Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 16

Mediri ninyutho foyofoc pi Jamgony

Mediri ninyutho foyofoc pi Jamgony

‘Wod dhanu bino kara emi kwo pare ni gony pi dhanu dupa.’​—MK. 10:45.

WER 18 Wabefoyi lee pi jamgony

I ADUNDO *

1-2. Jamgony utie ang’o, man pirang’o watie ku yenyne?

KINDE m’Adamu ng’atu ma leng’, m’umbe ku kum mi dubo ugam udubo ni Mungu, e ebayu rwom mi kwo rondo ku rondo, ire kende ngo, ento ni nyikwaye bende. Mungu utimo ngo ire kisa pilembe edubo akakaka. Kadong’ nyikwaye ke? Gin gitimo ngo lembe ma rac, man gicwale de ngo nia edubi. (Rum. 5:12, 14) Adamu uromo ku tho pi gin m’etimo. Dong’ nyo Yehova copo timo lembe moko kara nyikway Adamu ukwo rondo ku rondo? Eyo! Nyanok i ng’ei dubo p’Adamu, Yehova ucaku nyutho nok nok kite m’ebibodho ko milioni dupa mi nyikway Adamu kud i dubo man tho. (Tha. 3:15) Egam eketho nia tek saane biromo, ebioro Wode kud i polo kara “emi kwo pare . . . ni gony [pi] dhanu dupa.”​—Mk. 10:45; Yoh. 6:51.

2 Jamgony utie ang’o? Nimakere ku Lembagora mi Jugiriki, jamgony utie kwo pa Yesu m’emio pi niculo pi gin m’Adamu ubayu. (1 Kor. 15:22) Pirang’o pire tie tek nia emii kwo pare? Pilembe cik mir ukungu mi bedopwe pa Yehova m’eketho jukiewo i Cik pa Musa, ugam ukwayu nia jumii kwo kawang’ kwo. (Ai 21:23, 24) Adamu ubayu kwo ma leng’ m’umbe ku dubo. Kara bedopwe pa Mungu utimere kakare, Yesu de uthiero kwo pare ma leng’ ni lam. (Rum. 5:17) I ayi maeno re m’edoko ni “Wego mi nja” ni dhanu ceke m’unyutho yioyic i jamgony.​—Isa. 9:6; Rum. 3:23, 24.

3. Nimakere ku Yohana 14:31 man 15:13, pirang’o Yesu ubedo ayika nithiero kwo pare ni lam?

3 Mer ma dit ma Yesu umaru ko Won man m’emaru kowa, uketho ethiero kwo pare ni lam piwa. (Som Yohana 14:31; 15:13.) Mer eno ucwale nigwoko bedoleng’ pare nitundo i tho, man nitimo yeny ma i Won uyenyo. Lembe m’etimo biketho lembakeca pa Yehova pi dhanu man pi ng’om bipong’o kakare. I thiwiwec maeni, wabineno thelembe m’uketho Yehova uweko Yesu usendere lee i wang’ nitho. Wabineno bende i adundo lapor pa jagor Biblia moko m’unyutho foyofoc lee pi jamgony. Man pi nidaru, wabiweco iwi kite ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa pi jamgony man nimedo foyofoc mwane pi lam ma Yehova giku Yesu githiero piwa.

PIRANG’O YESU USENDERE?

Kepar pi masendi ceke ma Yesu uciro pi nimio jamgony piwa! (Nen udukuwec mir 4)

4. Kekor kite ma Yesu utho ko.

4 Kepar pi lembe m’utimere i kwo pa Yesu i nindo ma tokcen i wang’ tho pare. Kadok nwang’u ebino ku copo mi lwong’o udul jumalaika kara ubin ugwoke de, re eweko juaskari mi Roma gimake man gifode. (Mat. 26:52-54; Yoh. 18:3; 19:1) Gifode ku del m’unyayu ret i kume. I ng’eye, giketho ebielo yen ma pek m’unure, e ecaku peyo yenne nitundo kaka ma jubecinege i ie. Ento kinde ma fodi gicidho bor ungo, juaskari mi Roma uwok ung’olo ng’atu moko i yo ukonye ku yeyo yenne. (Mat. 27:32) Saa ma Yesu utundo ka ma jubecinege i ie, juaskari giguro musumali i cinge man i tiende iwi yenne. Calu ebino pek iwi yen, wang’ rem ma jugure ko ku musumali uwotho medere ameda. Jurimbe gibedo ku can, min ke ubino wak, ento judong Juyahudi gibino caye acaya. (Lk. 23:32-38; Yoh. 19:25) Yesu usendere pi saa ma lee. Adundene kud umbo pare ujenjo man yuyo de udoko tek ire. Kinde m’ebetho, erwo rwo ma tokcen kum eng’eyo nia egwoko bedoleng’ pare. E i ng’eye, ekulo wie man etho. (Mk. 15:37; Lk. 23:46; Yoh. 10:17, 18; 19:30) Tho pa Yesu ubino tho mi litho, mi lewic man m’uting’o saa ma lee!

