1-2. Me yẹ otan na, mesoriẹ a guọliẹ?

ỌKE Adam ro rhiẹ ohworho rọ gbare o ruẹ ọdandan, nọ kpare uphẹn ọye ọrhẹ emọyen ine rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ fughwẹ. Adam ọ sabu djikilo fọkiẹ oborẹ o ruru na-a. Ọ ha arudo ruẹ ọdandan. Ọrẹn, nẹ emọyen vwo? Aye e vwobọrhọ ọdandan Adam na-a. (Rom. 5:12, 14) O vwo oborẹ ana sabu ru ne simi aye nẹ aye i nyerẹn bẹmẹdẹ, nẹ aye i je hwu uhwu ro fo rẹn Adam? Ee! Ogege Adam o ruẹ ọdandan hin, bibiesuọn Jehova no dje oborẹ ono ru simi iduduru emọ Adam nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu. (Gen. 3:15) Uvuẹn ọke ro serhọ, Jehova no dje Ọmọyen nẹ odjuwu rhe nọ “ha arhọ ye ru otan harẹn ihworho buebun.”—Mark 10:45; John 6:51.

² Me yẹ otan na? Arha ta kpahiẹn nẹ obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na, otan o mevirhọ osa ri Jesu ọ kware nọ sabu rharhumu dẹ oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ. (1 Cor. 15:22) Mesoriẹ a guọlọ otan na? Fọkime Urhi Jehova kpahen orhienbro ọsoso, yẹ ọrẹ ana ha arhọ kwosa arhọ. (Ex. 21:23, 24) Adam ọ kpare arhọ ọgbagba fughwẹ. Na sabu nyalele orhienbro ọsoso i Jehova, Jesu nọ ha arhọ ọgbagba ọnẹyen ze izobo. (Rom. 5:17) Omarana, no rhiẹ “Ọsẹ i Bẹmẹdẹ” rẹn ọsoso ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahen otan na.—Isa. 9:6; Rom. 3:23, 24.

3. Lele oborẹ ọ ha John 14:31 ọrhẹ 15:13, mesoriẹ i Jesu o vwo omwemẹ rọ nọ ha arhọ ye ze izobo?

³ Jesu o vwo omwemẹ rọ nọ ha arhọ ye ze izobo fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen Jehova ọrhẹ ituakpọ. (Se John 14:31; 15:13.) Fọkiẹ ẹguọlọ ọrana, no brorhiẹn rọ nọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen toba, jeghwai ruẹ ọhọre Ọsẹ ye gba. Jesu o ruẹ ọnana nyoma rọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen te erhirhiẹ uhwu. Omarana, ọhọre i Jehova kpahen ituakpọ  ọrhẹ akpọ na no no rugba. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn Jesu nọ rioja omamọ bọmọke o ki hwu. Ene ji yono kpeke kpahen ohworho owu usuẹn eri ya i Baibol na, ro vwo ọdaremẹro okokodo kpahen otan na. Ọrọkẹta, ene yono oborẹ ene ru dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ otan na, ọrhẹ oborẹ ene ru ruẹ ọdaremẹro ọwan kpahen izobo ri Jehova ọrhẹ Jesu i tiobọnu rẹn ọwan kodorhọ.

4. Dje kpahen uhwu i Jesu.

⁴ Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvwre ẹdẹ rọ kẹta bọmọke e ki kpe i Jesu. Dedevwo ọnọ sabu nekpẹn userhumu emakashe buebun nẹ aye i simie, ọrẹn ọ ha uphẹn rẹn isodja i Rome ri mwurien, nẹ aye i kpe yi gbangbanhon. (Matt. 26:52-54; John 18:3; 19:1) Aye ni ha ophianphian rọ bẹrẹ omayen fa ye. Ọke oru, aye ni ta riẹn nọ kpare orhan ọghwaghwa rhẹ ugbuko yi ro ghwe ọbara. Jesu nọ lọrọ orhan na riẹ ekete re ne kpe yi hwu, ọke oru, na ta rẹn ọhworhare owu ro mevi avwaye nọ kpare orhan na riẹn. (Matt. 27:32) Ọke i Jesu o te ekete ro no hwu na, isodja na ni ha ipẹrẹ kanren abọ ye ọrhẹ aghwẹ ye mwu orhan na. Ọhiẹn ugboma i Jesu nọ lẹrhẹ ekete ra ha ipẹrẹ kanren na sha. Igbehian yen ọrhẹ izie a viẹ, ọrẹn itu i Jew re suẹn na, na ha i Jesu djechẹẹ. (Luke 23:32-38; John 19:25) Jesu ọ rioja uvwre inọke ezẹko. Fọkiẹ oborẹ a kanrenriẹn lele, ọmudiẹ ọrhẹ ifi omayen na wian gbanhan, ọnana nọ lẹrhiẹ bẹn ro no mwuẹhẹn. Jesu o rheri taghene ọye ọ fuevwan te erhirhiẹ uhwu ne, omarana nọ nẹrhomo rọ kẹta vwe i Jehova. No gburhomu rhotọre jeghwai hwu. (Mark 15:37; Luke 23:46; John 10:17, 18; 19:30) Ọrana ghini uhwu ro vwo ofa ọrhẹ omiamiamo!

