1-2. Dje kpahen oborẹ ọ phiare ọke i Jesu ọ tẹmro enẹyen ri kẹta o ki hwu.

ẸDẸ na yẹ, Nisan 14, 33 C.E. Ọke ra mọrenfian banriẹn hin, jeghwai brorhiẹn kpe yi taghene o ru sọ, na ha i Jesu djechẹẹ, jeghwai kpe yi gbangbanhon, ọke oru na kanrenriẹn mwu orhan oja. E kpe ipẹrẹ rhẹ aghwẹ ye ọrhẹ abọ ye. Habaye, ọ bẹn riẹn ro no mwuẹhẹn jeghwai tẹmro. Ọrẹn, ọnọ vi tẹmro fọkime o vwo ẹmro eghoghanren rọ nọ ta.

² Jene yono kpahen ẹmro i Jesu ọ tare ọke ro hwuẹ oberun orhan oja na, ọrhẹ oborẹ ene yono nẹ aye. Nọyẹ, jenẹ a “kerhọ ye.”—Matt. 17:5.

3. Ayọmo yi Jesu ọ ta kpahan ọke rọ ta: “Ọsẹ, harhomu aye”?

³ Me yi Jesu ọ tare? Ọke ra kanriẹn mwu orhan oja na, Jesu nọ nẹrhomo: “Ọsẹ, harhomu aye.” Harhomu ọrọmo? Ẹmro ri Jesu ọ ta kpahiẹn ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ erẹ ọye ọ ta kpahan: “Aye e rhe oborẹ aye e ruẹ-ẹ.” (Luke 23:33, 34) Ọkezẹko, Jesu ọ ta kpahen isodja i Rome ri kanren ipẹrẹ mwu abọ ye ọrhẹ aghwẹ ye. Aye e rhe aruẹ ohworho rọ havwọ-ọ. Ọkezẹko, ọ ji ta kpahen ezẹko uvuẹn otu na ri tare taghene e kpe yi, ọrẹn ọke oru aye ine vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. (Acts 2:36-38) Jesu ọ ha uphẹn rẹn osehiẹn rọ rioja ye, nọ lẹrhiẹ tuekwẹre jeghwai sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹ-ẹn. (1 Pet. 2:23) Ukpomaran, nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ harhomu eri kperie hwu.

4. Me ya na sabu yono nẹ omwemẹ i Jesu ọnọ harhomu eri kparehasuiẹ?

⁴ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Jerẹ i Jesu,  o fori ne vwo omwemẹ ra na harhomu awọrọ. (Col. 3:13) Ihworho ezẹko, tobọ te ihworho ekrun ọwan ina sabu kparehaso ọwan fọkime aye e vwẹruọ oborẹ e vwo esegburhomẹmro kpahen ọrhẹ oborẹ e nyerẹn akpọ ọwan lele-e. Aye ina sabu mọrenfian banren ọwan, phọphọ ọwan obaro awọrọ, ghwọghọ ẹbe ukoko na re vwori, yanghene tobọ djofẹn mwu ọwan rẹ aye ina kpe ọwan. Ukperẹ ana sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn, ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe. (Matt. 5:44, 45) Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn ra na harhomu, maido orhianẹ e sehiẹn ọwan gbangbanhon. Ọrẹn, arha ha uphẹn rẹn ekwẹre ọrhẹ eghrẹn nọ do uvuẹn ọmudu ọwan, ana rhua ẹkuọn vwe oma ọwan. Omizu ọmase owu ọrhọ ta: “Mi mẹrẹnvwrurhe taghene na harhomu, o mevirhọ taghene mi kwerhọ orusọ ohworho na-a, yanghene mi ha uphẹn rẹn awọrọ nẹ aye i ru mẹ gbalogbalo-o. Ọrẹn, o mevirhọ taghene mia guọlọ rha tuekwẹre-e.” (Ps. 37:8) Arha harhomu, ọwan e brorhiẹn ra na ja ha uphẹn rẹn ekwakwa ibiobiomu lẹrhẹ ọwan tuekwẹre.—Eph. 4:31, 32.

