Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 15

Ako mei he Ngaahi Lea Faka‘osi ‘a Sīsuú

Ako mei he Ngaahi Lea Faka‘osi ‘a Sīsuú

“Ko hoku ‘Aló eni, ‘a e ‘ofeiná, ‘a ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.”​—MĀT. 17:5.

HIVA 25 Fakamo‘oni e Tu‘unga Ākongá

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Fakamatala‘i ‘a e tu‘unga na‘e ‘i ai ‘a Sīsū ‘i he‘ene lea‘aki ‘ene ngaahi lea faka‘osi ko ha tangata.

KO E taimi ‘ahó eni, ‘i Nīsani 14, 33 T.S. ‘I he hili hono tukuaki‘i loi ‘a Sīsū pea fakahalaia‘i ki ha hia na‘e ‘ikai te ne fai, na‘e manuki‘i pea fakamamahi‘i anga-fakamamahi ia pea toki tutuki ki ha ‘akau fakamamahi. ‘Oku ngalo atu ‘a e fa‘ó ‘i hono nimá mo hono va‘é. Ko ‘ene mānava kotoa pē, mo ‘ene fo‘i lea kotoa pē ‘okú ne mamahi‘ia. Ka kuo pau ke ne lea​—‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga ke ne lea‘aki.

2 Te tau lāulea ki he ngaahi lea ‘a Sīsū ‘i he ofi ke ne pekia ‘i he ‘akau fakamamahí mo e ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako mei aí. ‘I hono fakalea ‘e tahá, tuku ke tau “fanongo kiate ia.”​—Māt. 17:5.

“TAMAI, FAKAMOLEMOLE‘I KINAUTOLU”

3. Ko hai ‘oku ngalingali na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sīsū ‘i he‘ene lea: “Tamai, fakamolemole‘i kinautolu”?

3 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? ‘I hono tutuki ia ki he ‘akaú, na‘e lotu ‘a Sīsū: “Tamai, fakamolemole‘i kinautolu.” Ko e fakamolemole‘i ‘o hai? ‘Oku tau ma‘u ‘a e talí ‘i he ngaahi lea hokó: “‘Oku ‘ikai te nau ‘ilo ‘a e me‘a ‘oku nau faí.” (Luke 23:33, 34) Ngalingali na‘e ‘uhinga ‘a Sīsū ki he kau sōtia Loma na‘a nau tutuki hono nimá mo hono va‘é. Na‘e ‘ikai ke nau ‘ilo‘i pe ko hai mo‘oni ia. Na‘á ne toe fakakaukau nai ki he ni‘ihi ‘i he fu‘u kakaí na‘a nau kouna‘i ke tāmate‘i iá ka ki mui ai na‘a nau fakatomala pea tui kiate ia. (Ngā. 2:36-38) Na‘e ‘ikai ke faka‘atā ‘e Sīsū ‘a e fakamaau ta‘etotonu na‘á ne faingata‘a‘ia aí ke ne ‘ita ai mo loto-mamahi. (1 Pita 2:23) ‘I hono kehé, na‘á ne kole kia Sihova ke fakamolemole‘i ‘a e fa‘ahinga na‘a nau tāmate‘i iá.

4. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he loto-lelei ‘a Sīsū ke fakamolemole‘i hono kau fakafepakí?