5. Me yọ gbanhon rẹn Jesu ghwẹ oborẹ e kperie hwu lele?

⁵ Orhiẹ oborẹ e kpe i Jesu hwu lele, yẹ oborẹ ọ mai gbanhon riẹ-ẹn. Ẹhẹn yen ọ taghare fọkiẹ oborẹ ọsoriẹ a guọlọ kpe yi. A mọrenfian banriẹn taghene ọye ọrọ rhaphiawan, nọyẹ ohworho rọ vwọ họghọ rẹn Osolobrugwẹ yanghene odẹ ye. (Matt. 26:64-66) Fọkime ana sabu mọren aruẹ ofian ọrana bariẹn, ẹhẹn i Jesu nọ taghare omamọ, te erhirhiẹ o fiẹrorhọ taghene Jehova ono simie nẹ aruẹ ofa ọrana. (Matt. 26:38, 39, 42) Mesoriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen nọ rioja jeghwai hwu? Jene yono kpahen iroro esa.

6. Mesoriẹ a kanren i Jesu mwu orhan oja?

⁶ Ọrukaro, o fori na kanren i Jesu mwu orhan nọ sabu simi itu i Jew na nẹ ephien. (Gal. 3:10, 13) Aye i kweri taghene aye ine ru lele Urhi Jehova, ọrẹn aye a sabu nyalelie-e. Omarana, ephien ọnana ọ ji haba ọrẹ aye ine hwu fọkime aye emọ Adam ro ruẹ ọdandan. (Rom. 5:12) Urhi Osolobrugwẹ rẹn emọ Israel, ọ tare taghene ohworho orho ruẹ ọdandan ro fo uhwu, e kpe yi hwu. Orho ru, ana sabu kanren orinmie mwu orhan. * (Deut. 21:22, 23; 27:26) Omarana, fọkime a kanren i Jesu mwu orhan, nọ sabu ha uphẹn rẹn agbamwa Israel rọ ten riẹn nọ mẹrẹn erere nẹ izobo yi.

7. Me yẹ iroro ọreva rọ soriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn Jesu nọ rioja?

⁷ Roro kpahen iroro ọreva rọ soriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn Jesu nọ rioja. O yono i Jesu rhẹ ẹrhẹ ye obaro na, nọyẹ ọrẹ  ono rhiẹ Orherẹn Ọduado. Jesu o rhiẹromẹrẹn oborẹ ọgbanhon te ra na huvwele i Jehova uvuẹn erhirhiẹ ọdamuni ọgbogbanhon. Jesu o vwo ọhiẹn ọgbogbanhon te erhirhiẹ rọ nẹrhomo “rhẹ ukperi oviẹ ọgbogbanhon kugbe amioviẹ.” Itiọrurhomẹmro, fọkime i Jesu o rhiẹromẹrẹn ọhiẹn ọgbogbanon ọnana ne, ọnọ sabu vwẹruọ edamẹ ọwan jeghwai “ha userhumu harẹn [ọwan]” ọke arha ha “ọdamuni.” Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ ha Orherẹn Ọduado ro vwo arodọmẹ mwu, ro ‘rhe ekete ọwan e seriotọre’!—Heb. 2:17, 18; 4:14-16; 5:7-10.

8. Mẹ yẹ iroro ọresa rọ soriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn Jesu nọ rioja ọgbogbanhon?

⁸ Ọresa, Jehova ọ ha uphẹn rẹn Jesu nọ rioja ọgbogbanhon, neneyo a sabu kpahenrhọ onọ ọghoghanren owu: Ituakpọ ina sabu sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova aye i rha dẹrughwaroghwu ọdamuni ọgbogbanhon? Echu ọ tare taghene ẹjo! Echu ọ tare taghene ituakpọ a ga Osolobrugwẹ fọkiẹ oborẹ ọnọ yẹ aye. O ji vwo imwẹro taghene jerẹ Adam, aye e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova-a. (Job 1:9-11; 2:4, 5) Fọkiẹ imwẹro ro vwo kpahen atamwu Ọmọyen, Jehova no fiẹ uphẹn rhotọre na damu i Jesu toba, te erhirhiẹ onyakpọ ọnọ sabu din. Jesu ọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen jeghwai dje Echu rhiẹ ọmọrenfian.