5. Me yi Jesu o ve rẹn ohi owu ra kanren mwu orhan kẹriẹ, mesoriẹ o ve ive ọrana?

⁵ Me yi Jesu ọ tare? A kanren ihi awanva mwu orhan kẹrẹ i Jesu. Ọke ukaro, aye awanva i ha i Jesu djechẹẹ. (Matt. 27:44) Ọrẹn ọke oru, owu no wene ẹhẹn. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu o ruẹ “emru obiobiomu owuorowu-u.” (Luke 23:40, 41) Habaye, no dje esegburhomẹmro phia taghene ana rhọmọ i Jesu, taghene ono ji sun ẹrhẹ orodje ẹdẹ owu. Nọ ta rẹn Jesu: “Jesu, karorhọ mẹ uvuẹn Uvie ọnọ.” (Luke 23:42) Ọhworhare ọrana o dje esegburhomẹmro phia! Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ ta riẹn: “Urhomẹmro mia ta wẹn inyenana, wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye [orhiẹ uvuẹn Uvie na-a, ọrẹn] uvuẹn i Paradais.” (Luke 23:43) Djokarhọ ye taghene Jesu ọvo yo ve ive na nyoma rọ ta taghene “mẹmẹ,” ọrhẹ “owẹwẹ.” Fọkime o rheri taghene Jehova o vwo arodọmẹ, Jesu nọ tẹmro ri yẹ ohi ọrana rọ hwuẹ na ifiẹrorhọ.—Ps. 103:8.

6. Me ye yono nẹ ẹmro i Jesu ọ ta rẹn ohi na?

⁶ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Jesu ọ dabu hẹrokele Ọsẹ ye gbagba. (Heb. 1:3) Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ harhomu ọwan jeghwai dje arodọmẹ rẹn ọwan, arha ghwẹriẹ nẹ edandan re ru vrẹn ne, jeghwai vwo esegburhomẹmro taghene ana harhomu ọwan nyoma izobo otan i Jesu Kristi. (1 John 1:7) Ọ bẹn ihworho ezẹko ine vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu harhomu aye fọkiẹ orusọ aye i ru vrẹn ne. We rhe roro omaran ọkezẹko, gbe roro kpahen ọnana: Bọmọke o ki hwu, Jesu o dje arodọmẹ rẹn ohi ro dje esegburhomẹmro phia obọ. Omarana, vwo imwẹro taghene Jehova ono dje arodọmẹ rẹn idibo yi ra fuevwan ga ye, ra damoma aye ina huvwele ekama ye!—Ps. 51:1; 1 John 2:1, 2.

7. Lele oborẹ a ya rhẹ John 19:26, 27, me yi Jesu ọ ta rẹn i Mary ọrhẹ John, mesoriẹ ọ tẹmro ọrana?

⁷ Me yi Jesu ọ tare? (Se John 19:26, 27.) Jesu ọ guọlọ hẹrote izie rẹ esa ye o hwu ne. Imizu i Jesu ina sabu hẹrote edamẹ ugboma izu na. Ọrẹn, ọrọmo yọ  nọ sabu ha userhumu riẹn rha ga i Jehova? O vwo oborẹ o djerie phia taghene imizu i Jesu i rhiẹ idibo yi ne-e. Ọrẹn, John ọnyikọ ro vwo atamwu, ro ji rhiẹ owuọwan usuẹn igbehian i Jesu ri kẹreriẹ. Jesu o ni ihworho ri homaba ye ga i Jehova rhiẹ ekrun ọnẹyen. (Matt. 12:46-50) Omarana, fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ ro vwo kpahen i Mary, Jesu nọ ta rẹn John nọ hẹrote yi, fọkime o rheri taghene John ọnọ ha userhumu rẹn izie rha ga i Jehova. Jesu nọ ta rẹn izie: “Nughe! Ọmọ ọnọ!” Jesu nọ ta rẹn John: “Nughe! Izuo!” Nẹ ẹdẹ ọrana nyarhẹn, John nọ họhọ ọmọ rẹn Mary, nọ ji hẹrote yi jerẹ izie. Jesu o dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn  ọmase ọghoghanren ọnana rọ dabu hẹrote yi ọke re vwiẹ ye, rọ ji daji kẹriẹ ọke ro hwuẹ!

8. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu ọ ta rẹn i Mary ọrhẹ John?

⁸ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Onyerẹnkugbe ọwan rhẹ imizu ukoko na, ọnọ sabu gbanhon ghwẹ erẹ ihworho ekrun ọwan. Ihworho ekrun ọwan ina sabu kparehaso ọwan yanghene sẹrerhumuji ọwan vwo, ọrẹn jerẹ oborẹ i Jesu o veri, arha daji kẹrẹ i Jehova ọrhẹ ukoko Ọnẹyen, ene vwo “akwa 100 buebun” vrẹn oborẹ a kpare fughwẹ. Buebun ine rhiẹ emọ ehworhare, emọ egbọtọ, izu yanghene ọsẹ rẹn ọwan. (Mark 10:29, 30) Marhẹ oma o ruo we rhiẹ owuọwan usuẹn imizu ukoko na ri vwo okugbe, fọkime aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ awọrọ?—Col. 3:14; 1 Pet. 2:17.

9. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu ri ha Matthew 27:46?

⁹ Me yi Jesu ọ tare? Bọmọke i Jesu o ki hwu, no kperi phia: “Osolobrugwẹ mẹ, Osolobrugwẹ mẹ, mesoriẹ wa sẹrerhumuji mẹ?” (Matt. 27:46) Baibol na ọ ta kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jesu ọ tẹmro ọrana-a. Ọrẹn, roro kpahen oborẹ ana sabu yono nie rhe. Oborẹ ana sabu yono yẹ, Jesu ọ ha aruẹmẹrẹn rọ ha Psalm 22:1 * te orugba. Habaye, ẹmro na i ji djephia taghene Jehova ọ “gbogba ẹruete hariẹ” i Jesu-u. (Job 1:10) Jesu o vwẹruọ ye taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn era kparehasuiẹ nẹ aye i damie ni te erhirhiẹ uhwu, o vwo onyakpọ owuorowu ra damuni te erhirhiẹ ọnana dẹ-ẹ. Habaye, ẹmro enana i djephia taghene Jesu o ruẹ orusọ owuorowu ra na fọkiẹ kpe yi hwu-u.

10. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu ọ ta rẹn Ọsẹ ye?

¹⁰ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Emru owu ra na sabu yono yẹ, e vwe fiẹrorhọ taghene Jehova ono simi ọwan nẹ ebẹnbẹn ephian ri na damu esegburhomẹmro ọwa-an. Jerẹ oborẹ a damu i Jesu ni, ọwan i ji mwuegbe re ne vwo atamwu te erhirhiẹ uhwu dede. (Matt. 16:24, 25) Ọrẹn, e vwe imwẹro taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn edamuni ra na ja sabu din, nẹ aye i te ọwa-an. (1 Cor. 10:13) Uyono ọrọrọ yẹ, jerẹ i Jesu ana sabu sehiẹn ọwan ọrẹ erhierhi. (1 Pet. 2:19, 20) Ihworho re sehiẹn ọwan, e ruie orhiẹ fọkime e ru oborẹ ọsọre-e, ọrẹn fọkime ọwan a ha usuẹn akpọ na-a, habaye ọwan a ji chochọn urhomẹmro na. (John 17:14; 1 Pet. 4:15, 16) Jesu o vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ ha uphẹn riẹn nọ rioja. Ọrẹn, imizu ezẹko ra rioja edamuni e roro kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn ekwakwa ezẹko nẹ aye i phia. (Hab. 1:3) Jehova ro vwo arodọmẹ ọrhẹ erhionrin, o rheri taghene imizu erana i vwo esegburhomẹmro; aye i guọlọ urhebro rọ ye ọvo ọnọ sabu yẹ aye.—2 Cor. 1:3, 4.