4 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Hangē ko Sīsuú, ‘oku fiema‘u ke tau loto-lelei ke fakamolemole‘i ‘a e ni‘ihi kehé. (Kol. 3:13) ‘Oku fakafepaki‘i nai kitautolu ‘e he ni‘ihi, kau ai hotau kāingá, koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke nau mahino‘i ‘etau tuí mo ‘etau founga mo‘uí. Te nau tala nai ha loi fekau‘aki mo kitautolu, fakamaa‘i kitautolu ‘i he ‘ao ‘o e ni‘ihi kehé, faka‘auha ‘etau ‘ū tohí pe na‘a mo hono fakamanamana‘i ke fakamamahi‘i fakaesino kitautolu. ‘I he ‘ikai ke tukuloto‘i ‘a e ‘itá, ‘e lava ke tau kole kia Sihova ke faka‘ā ‘a e mata ‘o e fa‘ahinga ‘oku nau fakafepaki‘i kitautolú koe‘uhi ke ‘i ai ha ‘aho te nau ‘ilo‘i nai ai ‘a e mo‘oní. (Māt. 5:44, 45) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku faingata‘a nai ke tau fakamolemole, tautefito kapau ‘oku tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu mafatukituki. Ka ‘o kapau ‘oku tau faka‘atā ‘a e loto-mamahí mo e ‘itá ke faiaka ‘i hotau lotó, ‘oku tau fakamamahi‘i ai kitautolu. Na‘e fakamatala ha tuofefine: “‘Oku ou ‘ilo‘i ko e fakamolemolé ‘oku ‘ikai ko ‘eku tali ‘a e faihalá pe faka‘atā ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ngaohikovi‘i au. ‘Oku ‘uhinga pē ia ‘oku ou fili ke tuku ange ‘a e ‘itá.” (Saame 37:8) ‘I he taimi ‘oku tau fili ai ke fakamolemolé, ‘oku tau fili ai ke ‘oua na‘a tau tuku ‘a e ngaahi hokosia ‘ikai leleí ke ne faka‘ita‘i kitautolu.​—‘Ef. 4:31, 32.

“TE KE ‘I PALATAISI MO AU”

5. Ko e hā ‘a e tala‘ofa na‘e fai ‘e Sīsū ki he taha ‘i he ongo tangata faihia na‘e tāmate‘i fakataha mo iá, pea ko e hā na‘á ne fai ai ‘a e tala‘ofa ko iá?

5 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? Na‘e tāmate‘i fakataha ‘a Sīsū mo ha ongo tangata faihia. ‘I he ‘uluaki taimí, na‘á na kau ‘i hono luma‘i iá. (Māt. 27:44) Ka ki mui ai, na‘e liliu ‘a e loto ‘o e taha ‘o kinaua. Na‘á ne faka‘osi‘aki ko Sīsuú na‘e “‘ikai te ne momo‘i fai ha hala.” (Luke 23:40, 41) ‘Ikai ko ia pē, na‘á ne fakahaa‘i ‘ene tui ko Sīsū ‘e toetu‘u mei he pekiá pea ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e pule ko ha tu‘i. Na‘á ne pehē ki he Fakamo‘ui ne mei pekiá: “Sīsū, manatu‘i au ‘i ho‘o hoko ki ho Pule‘angá.” (Luke 23:42) He tui lahi ē na‘e fakahaa‘i ‘e he tangatá! ‘I he tali ki ai ‘a Sīsuú, na‘á ne pehē kiate ia: “‘Oku ou tala mo‘oni atu kiate koe ‘i he ‘ahó ni, te ke ‘i Palataisi mo au [kae ‘ikai ‘i he Pule‘angá].” (Luke 23:43) Fakatokanga‘i na‘e fai ‘e Sīsū ‘a e tala‘ofá ‘o fakafo‘ituitui ‘i he‘ene pehē “‘Oku ou,” “koe,” pea mo e “au.” ‘I he ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘oku mohu meesi ‘ene Tamaí, na‘á ne lea‘aki ‘a e ngaahi lea na‘e ‘oatu ai ‘a e ‘amanaki ki he tokotaha faihia ko eni na‘e mei maté.​—Saame 103:8.