9. Udje ọgo yẹ ọnyikọ John o dje rẹn ọwan?

⁹ Uyono kpahen otan na o ruẹ esegburhomẹmro Ilele Kristi buebun gbanhon ne. Aye e ghwoghwo udabọ ẹkparehaso, aye i ji diẹn aruẹ edamuni ephian aye i dẹrughwaroghwu te erhirhiẹ ọho. Roro kpahen udje ọnyikọ John. O vwo atamwu ghwoghwo urhomẹmro na kpahen Kristi ọrhẹ otan na, ọkezẹko uvwre ẹgbukpe rọ vrẹn 60. Ọke rọ joma te ẹgbukpe 100 ne, igọmẹti Rome ne roro taghene John ohworho ro mwuofẹn omamọ, te erhirhiẹ aye fie rhẹ ekanron uvuẹn ekete ame o kinhariẹ re se Patmos. Me yẹ orusọ ye? Fọkime o “ghwoghwo ẹmro Osolobrugwẹ jeghwai se oseri kpahen i Jesu.” (Rev. 1:9) John ghini obọdẹn udje esegburhomẹmro ọrhẹ edirin!

10. Marhẹ eyaya i John i ru djephia taghene o vwo ọdaremẹro kpahen otan na?

¹⁰ John o djephia taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen Jesu, ji vwo ọdaremẹro kpahen otan na uvuẹn ẹbe i Baibol rọ yare. Ọ ta kpahen otan na yanghene erere otan na ọ haphia vrẹn ọgbọ 100. Jerẹ udje, John ọrhọ ya: “Ohworho orho ruẹ ọdandan dede, ọwan i vwo userhumu rhẹ Ọsẹ na, nọyẹ Jesu Kristi ro rhiẹ ọvwata.” (1 John 2:1, 2) Eyaya i John i ji kanrunumwu ọghanronmẹ owian “oseri ro sekpahen i Jesu.” (Rev. 19:10) Itiọrurhomẹmro, John o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen otan na. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro ọwan phia?

11. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan tiẹn ọdamuni?

¹¹ Tiẹn ọdamuni re ne ruẹ ọdandan. Erhe ghini vwo ọdaremẹro kpahen otan na, ọwan i vwo iroro ọnana-a: ‘O vwo oborẹ ọsoriẹ mi na damoma tiẹn ọdanda-an. Mi na sabu ruẹ ọdandan, orho ru mi na nẹrhomo na harhomi mẹ.’ Ukpomaran, erhe vwo ẹhẹn re ne ruẹ ọdandan, o fori na ta: ‘Ẹjo! Fọkiẹ oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru mẹ, mi sabu ruẹ ọdandan ọnana-a.’ Lele ọrana, ana sabu nẹrhomo vwe i  Jehova nọ yẹ ọwan omẹgbanhon, jeghwai rẹ ye: ‘Wu vwa lẹrhe mẹ se rhẹ ọdamuni-i.’—Matt. 6:13.

12. Marhẹ ene ru ha urhebro rọ ha 1 John 3:16-18 ruiruo?

¹² Vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. Erhe vwo aruẹ ẹguọlọ ọrana, ne ji dje ọdaremẹro phia kpahen otan na. Mesoriẹ? Fọkime Jesu ọ tiobọnu arhọ ye rẹn ọwan ọrhẹ imizu ukoko na. Orhianẹ o vwo omwemẹ ro no hwu rẹn aye, nọyẹ aye i ghanren riẹn. (Se 1 John 3:16-18.) Ọwan e djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na nyoma oborẹ e ruẹ aye lele. (Eph. 4:29, 31–5:2) Jerẹ udje, ọwan a ha userhumu rẹn aye ọke aye e kpomẹ yanghene ọke aye e diẹn ebẹnbẹn, tobọ te ọke oghwọghọ kpregede ọrhọ phia. Ọrẹn, me ye ne ruo orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na ọ tare yanghene ru oborẹ obiomurun ọwan evwan?

13. Mesoriẹ o fo na harhomu?

¹³ Ọ bẹn wẹn ọkezẹko wu na harhomu omizu ro ruruo sọ? (Lev. 19:18) Orhiomaran, nyalele urhebro ọnana: “Are i rha kwaphiẹrhọ jeghwai harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa, ọrhọ tobọ vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ohworho biomevwan kpahen ọreva ye dede. Jerẹ oborẹ i Jehova ọ harhomu are nẹ ẹhẹn rhe, are i gbe ji ru omaran.” (Col. 3:13) Ọke arha harhomu omizu ro ruru ọwan sọ, ne djephia rẹn Jehova taghene e ghini vwo ọdaremẹro kpahen otan na. Marhẹ ene ru rhe dje ọdaremẹro phia kpahen ẹghẹlẹ ọnana ri Jehova o tiobọnu na?