11. Mesoriẹ i Jesu ọ tẹmro ri ha John 19:28?

¹¹ Me yi Jesu ọ tare? (Se John 19:28.) Mesoriẹ i Jesu ọ ta: “Uhrun ame ọ ka mẹ”? O ruẹ ọnana “neneyo ọ sabu ha eyaya ọfuanfon na te orugba”—nọyẹ, aruẹmẹrẹn rọ ha Psalm 22:15, rọ tare: “Omẹgbanhon mẹ ọ kare jerẹ eriẹ;  ẹrẹnmo mẹ ọ tamwu otọre unu mẹ.” Habaye, fọkiẹ ojẹriọ kugbe omiamiamo ọgbogbanhon ri Jesu o rhiẹromẹrẹn uvuẹn oberun orhan oja na, uhrun ame ọnọ ka ye. Ọ guọlọ oborẹ ọnọ da.

12. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu na “uhrun ame ọ ka mẹ”?

¹² Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Jesu o roro taghene ọye ọ vwiẹlẹ ọke ọrhọ ta oborẹ ọ ha ẹhẹn ye-en; ọwan i vwe ji roro omara-an. Ọgbọ buebun, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene a guọlọ ta rẹn awọrọ kpahen edamẹ ọwa-an. Ọrẹn, arha guọlọ userhumu, o fo ne kpọke ra na nekpẹn yen mie awọrọ-ọ. Jerẹ udje, orhianẹ a ho ne, yanghene e kpomẹ, ana sabu ta rẹn ugbehian nọ kpare ọwan riẹ ekete ra rhẹ ekwakwa yanghene ọke arha guọlọ ya mẹrẹn idọkita. Orhianẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre, ana sabu ta rẹn ọkpako ukoko yanghene omizu ro te edje ne nọ kerhọ ọke ra na tẹmro, yanghene nọ ha “omamọ ẹmro” urhebro rẹn ọwan. (Prov. 12:25) Jenẹ a karohọ taghene imizu ukoko na i vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ji guọlọ ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn “ọke ebẹnbẹn.” (Prov. 17:17) Aye i sabu rhe oborẹ ọ ha ẹhẹn ọwa-an. Ọkezẹko, aye i rhe sẹ ọwan i guọlọ userhumu-u, jokpanẹ a ta rẹn aye.

13. Me yi Jesu o rugba ọke rọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen te erhirhiẹ uhwu?

¹³ Me yi Jesu ọ tare? Emrẹ ughwọdjọ esa erhẹrhuvo Nisan 14, Jesu no kperi phia: “O rugba ne!” (John 19:30) Ẹmro i Jesu i djerie phia taghene bọmọke o ki hwu, ọye o ru ọsoso oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie yi ne. Nyoma rọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen te uhwu, Jesu ọ ha ekwakwa ezẹko te orugba. Ọrukaro, Jesu o djerie phia taghene Echu ọmọrenfian. Jesu o djerie phia taghene onyakpọ rọ gbare ọnọ sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen udabọ ọsoso ekwakwa Echu ọnọ sabu ru. Ọreva, Jesu ọ ha arhọ ye ruẹ otan. Uhwu ọnẹyen ọ ha uphẹn rẹn ituakpọ ri vwa gba nẹ aye i sabu vwo onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, jeghwai vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerien bẹmẹdẹ. Ọresa, Jesu o djerie phia taghene Jehova o fo ohworho ro no suon, nọ jeghwai ruẹ odẹ Ọsẹ ye fon.

