‘u ‘o muimui ‘iate au.” (Māt. 19:16-21) Na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he kau Siu na‘e ‘ikai ke nau tui ko e Kalaisí ia: “[Ko] ‘eku fanga sipí . . . ‘oku nau muimui ‘iate au. ‘Oku ou ‘oange kiate kinautolu ‘a e mo‘ui ta‘engatá.” (Sione 10:24-29) Na‘e tala ange ‘e Sīsū kia Nikotīmasi, ko ha mēmipa ‘o e Sanetalimí ‘a ia na‘á ne mahu‘inga‘ia ‘i he ngaahi akonaki ‘a Sīsuú, ko e fa‘ahinga ‘oku nau “ngāue‘i ‘a e tui kiate iá” te nau “ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá.” (Sione 3:16) ‘Oku tau ngāue‘i ‘a e tui kia Sīsuú ‘aki hono ngāue‘aki ‘a e me‘a na‘á ne ako‘i mai fakafou ‘i he lea mo e fa‘ifa‘itaki‘anga. Kapau te tau fai ia, te tau nofo ai pē ‘i he hala ki he mo‘ui ta‘engatá.​—Māt. 7:14.

‘E LAVA FĒFĒ KE TAU MUIMUI OFI ‘I HE TOPUVA‘E ‘O SĪSUÚ?

10. Ko e hā ‘oku kau ki he “hoko ‘o ‘ilo‘i” lelei ange ‘a Sīsuú? (Sione 17:3)

10 Ki mu‘a ke tau muimui ofi ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú, kuo pau ke tau hoko ‘o ‘ilo‘i ia. (Lau ‘a e Sione 17:3.) Ko e “hoko ‘o ‘ilo‘i” ‘a Sīsuú ko ha ngāue hokohoko ia. Kuo pau ke tau hoko ‘o toe maheni lelei ange mo ia​—‘o ako fekau‘aki mo hono ngaahi ‘ulungāngá, fakakaukaú mo ‘ene ngaahi tu‘ungá. Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e fuoloa ‘o ‘etau ‘i he mo‘oní, kuo pau ke tau hanganaki ngāue ke hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihova mo hono ‘Aló.

11. Ko e hā ‘oku ma‘u ‘i he Kōsipeli ‘e faá?

11 Kuo fakakau anga-‘ofa ‘e Sihova ‘a e Kōsipeli ‘e faá ‘i he‘ene Folofolá ke tokoni‘i ai kitautolu ke hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a hono ‘Aló. ‘Oku ma‘u ‘i he Ngaahi Kōsipelí ha fakamatala fakahisitōlia fekau‘aki mo e mo‘ui mo e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsuú. ‘Oku tala mai ai ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú, me‘a na‘á ne faí pea fakahaa‘i mai ai ‘a e anga ‘ene ongo‘í. ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he tohi ko eni ‘e faá ke “fakakaukau fakalelei” ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú. (Hep. 12:3) Ko hono mo‘oní, ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘a e topuva‘e ‘o Sīsuú. Ko ia ‘i hono sivisivi‘i ‘a e Ngaahi Kōsipelí, ‘e lava ke tau hoko ai ‘o toe ‘ilo‘i lelei ange ‘a Sīsū. Ko hono olá, ‘e lava ke tau muimui ofi ai ‘i hono topuva‘é.

12. ‘Oku lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga kakato mei he Ngaahi Kōsipelí?

12 Ke ma‘u ‘aonga kakato mei he Ngaahi Kōsipelí, kuo pau ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono lau pē iá. ‘Oku fiema‘u ke tau vahe‘i ‘a e taimi ke ako fakalelei mo fakalaulauloto loloto ki ai. (Fakafehoanaki mo e Siosiua 1:8, fakamatala ‘i lalo.) Tau lāulea angé ki ha fokotu‘u ‘e ua ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke fakalaulauloto ki he Ngaahi Kōsipelí pea ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau lau aí.

13. ‘E lava fēfē ke ke ‘ai ke mo‘oni mo mo‘ui ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he Kōsipelí?