14. Me yẹ izede owu ene ru ruẹ ọdaremẹro ọwan kpahen otan na kodorhọ?

¹⁴ Kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ otan na. Omizu ọmase owu re se Joanna rọ ha ẹgbukpe 83 ro rhirhiẹ India, ọrhọ ta, “Mi rorori taghene ọghanranren ne mi hunute otan na kẹdẹkẹdẹ uvuẹn ẹrhomo mẹ jeghwai kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ otan na.” Uvuẹn ẹrhomo omobọ ọnọ, roro kpahen orusọ kirighwo wu ruru uvuẹn ẹdẹ na, ne wu nẹrhomo vwe i Jehova nọ harhomuo. Itiọrurhomẹmro, wu rhe ruẹ ọdandan ọghwaghwa, o fori ne wu ji nekpẹn userhumu mie ekpako na. Aye ina kerhọ owẹwẹ, ji yọ urhebro rọ nẹ i Baibol na rhe. Aye ine leluo nẹrhomo kugbe, ji nẹrhomo vwe i Jehova nọ harhomuo, ne wu sabu rharhumu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.”—Jas. 5:14-16.

15. Mesoriẹ o fo ne fi ọke rhotọre se jeghwai roro kodo kpahen otan na?

 ¹⁵ Roro kodo kpahen otan na. Omizu ọmase owu re se Rajamani rọ ha ẹgbukpe 73, ọrhọ ta, “Ọke mie rhe roro kpahen ojẹriọ i Jesu, ọ lẹrhẹ mẹ viẹ.” Ọnọ ji sabu miamuọ oma ọke we roro kpahen oborẹ i Jesu ọ rioja te. Ọrẹn, we rhe roro kodo kpahen izobo otan i Jesu, ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn ọrhẹ Jehova no no kodorhọ. Ne wu sabu roro kodo kpahen otan na rhọ, wu na sabu haye ruẹ urhomu-ẹmro wu ne yono kpahen?

16. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere ọke re yono awọrọ kpahen otan na? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁶ Yono awọrọ kpahen otan na. Ọke arha ta rẹn awọrọ kpahen otan na, ọdaremẹro re vwo kpahiẹn no kodorhọ. E vwo ividio ọrhẹ ẹbe ukoko na sansan ra na sabu ha ruiruo ọke re yono awọrọ kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jesu o hwu rẹn ọwan. Jerẹ udje, ana sabu ha uyono 4 ọrẹ ibroshọ na Iyẹnrẹn Esiri ro nẹ Obẹ Osolobrugwẹ Rhe! ruiruo. Urhomu-ẹmro uyono ọrana yẹ, “Ọrọmo Yẹ i Jesu Kristi?” yanghene ana sabu ta kpahen urhomu-ẹmro 5 ọrẹ ọbe na Me yi Baibol na Ọnọ Sabu Yono Ọwan? Urhomu-ẹmro uyono ọrana yẹ, “Otan Na—Ẹghẹlẹ Rọ Maido Rẹ Osolobrugwẹ O Tiobọnu Rẹn Ọwan.” Habaye, kẹgbukpe kẹgbukpe, e ruẹ ọdaremẹro ọwan kpahen otan na kodorhọ nyoma re riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, jeghwai ha use rẹn awọrọ rhẹ oruru. Ọnana ghini uphẹn ọduado ri Jehova ọ yẹre ọwan ne yono awọrọ kpahen Ọmọyen!

17. Mesoriẹ otan na orhiẹ ẹghẹlẹ rọmaido ri Jehova ọ yẹ ituakpọ?

¹⁷ O vwo ẹfro-o, e vwo oborẹ ọsoriẹ ene vwo jeghwai sẹrorẹ ọdaremẹro okokodo kpahen otan na. Fọkiẹ otan na, ọwan i vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ i Jehova, dedevwo ọwan a gba-a. Fọkiẹ otan na, ana ghwọghọ ewian i Dẹbolo phẹlẹphẹlẹ. (1 John 3:8) Fọkiẹ otan na, ọhọre i Jehova kpahen akpọ na bi, ono rugba. Ọsoso akpọ na ono rhiẹ i paradais. Kohworho kohworho wu vware, ono vwo ẹguọlọ kpahen Jehova jeghwai rha ga ye. Omarana, jenẹ a guọlọ izede ene ru dje ọdaremerọ ọwan kpahen otan na phia kẹdẹkẹdẹ—ro rhiẹ ẹghẹlẹ rọmaido ri Jehova ọ yẹ ituakpọ!