14. Marhẹ ene nyerẹn lele kẹdẹkẹdẹ? Dje yi fiotọre.

¹⁴ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Ene vi brorhiẹn ra na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan kẹdẹkẹdẹ. Roro kpahen oborẹ Omizu Maxwell Friend, rọ ga ẹrhẹ oyono obẹ Watchtower Bible School of Gilead, ọ tare. Uvuẹn omẹvwa akpọ ephian owu re ruru, Omizu Friend nọ tare uvuẹn ẹmro rọ haphia rọ ta kpahen atamwu: “Wu vwa kpare oborẹ wu na sabu ru yanghene ta inyenana riẹ odẹ-ẹ. Wu rheri sẹ wu ne nyerẹn te odẹ? Nyerẹn inyenana kamẹriẹn ọye ọvo wu vwori, ne wu djephia taghene wu mwuovwan wu ne nyerẹn bẹmẹdẹ.” Jene nyerẹn kẹdẹkẹdẹ kamẹriẹn ọ yẹ uphẹn re vwori ra na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan! Omarana, arha dẹrughwaroghwu uhwu dede, ana sabu ta, “Jehova, mi damoma sẹrorẹ emevigbahon mẹ ne, mi djephia taghene Echu ọmọrenfian, mi jeghwai ruẹ odẹ ọnọ ọrhẹ ọdo-usuon ọnọ fon ne!”

15. Lele oborẹ ọ ha Luke 23:46, imwẹro ọgo yi Jesu o djephia?

¹⁵ Me yi Jesu ọ tare? (Se Luke 23:46.) Rhẹ imwẹro ọgbogbanhon, Jesu nọ tare: “Ọsẹ, mi fiẹ ẹhẹn mẹ rhẹ abọ ọnọ.” Jesu  o rheri taghene Jehova yọ nọ kwosa riẹn obaro na, o ji rhe taghene Ọsẹ ye ọnọ karorhọ ye.

16. Me wu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn idama owu rọ ha ẹgbukpe 15?

¹⁶ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova orhianẹ arhọ ọnọ, ọ ha erhirhiẹ imwofẹn dede. Ne wu sabu ruẹ ọrana, wu na vi “hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ.” (Prov. 3:5) Roro kpahen udje i Joshua, idama ro rhiẹ Oseri Jehova rọ ha ẹgbukpe 15, ro vwo emiamo ọgbogbanhon. O kwe ha omesimo rọ kparehaso urhi Jehova-a. Bọmọke o ki hwu, nọ ta rẹn izie: “Mummy, Jehova ọnọ hẹrote mẹ. . . . Mi na sabu ta wẹn rhẹ imwẹro ọgbogbanhon: Mi rheri taghene Jehova ọnọ rhọme mẹ uvuẹn ẹrhọmọnuhwu na. O rhe oborẹ ọ ha ọmudu mẹ, mi ghini vwo ẹguọlọ kpahiẹn.” * O fori nẹ owuowọnwan ọ nọ omayen, ‘Mi rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ nọ damu esegburhomẹmro mẹ, rọ nọ sabu kpe mẹ hwu, mi na sabu sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova jeghwai hẹrosuiẹ taghene ọnọ karorhọ mẹ?’

17-18. Me yẹ ọwan i yono ne? (Se ekpeti na “ Oborẹ e Yono nẹ Ẹmro i Jesu ri Kẹta.”)

¹⁷ E yono iyono eghoghanren nẹ ẹmro i Jesu ri kẹta! A karorhọ ọwan oborẹ ọsoriẹ o fo na harhomu awọrọ, jeghwai vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ harhomu ọwan. Oma ọ merhen ọwan re vwo imizu ukoko na ri mwuegbe aye ina ha userhumu rẹn ọwan. Ọrẹn arha guọlọ userhumu, o fori na kpare idjaghwẹ ra na nekpẹn yen. E rheri taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan din ebẹndẹn ephian ra dẹrughwaroghwu. A ji mẹrẹn ọghanronmẹ re ne nyerẹn kẹdẹkẹdẹ kamẹriẹn ọyẹ ẹdẹ re vwori ra na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan, rhẹ imwẹro na taghene Jehova ọnọ rhọmọ ọwan erhe hwu dede.

¹⁸ Itiọrurhomẹmro, ẹmro ri Jesu ọ tare ọke ro hwuẹ oberun orhan oja na, ina sabu yono ọwan ekwakwa buebun! Nyoma ra ha oborẹ e yonorin ruiruo, ana huvwele ẹmro i Jehova ọ ta kpahen Ọmọyen: “Are i kerhọ ye.”—Matt. 17:5.