6. Ko e hā ‘oku tau ako mei he lea ‘a Sīsū ki he tokotaha faihiá?

6 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Ko Sīsū ‘okú ne tapua haohaoa mai ‘ene Tamaí. (Hep. 1:3) ‘Oku vēkeveke ‘a Sihova ke fakamolemole‘i kitautolu pea fakahaa‘i mai ‘ene mēsí kapau te tau faka‘ise‘isa mo‘oni ‘i he ngaahi me‘a kovi na‘a tau fai ‘i he kuohilí pea tau tui ‘e lava ke fakamolemole‘i ‘etau angahalá fakafou ‘i he ta‘ata‘a ‘o Sīsū Kalaisi na‘e lilingí. (1 Sio. 1:7) ‘Oku faingata‘a nai ki he ni‘ihi ke tui ‘e faifai ange pea fakamolemole‘i ‘e Sihova ‘enau ngaahi fehālaaki ‘i he kuohilí. Kapau ‘okú ke ongo‘i pehē ‘i ha taimi, fakakaukau ki heni: Ki mu‘a si‘i pē ke pekia ‘a Sīsuú, na‘á ne fakahaa‘i ha meesi ki he tokotaha faihia na‘e fakahalaia‘i ‘a ia na‘á ne toki kamata pē ke fakahaa‘i ‘a e tuí. Ko ia huanoa ange ai hono fakahāhā ‘e Sihova ‘ene mēsí ki he‘ene kau lotu faitōnungá, ‘a ia ‘oku nau fai honau lelei tahá ke talangofua ki he‘ene ngaahi fekaú!​—Saame 51:1; 1 Sio. 2:1, 2.

“VAKAI! KO HO‘O TAMA ENA! . . . VAKAI! KO HO‘O FA‘Ē ENA!”

7. Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsū kia Mele mo Sione, ‘a ia na‘e hiki ‘i he Sione 19:26, 27, pea ko e hā na‘á ne lea‘aki ai ení?

7 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? (Lau ‘a e Sione 19:26, 27.) Na‘e hoha‘a ‘a Sīsū fekau‘aki mo ‘ene fa‘eé ‘a ia ko ha uitou nai. Ko hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné mahalo te nau tokanga‘i ‘a e ngaahi fiema‘u fakaesino mo fakamatelie ‘enau fa‘eé. Ka ko hai te ne tokanga‘i ‘ene ngaahi fiema‘u fakalaumālié? Na‘e te‘eki ai hoko hono fanga tokouá ko ha kau ākonga. Kae kehe, ko Sione ko ha ‘apositolo faitōnunga pea ko e taha ia ‘i he ngaahi kaume‘a ofi taha ‘o Sīsuú. Na‘e vakai ‘a Sīsū ki he fa‘ahinga na‘a nau kau mo ia ‘i he lotu kia Sihová ko hono fāmili fakalaumālie. (Māt. 12:46-50) Ko ia ai, ‘i hono ue‘i ia ‘e he ‘ofa mo e hoha‘a fekau‘aki mo Melé, na‘e falala ‘a Sīsū kia Sione ke ne tokanga‘i ia, ‘o ‘ilo‘i te ne tokanga‘i ‘ene me‘a fakalaumālié. Na‘á ne pehē ki he‘ene fa‘eé: “Vakai! Ko ho‘o tama ena!” Pea na‘á ne pehē kia Sione: “Vakai! Ko ho‘o fa‘ē ena!” Pea mei he ‘aho ko iá, na‘e hoko ‘a Sione ‘o hangē pē ko ha tama ‘a Melé pea na‘á ne tokanga‘i ia ‘o hangē pē ko ha‘ane fa‘eé. Ko ha ‘ofa ē na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū ki he fefine mahu‘inga na‘á ne tokanga‘i fakaalaala ia mei hono fanau‘í pea na‘e tu‘u ‘i hono tafa‘akí ‘i he‘ene pekiá!

8. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsū kia Mele mo Sioné?