5. Lembang’o m’ubino dieng’o cwiny Yesu akeca kinde ma jubenege?

5 Yesu uneno ngo ayi ma jubenege ko ni amulaic ma dit m’usagu. Ento ebino dieng’ akeca pi thelembe m’uketho jubenege pire. Juloko lembe i wie nia eyero lembacidi i kum Mungu, niwacu enyutho ngo woro ni Mungu kunoke i kum nyinge. (Mat. 26:64-66) Lembe maeno ubino dieng’o cwinye lee, man nwang’u egeno ngo nia Won copo weko junyai lewic i wie i ayi ma kumeno. (Mat. 26:38, 39, 42) Dong’ pirang’o Yehova uweko Wode m’emaru usendere man utho? Utie pi thelembe adek.

6. Pirang’o ugam ukwayere nia julier Yesu iwi yen mi can?

6 Mi kwong’o, ugam ukwayere nia julier Yesu i kor yen kara egony Juyahudi kud i the kwong’ ma gibino i ie. (Gal. 3:10, 13) Juyahudi gibino i the kwong’ pilembe gigam ging’olo nia gibiworo Cik pa Mungu, ento gidok giwore ngo. Kwong’ maeno udok umedere iwi kwong’ mange ma gilar gibino i ie con ni kum dubo p’Adamu ma gilagu. (Rum. 5:12) Cik ma Mungu umio ni nyithindho mir Israel uwacu nia, ng’atu ma tek utimo dubo m’uromo ku tho, jucikiri ninege man i ng’eye, jucopo liero avuje i kor yen. * (Poi. 21:22, 23; 27:26) Pieno, tho pa Yesu iwi yen mi can ugonyo Juyahudi kud i the kwong’ ma gibino i ie, man lam m’ethiero umio igi kony kadok nwang’u gikwere de.

7. Kenyuth thelembe mir ario m’uketho Mungu uweko Wode usendere.

7 Thelembe mir ario m’uketho Mungu uweko Wode usendere, utie pilembe ebino ponje pi tic ma pire tek m’ubedo kure m’ebidoko ko Jalam ma dit. Yesu ung’eyo nia etie lembe ma yot ungo niworo Mungu kinde ma jubenwang’iri i amulaic ma tek. Ewinjo remo ma tek, uketho erwo ku “kwayukwac ma ku ywak ma tek ku piwang’” kara enwang’ kony. Peko maeno m’enwang’ere ko uketho tin ebenyang’ i kum yeny mwa, man ‘ecopo konyowa’ kinde ma wabenwang’ara i amulaic. Wabedwoko foyofoc lee dit ni Yehova pilembe eng’io iwa Jalam ma dit ma won kisa man ma ‘can ubenege kum ng’ic ma wa ng’ic ko’!​—Ebr. 2:17, 18; 4:14-16; 5:7-10.

8. Kenyuth thelembe mir adek m’uketho Mungu uweko Yesu unwang’ere kud amulaic ma tek.

8 Mir adek, Yehova uweko Yesu usendere lee pi nidwoko wang’ penji ma e ma pire tek: Nyo andha dhanu copo gwoko bedoleng’ migi ni Yehova tek gibenwang’iri i amulaic ma tek? Sitani udwoko nia ungo! Eloko nia dhanu ubetimo ni Mungu pi bero ma gibenwang’u i bang’e, man nia gimaru ngo Yehova tap calu kwarugi m’Adamu. (Yob 1:9-11; 2:4, 5) Yehova uweko Wode unwang’ere kud amulaic ma tek, pilembe eng’eyo nia ebigwoko bedoleng’ pare. E andha Yesu ugwoko bedoleng’ pare, m’enyutho ko nia Sitani tie jandra.

JAGOR BIBLIA MOKO M’UNYUTHO FOYOFOC LEE PI JAMGONY

9. Jakwenda Yohana uweko lapor ma ber ma kani iwa?

9 Yioyic mi Jukristu dupa udaru doko tek ni kum ponji mi jamgony. Gimediri nirweyo lembanyong’a kadok kud i kind jai, man giciro amulaic ma tung’ tung’ ma gibed ginwang’iri ko i kwo migi. Wakewec iwi lapor pa jakwenda Yohana. Ku gwoko bedoleng’, erweyo lemandha iwi Yesu man iwi jamgony, kago pi oro ma romo 60. Kinde m’ebino ku oro ma romo ceng’ini 100, bimobim mi Roma unwang’u nia etie igi ni ariti, uketho gitwiye man gitere i cula mi Patmos. Lembang’o ma rac m’etimo? Pilembe ebino yero “lembe pa Mungu man . . . lembatuca pa Yesu.” (Nyu. 1:9) Yohana uweko iwa lapor ma ber mandha mi yioyic man mi cirocir!