13 ‘Uluakí, ‘ai ke mo‘oni mo mo‘ui ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he Kōsipelí. Ngāue‘aki ho‘o siolotó ke sio, fanongo mo ongo‘i ‘a e me‘a na‘e hokó. Ke tokoni‘i koe ke fai iá, fai ha fekumi ‘i he ‘ū tohi kuo tokonaki mai ‘e he kautaha ‘a Sihová. Sivisivi‘i ‘a e potutohí​—‘a e ngaahi me‘a na‘e hoko ki mu‘a ‘i he me‘a ‘okú ke akó pe hoko ki mui aí. Kumi ki he fakamatala fekau‘aki mo e puipuitu‘á mo e ‘ātakaí. Fakahoa ‘a e fakamatala ‘okú ke akó mo ha fakamatala tatau ‘oku ‘i ha Kōsipeli kehe. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku fakakau ‘e ha tokotaha-hiki Kōsipeli ha fakaikiiki mahu‘inga ‘a ia na‘e ‘ikai hiki ia ‘e ha tokotaha-hiki Kōsipeli ‘e taha.

14-15. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he Kōsipelí ‘i he‘etau mo‘uí?

14 Uá, ngāue‘aki ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he Kōsipelí ‘i ho‘o mo‘uí. (Sione 13:17) ‘I he hili ho‘o ako fakalelei ha fakamatala Kōsipeli, ‘eke hifo: ‘‘Oku ‘i ai ha lēsoni ‘i he fakamatala ko ení ‘e lava ke u ngāue‘aki ‘i he‘eku mo‘uí? ‘E lava fēfē ke u ngāue‘aki ‘a e fakamatala ko ení ke tokoni ki ha taha kehe?’ Feinga ke fakakaukau ki ha tokotaha pau, pea ‘i he taimi fe‘ungamālié, vahevahe anga-‘ofa mo fakapotopoto kiate ia ‘a e lēsoni na‘á ke akó.

15 Tau lāulea angé ki ha fakatātā ‘o e founga ‘e lava ke tau ngāue‘aki ai ‘a e fokotu‘u ‘e ua ko ení. Te tau sivisivi‘i ‘a e fakamatala ki he uitou masiva na‘e fakatokanga‘i ‘e Sīsū ‘i he temipalé.

UITOU MASIVA ‘I HE TEMIPALÉ

16. Fakamatala‘i ‘a e me‘a na‘e hiki ‘i he Ma‘ake 12:41.

16 ‘Ai ke mo‘oni mo mo‘ui ‘a e fakamatalá. (Lau ‘a e Ma‘ake 12:41.) Sioloto atu ki he me‘a ‘oku hokó. Ko Nīsani 11, 33 T.S. eni​—ko e ngaahi ‘aho si‘i mei heni ‘e pekia ‘a Sīsū. Kuo fakamoleki ‘e Sīsū ‘a e konga lahi ‘o e ‘ahó ‘i he faiako ‘i he temipalé. Kuo ‘ai ‘e he kau fakafepaki fakalotú ke faingata‘a eni kiate ia. Ki mu‘a ange, na‘e fehu‘ia ‘e he ni‘ihi hono mafaí. Na‘e feinga ‘a e ni‘ihi ke fakafihia‘i ia ‘aki ‘a e ngaahi fehu‘i faingata‘a. (Mk. 11:27-33; 12:13-34) ‘I he taimi ko ení kuo ‘unu ‘a Sīsū ki ha tafa‘aki ‘e taha ‘o e temipalé. ‘I hení​—‘oku ngalingali ko e feitu‘u na‘e ui ko e Loto‘ā ‘o e Kakai Fefiné​—‘oku lava ke ne sio atu ki he ngaahi puha pa‘anga ‘oku faka‘otu ‘i he holisi ‘o e loto‘aá. ‘Okú ne tangutu hifo pea kamata ke ne fakatokanga‘i atu ‘a e kakaí ‘i he‘enau lī ‘enau ngaahi me‘a‘ofa ‘i he ngaahi puhá. ‘Okú ne vakai atu ki he kakai koloa‘iá ‘oku nau lī ‘a e ngaahi koini lahi. Mahalo ‘okú ne ofi fe‘unga atu pē ke fanongo ki he ongo mai ‘a e ngangana ‘a e ngaahi koiní ki he puhá.