8 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Ko hotau vaha‘angatae mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ‘e lava ke mālohi ange ia ‘i he ngaahi ha‘i fakafāmilí. ‘E fakafepaki‘i nai kitautolu ‘e hotau kāingá, pe na‘a mo hono li‘aki kitautolu, kae hangē ko ia na‘e tala‘ofa ‘e Sīsuú, ‘i he nofo ofi kia Sihova mo ‘Ene kautahá, te tau ma‘u “‘o liunga 100” ‘i he me‘a na‘a tau fakamolekí. ‘E hoko ‘a e tokolahi ‘o hangē kiate kitautolu ko ha foha, ‘ofefine, fa‘ē, pe tamai ‘ofeina. (Mk. 10:29, 30) ‘Oku anga-fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo ho‘o hoko ko ha konga ‘o e fāmili fakalaumālie ‘oku nau fā‘ūtaha ‘i he tui mo e ‘ofa​—‘ofa kia Sihova pea fe‘ofa‘akí?​—Kol. 3:14; 1 Pita 2:17.

“‘E HOKU ‘OTUA, KO E HĀ KUÓ KE LI‘AKI AI AÚ?”

9. Ko e hā ‘a e lēsoni ‘oku tau ako mei he lea ‘a Sīsū ‘oku hiki ‘i he Mātiu 27:46?

9 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? Ki mu‘a si‘i pē pea pekia ‘a Sīsuú, na‘á ne kalanga le‘o-lahi: “‘E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua, ko e hā kuó ke li‘aki ai aú?” (Māt. 27:46) ‘Oku ‘ikai fakamatala‘i ‘i he Tohi Tapú ‘a e ‘uhinga na‘e lea peheni ai ‘a Sīsuú. Kae fakakaukau angé ki he lēsoni ‘oku tau ako mei he lea ko iá. Ko e me‘a ‘e taha, ‘i hono lea‘aki ení, na‘e fakahoko ai ‘e Sīsū ‘a e kikite ‘i he Saame 22:1. * ‘Ikai ko ia pē, ‘oku hā mahino ‘i he lea ko iá na‘e ‘ikai ke “‘aa‘i malu takai” ‘e Sihova hono ‘Aló. (Siope 1:10) Na‘e mahino‘i ‘e Sīsū kuo tuku ange kakato ia ‘e he‘ene Tamaí ki he nima ‘o hono ngaahi filí koe‘uhi ke ‘ahi‘ahi‘i ia ki he taupotu tahá ‘a ia ‘oku te‘eki ai ha tangata kuo faifai ange pea ‘ahi‘ahi‘i ‘i he tu‘unga ko iá. Tānaki atu ki ai, ‘oku fakapapau‘i ‘i he lea ko ení na‘á ne tonuhia ‘i he ngaahi hia na‘e tuha mo e maté.

10. Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘oku lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí?

10 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Ko ha lēsoni ‘e taha ‘oku lava ke tau akó ko e pau ko ia ke ‘oua te tau ‘amanekina ‘e malu‘i kitautolu ‘e Sihova mei he ngaahi pole ‘okú ne ‘ahi‘ahi‘i ‘etau tuí. Hangē pē ko hono ‘ahi‘ahi‘i ‘a Sīsū ki he taupotu tahá, kuo pau foki ke tau mateuteu ke fakamo‘oni‘i ‘etau anga-tonú ‘o a‘u ki he mate ‘o ka fiema‘u. (Māt. 16:24, 25) Kae kehe, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i he‘ikai faka‘atā ‘e he ‘Otuá kitautolu ke ‘ahi‘ahi‘i ‘o fakalaka atu ia ‘i he me‘a ‘oku malava ke tau kātekiná. (1 Kol. 10:13) Ko ha toe lēsoni ‘e taha ‘oku tau ako, hangē ko Sīsuú, te tau faingata‘a‘ia ta‘etotonu nai. (1 Pita 2:19, 20) Ko e fa‘ahinga ‘oku nau fakafepaki‘i kitautolú ‘oku nau fai pehē, ‘o ‘ikai koe‘uhi ko ‘etau fai ha me‘a hala, ka koe‘uhi ‘oku ‘ikai ko ha konga kitautolu ‘o e māmaní pea ‘oku tau faifakamo‘oni ki he mo‘oní. (Sione 17:14; 1 Pita 4:15, 16) Na‘e mahino‘i ‘e Sīsū ‘a e ‘uhinga na‘e faka‘atā ai ia ‘e Sihova ke ne faingata‘a‘iá. Kae kehe, ‘i he ‘ikai hangē ko Sīsuú, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ko e kau lotu faitōnunga ‘i he malumalu ‘o e ‘ahi‘ahí kuo nau fifili pe ko e hā kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘a ko iá ke hokó. (Hap. 1:3) Ko hotau ‘Otua mohu meesi mo kātakí ‘okú ne mahino‘i ko e fa‘ahinga peheé ‘oku ‘ikai si‘i ‘enau tuí; ‘oku nau fiema‘u ‘a e fakafiemālie ko ia pē ‘oku lava ke ne tokonaki maí.​—2 Kol. 1:3, 4.