10. Buku ma Yohana ukiewo, unyutho nenedi nia eneno jamgony ni gin ma pire tek?

10 I buku mi Biblia ma Yohana ugoro, enyutho nia emaru Yesu lee man enyutho bende foyofoc pi jamgony. I bukunegi, eweco iwi jamgony kunoke pi bero ma jamgony mio ma kadhu wang’ 100. Ku lapor, ekiewo nia, “tek ng’atu moko dubo, wabedo ku Jakwai ba Wego, Yesu Kristu ma won bedopwe.” (1 Yoh. 2:1, 2) Bende, buku ma Yohana ukiewo uketho nwoc akeca nia pire tie tek nimio “lembatuca [pi] Yesu.” (Nyu. 19:10) M’umbe jiji, Yohana unyutho foyofoc ma lee dit pi jamgony. Dong’ wan ke wacopo nyutho foyofoc mwa nenedi?

ICOPO NYUTHO FOYOFOC PERI NENEDI PI JAMGONY?

Kan andha jamgony utie gin ma pire tek i iwa, wabicerara ni abidhe mi timo dubo (Nen udukuwec mir 11) *

11. Ang’o ma copo konyowa kara kud wapodh i abidhe?

11 Ceriri ni abidhe mi timo dubo. Kan andha wabeneno jamgony ni gin ma pire tek, wabibedo ngo ku paru ma nia, ‘an kan anwang’ara i wang’ abidhe, anegara ngo mananu niciro lembe, atime cen, i ng’eye ke abicikwayu kisa.’ Tung’ ku maeno, ka wanwang’ara i wang’ abidhe mi timo lembe ma rac, wabiyero kumae: ‘Thwo lembe ma Yehova giku Yesu gitimo ira e, fodi ndhu atim lembe ma rac asu? Ungo!’ Nimakere ku lembe maeno, wacopo kwayu tego i bang’ Yehova kumae: ‘Kud iwek apodh i abidhe.’​—Mat. 6:13.

12. Wacopo tio nenedi ku juk ma nwang’ere i 1 Yohana 3:16-18?

12 Mar umego ku nyimego peri. Ka wamaru umego ku nyimego mwa, eca nwang’u wabenyutho bende foyofoc pi jamgony. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe Yesu umio kwo pare piwa kende ngo, ento pigi bende. Ka Yesu ubedo ayika pi nitho pigi, eno nyutho kamaleng’ nia pigi tie tek lee i ie. (Som 1 Yohana 3:16-18.) Wanyutho nia wamaru umego ku nyimego nikadhu kud i ayi ma wabekwo ko kugi. (Ef. 4:2931–5:2) Ku lapor, wakonyogi kinde ma giberemo kunoke kinde ma gibeciro ragedo, uketho i ie peko ma wok rek. Dong’ wacopo timo ang’o tek umego kunoke nyamego moko mi cokiri utimo kunoke uyero iwa lembe ma raci?

13. Pirang’o wacikara niweko lembe ni jumange?

13 Nyo saa moko ibed inwang’u nia etie tek iri niweko lembe ni umego kunoke nyamego? (Law. 19:18) Ka eyo, wakweyi iwinj juk ma e: “Wuoi . . . lembe ma kum juwedu ma ng’atuman uoi lembe ma kum wadi man kum wadi, ma wuwek ko lembe ma kum juwedu ma ng’atuman uwek lembe ma kum wadi man kum wadi, tek ng’atu moko lembe ni i ie kum ng’atu moko: cil calu Rwoth uweko lembe mu, e wun bende wutim kumeno.” (Kol. 3:13) Saa ceke ma tek wabeweko lembe ni umego kunoke ni nyamego, eca nwang’u wanyutho ni Wegwa m’i polo nia andha waneno jamgony ni gin ma pire tek i wang’wa. Dong’ wacopo medo foyofoc mwa nenedi pi giramia maeno ma Mungu mio?

ICOPO MEDO FOYOFOC PERI NENEDI PI JAMGONY?