17. Ko e hā na‘e fai ‘e he uitou masiva ‘oku lave ki ai ‘i he Ma‘ake 12:42?

17 Lau ‘a e Ma‘ake 12:42. Taimi nounou mei ai, ‘oku fakatokanga‘i atu ‘e Sīsū ha fefine. Ko ha “uitou masiva.” (Luke 21:2) ‘Oku mātu‘aki faingata‘a ‘a e mo‘uí kiate ia; ‘oku ngalingali ‘okú ne fāinga ke ma‘u ‘a e ngaahi fiema‘u tefito ‘i he mo‘uí. Neongo ia, ‘okú ne fakaofi atu ki he taha ‘o e ngaahi puhá pea lī fakamoulu hifo ‘ene ongo ki‘i fo‘i koiní, mahalo ‘oku faingata‘a ke ongo‘i atu ‘ena tō hifo ki he puhá. ‘Oku ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a na‘á ne lií​—ko e koini lepitā ‘e ua, ko e koini si‘isi‘i taha ia ‘i he taimi ko iá. Ko hono mahu‘ingá ‘oku ‘ikai fe‘unga ia ke fakatau mai ‘aki ha fo‘i misi, ‘a ia na‘e kau ‘i he manupuna ma‘ama‘a taha na‘e fakatau atu ko ha me‘akai.

18. Fakatatau ki he Ma‘ake 12:43, 44, ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsū fekau‘aki mo e tokoni ‘a e uitoú?

18 Lau ‘a e Ma‘ake 12:43, 44. ‘Oku maongo lahi kia Sīsū ‘a e me‘a na‘e fai ‘e he uitoú. Ko ia ‘okú ne ui mai ‘ene kau ākongá, ‘o taki ‘enau tokangá ki he uitoú, peá ne pehē ange: “Ko e uitou masivá ni na‘e lahi ange ‘ene lií ‘i he kotoa ‘o e fa‘ahinga na‘a nau lī pa‘anga.” ‘Okú ne fakamatala leva: “Na‘a nau [tautefito ki he kakai koloa‘iá] lī kotoa mei he‘enau me‘a na‘e hulú, ka ko e fefiné ni, neongo ‘ene fusimo‘omó, na‘á ne lī kotoa ‘a e me‘a na‘á ne ma‘ú, ‘a ‘ene mo‘uí kotoa.” ‘I he taimi na‘e foaki ai ‘e he uitou faitōnunga ko ení ‘ene toenga pa‘angá ‘i he ‘aho ko iá, na‘á ne tuku atu ai ‘ene mo‘uí ki he to‘ukupu tokanga ‘o Sihová.​—Saame 26:3.

Hangē ko Sīsuú, fakaongoongolelei‘i ‘a e ni‘ihi kehe ‘oku nau foaki kia Sihova honau lelei tahá (Sio ki he palakalafi 19-20) *

19. Ko e hā ‘a e lēsoni mahu‘inga ‘oku lava ke tau ako mei he ngaahi lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo e uitou masivá?

19 Ngāue‘aki ‘a e fakamatalá ‘i ho‘o mo‘uí. ‘Eke hifo, ‘Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke u ako mei he ngaahi lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo e uitou masivá?’ Fakakaukau atu ki he uitou ko iá. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘á ne faka‘amu ‘e lava ke ne foaki ha me‘a lahi ange kia Sihova. Neongo ia, na‘á ne fai pē ‘a e me‘a na‘á ne malavá; na‘á ne foaki kia Sihova hono lelei tahá. Pea na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ko ‘ene tokoní na‘e mahu‘inga ia ‘i he vakai ‘ene Tamaí. Ko ha lēsoni mahu‘inga leva eni kiate kitautolu: ‘Oku hōifua mai ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau foaki ai kiate ia hotau lelei tahá​—‘a ‘etau ngāue loto-kakato mo loto-‘aufuatoó. (Māt. 22:37; Kol. 3:23) ‘Oku fiefia ‘a Sihova ‘i he‘ene vakai mai ‘oku tau fai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau lavá! ‘Oku ngāue‘aki ‘a e tefito‘i mo‘oni ko iá ki he lahi ‘o e taimi mo e ivi ‘oku lava ke tau lī‘oa ki he‘etau lotú, kau ai ‘a e ngāue fakafaifekaú mo e fakatahá.