“‘OKU OU FIEINUA”

11. Ko e hā na‘e lea‘aki ai ‘e Sīsū ‘a e lea ‘oku hiki ‘i he Sione 19:28?

11 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? (Lau ‘a e Sione 19:28.) Ko e hā ‘a e ‘uhinga na‘e lea ai ‘a Sīsū: ‘Oku ou fieinua”? Na‘á ne lea pehē “koe‘uhi ke fakahoko ‘a e potu folofolá”​—‘a ia ko e kikite ‘oku ‘i he Saame 22:15, ‘oku pehē: “Kuo maha hoku iví hangē ha mapakipaki‘i me‘a ‘umeá; ‘oku pipiki ‘a hoku ‘eleló ki hoku te‘enifó.” Pehē foki, hili ‘a e faingata‘a‘ia kotoa ‘a Sīsuú, kau ai ‘a e langa lahi ‘i he ‘akau fakamamahí, kuo pau pē na‘á ne fieinua ‘aupito. Na‘á ne fiema‘u ha tokoni ke fakanonga ‘ene fieinuá.

12. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsū “‘Oku ou fieinua”?

12 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Na‘e ‘ikai fakakaukau ‘a Sīsū ko hono fakahaa‘i ‘a e anga ‘ene ongo‘í ko ha faka‘ilonga ‘o ha vaivai‘anga; ‘oku totonu ke pehē mo kitautolu. Ko e taimi lahi ‘i he‘etau mo‘uí ‘oku tau sai‘ia nai ke ‘oua ‘e tala ki he ni‘ihi kehé ‘etau ngaahi fiema‘ú. Ka ‘o kapau te tau fiema‘u ha tokoni, ‘oku totonu ke ‘oua te tau toumoua ke kole tokoni ki he ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, kapau ‘oku tau ta‘umotu‘a pe vaivai, ‘e fiema‘u nai ke tau kole ki ha kaume‘a ke ne ‘ave kitautolu ki he falekoloá pe sio ki he toketaá. Kapau ‘oku tau loto-mafasia pe loto-si‘i, ‘oku fiema‘u nai ke tau kole ki ha mātu‘a pe ko ha Kalisitiane matu‘otu‘a ‘e fanongo lelei mai pe vahevahe mai “ha lea lelei” ke fakafiefia‘i kitautolu. (Pal. 12:25) Tau manatu‘i ‘oku ‘ofa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘iate kitautolu, pea ‘oku nau loto ke tokoni‘i kitautolu ‘i he “taimi faingata‘á.” (Pal. 17:17) Ka ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i ‘etau fakakaukaú. ‘Oku ‘ikai nai ke nau ‘ilo‘i ‘oku tau fiema‘u tokoni kae ‘oua leva ke tau tala ange.

“KUO LAVA!”