14. Kenyuth yo acel ma wacopo medo ko foyofoc mwa pi jamgony?

14 Dwok foyofoc ni Yehova pi jamgony. Nyamego Joanna ma oro pare 83 i ng’om mi India, uwacu kumae: “Anwang’u nia pire tie tek niweco pi jamgony i rwo para ku bang’ ceng’, man nifoyo Yehova pire.” Ku bang’ ceng’ kinde m’iberwo rwo peri ma segi, nyuth ni Yehova pi kosa m’itimo i kind dieceng’ ma cing’ nica, man kwaye etim iri kisa. Tek inwang’u nia itimo dubo ma pek ke, ukwayu icidh inwang’ kony i bang’ judong cokiri. Gibiwinji cuu, man ku mer, gibimio iri juk m’uai i Lembe pa Mungu. Gibirwo kudi ma gibikwayu ko piri nia Yehova uwek iri nikadhu kud i lam ma Yesu uthiero ‘kara kumi kei [i thenge mi tipo].’​—Yak. 5:14-16.

15. Pirang’o pire tie tek nia wabed wanwang’ saa ma wasom ko lembe iwi jamgony man wanyam lembe i wie?

15 Nyam lembe iwi jamgony. Nyamego Rajamani ma oro pare 73, uyero kumae: “Kan abesomo pi kite ma Yesu usendere ko, piwang’a re ma ng’oi.” In de saa moko can copo mondo i cwinyi kan iparu pi kite ma Wod Mungu usendere ko lee. Ento tek ibewotho mediri ninyamu i lembe iwi lam ma Yesu uthiero, mer peri m’imare ko man m’imaru ko Won de bimedere kumeca. Pi nikonyi kara inyam i lembe cuu iwi jamgony, ecibedo ber ungo nia ikethe ebed iri ni thiwiwec mi ponji peri ma segi?

Nikadhu kud i mukathi, Yesu unyutho ni julub pare kite ma gibed gipoi ko pi lam pare m’ethiero (Nen udukuwec mir 16)

16. Niponjo jumange ging’ei pi jamgony mio iwa bero ma kani? (Nen cal m’i ng’eye.)

16 Ponj dhanu mange de ging’ei pi jamgony. Saa ceke ma tek wabeweco pi jamgony ni dhanu mange, foyofoc mwa pi jamgony de biwotho medere. Watie ku girasoma man video dupa ma beco ma konyowa nikoro ni jumange thelembe m’uketho Yesu tho piwa. Ku lapor, wacopo tio ku ponji mir 4 mi nyathibuku Lembanyong’a m’Uai I Bang’ Mungu! Ponjine thiwie tie “Yesu Kristo Tie Ng’a?” Kunoke wacopo tio ku wic mir 5 mi buku Biblia ubeponjowa ku lembang’o? Thiwiwecne tie “Jamgony​—Giramia Madit M’usagu Zoo M’uai Ibang’ Mungu.” M’umedo maeno, kubang’ oro wamedo foyofoc mwa nwang’u wabecidho i Poi pi tho pa Yesu, man nwang’u wabelwong’o dhanu kud amora pi nidikiri kudwa i ie. Yehova umio iwa rwom ma dit mandha mi ponjo jumange de ging’ei Wode!

17. Pirang’o jamgony utie giramia ma dit m’usagu zoo ma Mungu umio ni dhanu?

17 M’umbe jiji, watie ku thelembe dupa ma waromo medo ko foyofoc mwa pi jamgony. Ni kum jamgony, wacopo bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova kadok nwang’u watie dhanu ma waleng’ ungo de. Ni kum jamgony, tic pa Wonabali binyothere mi magwei. (1 Yoh. 3:8) Ni kum jamgony, lembakeca pa Yehova pi ng’om bipong’o kakare. Ng’om zoo bidoko ni paradiso. Dhanu ceke m’ibirombo ko i ie bibedo dhanu m’umaru Yehova man m’ubetimo ire. Dong’ kubang’ ceng’, wek ng’atuman m’i kindwa unyuth foyofoc pare pi jamgony ma tie giramia ma dit m’usagu zoo ma Mungu umio ni dhanu!

WER 20 Imiyo Wodi m’acel kulong’

^ par. 5 Pirang’o jusendo Yesu man junege? I thiwiwec maeni wabinwang’u dwokowang’ penji maeno. Ebikonyowa nimedo foyofoc ma watie ko pi jamgony.

^ par. 6 Juroma re m’ubino ku kura mi guro kunoke mi liero jatim rac ma kwo iwi yen, man Yehova de uweko nia Wode utho ku kit tho ma kumeno.

^ par. 55 KORO I CAL: Umegoman ubecerere ni abidhe: Moko ubecere i kum neno cal ma rac; mange ubecerere ni abidhe mi madhu taba; man m’ucelo ke ubecerere i kum turo kanyaka.