20. ‘E lava fēfē ke ke ngāue‘aki ‘a e lēsoni mei he fakamatala fekau‘aki mo e uitoú? ‘Omai ha fakatātā.

20 ‘E lava fēfē ke ke ngāue‘aki ‘a e lēsoni mei he fakamatala fekau‘aki mo e uitoú? Feinga ke fakakaukau ki ha fa‘ahinga pau ‘oku nau fiema‘u nai ke fakapapau‘i ange ko ‘enau ngaahi feingá ‘oku fakahōifua kia Sihova. Ko e fakatātaá, ‘okú ke ‘ilo‘i ha tuofefine ta‘umotu‘a mahalo ‘okú ne ongo‘i halaia pe ‘ikai hano ‘aonga koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke ne kei ma‘u ‘a e mo‘ui lelei pe ivi ke fai ‘a e ngāue tatau mo ia na‘á ne anga ki ai ‘i he ngāue fakafaifekaú? Pe ‘okú ke fakakaukau ki ha tokoua ‘oku ‘i ai hano mahaki tauhi langa lahi, ‘okú ne loto-si‘i koe‘uhi ‘oku ‘ikai lava ke ne ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakatahá ‘i he Fale Fakataha‘angá? Tokoni ki he fa‘ahinga peheé ‘aki hono fai ha lea “‘oku lelei ki he langa haké.” (‘Ef. 4:29) Vahevahe kiate kinautolu ‘a e lēsoni fakalotomāfana na‘á ke ako mei he fakamatala fekau‘aki mo e uitou masivá. Ko ho‘o ngaahi lea fakalototo‘á ‘e fakapapau‘i ai kiate kinautolu ‘oku hōifua mai ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau foaki ai kiate ia hotau lelei tahá. (Pal. 15:23; 1 Tes. 5:11) ‘I ho‘o fakaongoongolelei‘i ‘a e ni‘ihi kehé ki he‘enau foaki kia Sihova honau lelei tahá​—tatau ai pē pe ‘oku hā ngali si‘isi‘i fēfē​—‘okú ke muimui ofi ai ‘i he topuva‘e ‘o Sīsuú.

21. Ko e hā ‘okú ke fakapapau‘i ke faí?

21 He fakamālō ē ko kitautolu ki hono tokonaki mai ‘i he ngaahi fakamatala ‘i he Kōsipelí ‘a e ngaahi fakaikiiki lahi fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a Sīsuú, ‘o malava ai ke tau fa‘ifa‘itaki kiate ia pea muimui ofi ‘i hono topuva‘é! Fēfē ke fai ha ako fakafo‘ituitui pe Lotu Fakafāmili ‘o fakahangataha ki he Ngaahi Kōsipelí? Tuku ke tau manatu‘i ke ma‘u ‘aonga kakato mei he ako peheé, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ai ke mo‘ui mo mo‘oni ‘a e fakamatalá pea ngāue‘aki ia ‘i he‘etau mo‘uí. Tānaki atu ki he fa‘ifa‘itaki ki he me‘a na‘e fai ‘e Sīsuú, ‘oku fiema‘u ke tau fanongo ki he me‘a na‘á ne lea‘akí. ‘I he kupu hokó, te tau lāulea ai ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi lea faka‘osi ‘a Sīsū ko ha tangatá.

HIVA 25 Fakamo‘oni e Tu‘unga Ākongá

^ pal. 5 ‘I he tu‘unga ko e kau Kalisitiane mo‘oni, ‘oku fiema‘u ke tau “muimui ofi [‘i he] topuva‘e” ‘o Sīsuú. Ko e hā ‘a e “fa‘ifa‘itaki‘anga” na‘e tuku mai ‘e Sīsū ke tau muimui aí? ‘E tali ‘a e fehu‘i ko iá ‘i he kupu ko ení. ‘E toe lāulea foki ki he ‘uhinga ‘oku totonu ai ke tau muimui ofi ‘i hono topuva‘é pea mo e founga ‘e lava ke tau fai ai iá.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Hili ‘a e fakalaulauloto ki he me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sīsū fekau‘aki mo e uitou masivá, ‘oku fakaongoongolelei‘i ‘e ha tuofefine ha tuofefine ta‘umotu‘a ki he‘ene ngāue loto-‘aufuatō.