13. Ko e hā na‘e lava‘i ‘e Sīsū ‘i he‘ene tauhi ma‘u ‘ene anga-tonú ‘o a‘u ki he pekiá?

13 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? ‘I he taimi tolu nai ‘i he efiafi ‘o Nīsani 14, na‘e kalanga ‘a Sīsū: “Kuo lava!” (Sione 19:30) ‘I he mōmeniti pē ki mu‘a pea pekia ‘a Sīsū, na‘á ne ‘ilo‘i kuo kakato kotoa ‘a e me‘a na‘e ‘amanekina ‘e Sihova ke ne faí. ‘I he tauhi ma‘u ‘e Sīsū ‘ene anga-tonú ‘o a‘u ki he pekiá, na‘á ne lava‘i ai ‘a e ngaahi me‘a lahi. ‘Uluakí, na‘á ne fakamo‘oni‘i ko ha tokotaha loi ‘a Sētane. Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū ‘oku lava ke tauhi ma‘u ‘e ha tangata haohaoa ‘ene anga-tonú neongo ‘a e me‘a kotoa kuo fai ‘e Sētané. Uá, na‘e foaki ‘e Sīsū ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i. Ko ‘ene pekia fakaefeilaulaú na‘e lava ai ke ma‘u ‘e he fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ha tu‘unga mā‘oni‘oni ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá, pea ‘oange ai kiate kinautolu ‘a e ‘amanaki ki he mo‘ui ta‘engatá. Tolú, na‘e pouaki ‘e Sīsū ‘a e mā‘oni‘oni ‘o e tu‘unga-hau ‘o Sihová pea faka‘ata‘atā ai ‘a e huafa ‘o ‘ene Tamaí mei hono luma‘í.

14. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau fakapapau ke mo‘ui ‘i he ‘aho taki taha? Fakamatala‘i.

14 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Kuo pau ke tau fakapapau‘i ‘oku tau tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú ‘i he ‘aho kotoa. Fakakaukau ki he fakamatala ‘a Tokoua Maxwel Friend, na‘e hoko ko ha faiako ‘i he Ako‘anga Tohi Tapu Taua Le‘o ko Kiliatí. ‘I ha ‘Asemipilī Fakavaha‘apule‘anga, na‘e pehē ai ‘e Tokoua Friend ‘i ha malanga fekau‘aki mo e faitōnungá: “‘Oua ‘e toloi ki ‘apongipongi ‘a e me‘a ‘oku lava ke ke fai pe lea‘aki ‘i he ‘aho ní. ‘Okú ke fakapapau‘i te ke mo‘ui ‘o a‘u ki ‘apongipongi? Mo‘ui ‘i he ‘aho taki taha ‘o hangē pē ko ha faingamālie faka‘osi ia ke ke fakahaa‘i ‘okú ke taau ki he mo‘ui ta‘engatá.” ‘Ofa ke tau mo‘ui ‘i he ‘aho taki taha ‘o hangē ko ha faingamālie faka‘osi ia ke tau tauhi ma‘u ai ‘etau anga-tonú! Pea neongo kapau te tau fehangahangai mo e maté, ‘e lava ke tau pehē, “Sihova kuó u fai hoku lelei tahá ke tauhi ma‘u ‘eku anga-tonú, ke fakamo‘oni‘i ‘oku loi ‘a Sētane, pea fakatonuhia‘i ho huafá mo ho tu‘unga-haú!”

“‘OKU OU TUKU ATU HOKU LAUMĀLIÉ KI HO TO‘UKUPÚ”

15. Fakatatau ki he Luke 23:46, ko e hā ‘a e tuipau na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsuú?

15 Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú? (Lau ‘a e Luke 23:46.) ‘I he tuipau kakato, na‘e pehē ‘e Sīsū: “Tamai, ‘oku ou tuku atu hoku laumālié ki ho to‘ukupú.” Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ko hono kaha‘ú na‘e fakafalala kia Sihova, pea na‘á ne fakapapau‘i ‘e manatu‘i ia ‘e he‘ene Tamaí.

16. Ko e hā ‘okú ke ako mei he hokosia ‘a ha Fakamo‘oni ta‘u 15?

16 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he lea ‘a Sīsuú? Hoko ‘o loto-lelei ke tuku atu ho‘o mo‘uí ki he to‘ukupu ‘o Sihová. Ke fai iá, kuo pau ke ke “falala kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa.” (Pal. 3:5) Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Joshua, ko ha Fakamo‘oni ta‘u 15 na‘e puke ‘i ha mahaki fakatupu mate. Na‘á ne fakafisi ke tali ‘a e ngaahi founga fakafaito‘o ‘okú ne maumau‘i ‘a e lao ‘a e ‘Otuá. Ki mu‘a si‘i pē peá ne maté, na‘á ne tala ange ki he‘ene fa‘eé: “Mami, ‘oku ou ‘i he to‘ukupu ‘o Sihová. . . . Mami, ‘oku lava ke u tala atu eni ‘i he tuipau: ‘Oku ou ‘ilo‘i kuo pau ke toe fokotu‘u mai au ‘e Sihova ‘i he toetu‘ú. Kuó ne ‘ilo‘i hoku lotó, pea ‘oku ou ‘ofa mo‘oni kiate ia.” * ‘Oku lelei kiate kitautolu taki taha ke ‘eke hifo, ‘Kapau te u fehangahangai mo ha tu‘unga ‘okú ne fakamanamana‘i ‘eku mo‘uí ‘o ‘ahi‘ahi‘i ai ‘eku tuí, te u tuku atu ‘eku mo‘uí ki he to‘ukupu ‘o Sihová pea falala te ne manatu‘i au?’

17-18. Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni kuo tau akó? (Sio foki ki he puha “ Lēsoni mei he Ngaahi Lea Faka‘osi ‘a Sīsū.”)

17 He ngaahi lēsoni mālohi ē ‘oku lava ke tau ako mei he ngaahi lea faka‘osi ‘a Sīsuú! ‘Oku fakamanatu mai ai ‘a e fiema‘u ke tau fakamolemole‘i ‘a e ni‘ihi kehé pea falala ‘e fakamolemole‘i kitautolu ‘e Sihova. Ko ha monū ia ‘etau ma‘u ha fāmili fakalaumālie fakaofo ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau mateuteu ke tokoni‘i kitautolu. Ka ‘i he‘etau fiema‘u tokoní, kuo pau ke tau tamu‘omu‘a ‘i hono kole iá. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke kātekina ha ‘ahi‘ahi pē ‘e hoko mai. Pea ‘oku tau sio ki he mahu‘inga ‘o e mo‘ui ‘i he ‘aho taki taha ‘o hangē ko e ‘aho faka‘osi ia ke tau fakamo‘oni‘i ai ‘etau anga-tonú, ‘o tuipau ko ‘etau mo‘uí ‘oku malu ‘i he to‘ukupu ‘o Sihová.

18 Ko e mo‘oni, he mohu ‘uhinga ē ko e ngaahi lea ‘a Sīsū ‘i he ofi ke ne pekia ‘i he ‘akau fakamamahí! ‘I hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi lēsoni kuo tau akó, te tau talangofua ai ki he lea tonu ‘a Sihova ki hono ‘Aló: “Mou fanongo kiate ia.”​—Māt. 17:5.

HIVA 43 ‘Ā, Tu‘u Ma‘u, Mālohi

^ pal. 5 Hangē ko ia ‘oku tala mai ‘i he Mātiu 17:5, ‘oku finangalo ‘a Sihova ke tau fanongo ki hono ‘Aló. Te tau lāulea ‘i he kupu ko ení, ki he ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi lea ‘a Sīsū ‘i he ofi ke ne pekia ‘i he ‘akau fakamamahí.

^ pal. 9 Ki ha fakamatala ki he ngaahi ‘uhinga ‘oku ala ma‘u ki he to‘o-lea ‘a Sīsū mei he Saame 22:1, sio ki he “Fehu‘i mei he Kau Lautohí” ‘i he ‘īsiu ko ení.

^ pal. 16 Sio ki he kupu “Tui ‘a Joshua​—Ikuna Ma‘á e Totonu ‘a e Fānaú” ‘i he ‘īsiu ‘o e Awake! ‘o Sanuali 22, 1995.