1. Oityi Siovaa amona movanthu vae?

SIOVAA HUKU ‘upanda ovanthu vae.’ (Sal. 149:4) Otyiwa unene okunoñgonoka otyipuka otyo! Siovaa wii ovituwa vietu, utala etyi tuvila okulinga iya utukuatesako opo tutualeko okukala omapanga ae. Inkha tutualako okukala ovakuatyili ku Siovaa, ngwe matualako okukala epanga lietu pala apeho! — Suau 6:44.

2. Omokonda yatyi vamwe vasokela okuti Siovaa kevehole?

² Ovanthu vamwe vehole okupopia okuti ‘ame ndyityii okuti Siovaa uhole ovanthu vae aveho iya oñgeni mandyikala nonthumbi yokuti naame unthyole umwe?’ Omokonda yatyi ovanthu vamwe velipulila ngotyo? Oksana *, watekulilue omapita puetyi omututu wapopia okuti: “Etyi ame nambatisalwa nahambukilwe unene, iya andyikala omukokoli-ndyila. Mahi etyi palamba omanima 15, andyihimbika okusoka ovipuka nalingilwe puetyi ndyimututu. Andyisoko okuti Siovaa kenthyole-ale, tupu andyisoko okuti hatokalele okupandwa nae.” Yua, omukokoli-ndyila umwe tupu walingilwe onya puetyi omututu, wapopia okuti: “Nelipakula ku Siovaa mokonda ankho nahanda okumuhambukiswa. Mahi ankho ndyisoka okuti Siovaa nalumwe mamphande-ale.”

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Ngetyi tyamonekele nonomphange ovo vevali tuapopia, tyipondola nove uhole umwe Siovaa mahi pamwe ulipula inkha Siovaa ukuhole umwe. Monthele ei, matukumbulula omapulo aa evali. Omokonda yatyi wesukisila okukala nonthumbi yokuti Siovaa ukuhole umwe? Oityi matyikukuatesako okuluisa olusoke luokuti Siovaa kekuhole-ale?

4. Omokonda yatyi eliva okusoka okuti Siovaa ketuhole?

⁴ Ohole itulunda okulinga ovipuka oviwa. Okunoñgonoka okuti Siovaa utuhole iya utukuatesako, tyitulunda okumulingila nomutima auho namphila tuna ovitateka. Mahi inkha tusoka okuti Huku ketuhole ononkhono mbetu “mambutepuluka.” (Pro. 24:10) Tyina tukala tyasoya atusoko okuti Siovaa ketuhole, opo tyipepukila Satanasi okutuyondya. — Efe. 6:16.

5. Oñgeni ovakuatate vamwe vakala mokonda yokusoka okuti Siovaa kevehole?

⁵ Okusoka okuti Siovaa ketuhole tyatendesa-le ekolelo liovakuatate ovanyingi nonomphange. Omukulu umwe wewaneno utiwa James wapopia okuti: “Namphila ndyiundapa mo Mbetele iya ndyikuatesako ewaneno lielaka ekuavo, ankho ndyilipula inkha Siovaa uhole umwe ovilinga viange. Atee umwe andyilipulu okuti: Ñga Siovaa utehelela umwe omalikuambelo ange?” Eva, omukokoli-ndyila womuvo auho wapopia okuti: “Okusoka okuti Siovaa ketuhole eliva mokonda otyipuka otyo tyipondola okutusoyesa. Tupu tyipondola okutepulula kombili tuna movilinga vya Siovaa nehambu lietu.” Michael, omukokoli-ndyila womuvo auho tupu omukulu wewaneno wapopia okuti: “Inkha usoka okuti Huku kekuhole upondola okusoya nokuyekapo okumuumbila.”

6. Oityi tuna okulinga tyina tusoka okuti Siovaa ketuhole?

⁶ Onongeleka ombu tuapopia mbulekesa okuti okusoka okuti Siovaa ketuhole, tyipondola okutepulula ekolelo lietu. Mahi oityi tuesukisa okulinga inkha tusoka ngotyo? Tuesukisa ukulinga ononkhono mbokuyekapo okusoka ngotyo! Likuambela ku Siovaa opo ekukuateseko “okuyekapo omalusoke ehekukalesa nawa,” ekuavela ‘ombembwa yae maiyungu omutima wove nomalusoke ove.’ (Sal. 139:23; okatoi.; Fil. 4:6, 7) Hinangela okuti haveko vala usoka ngotyo. Ovakuatate ovanyingi nonomphange ovakuatyili navo vekahi nokulwisa omalusoke oo. Atee umwe ovaumbili vamwe va Siovaa vokohale navo ankho ongotyo vasoka. Tala etyi tupondola okulilongesila ku apositolu Paulu.

7. Ovitateka patyi Paulu ankho ena?

⁷ Okuti pamwe usukalala mokonda una ovilinga ovinyingi, osoko okuti hamwe  kumevivili okuvilinga? Inkha ongotyo, monoñgonoka oñgeni Paulu ankho elitehelela. Paulu ankho wasukalala hamokonda yewaneno like “mahi omokonda yomawaneno aeho.” (2 Kol. 11:23-28) Okuti hamwe una ouvela umwe wahaveluka ukupola ehambu? Paulu ankho una “ekete mohitu,” ekete olio tyipondola hamwe otyitateka tyekongoko tyehemulalesa iya ankho uhanda tyilambe liwa. (2 Kol. 12:7-10) Okuti oviponyo ulinga vikusoyesa? Na Paulu pamwe ankho ongotyo elitehelela. Iya aloo umwe wapopia okuti: “Pahe ndyimunthu patyi!” Mokonda apeho ankho ukahi nokuluisa omahando oukuankhali. — Loma. 7:21-24.

8. Oityi tyakuatesileko Paulu okulambela movitateka ankho ena?

⁸ Namphila Paulu ankho ena ovitateka viemusoyesile, mahi no ngotyo watuaileko okuumbila Siovaa. Oityi tyemukuatesileko okutualako okuumbila Siovaa? Namphila ankho etyii okuti ulinga oviponyo, Paulu ankho uyumba onthumbi motyilikutila. Ankho wii nawa omulao wa Sesusi wati ‘aveho vakala nekolelo mu [Sesusi] kamavahanyua-ko. . . Mahi mavakakala nomuenyo uhapu.’ (Suau 3:16; Loma. 6:23) Tyili Paulu ankho una umwe onthumbi motyilikutila. Ankho una onthumbi yokuti Siovaa maevela vana valinga ononkhali avelivele. — Sal. 86:5.

9. Oityi tulilongesila konondaka mba Paulu tuvasa mo Ova Galata 2:20?

⁹ Paulu Ankho una onthumbi yokuti Siovaa umuhole mokonda ankho utyii okuti Huku watuma Kilisitu opo emuyovole. (Tanga Ova Galata 2:20.) Tala onondaka mbuhambukiswa Paulu apopia konthyulilo yovelesikulu ei wati: “Omona wa Huku . . . Wakala noluembia naame aave omuenyo wae mokonda yange.” Paulu ankho kasoko okuti Huku ankho uhole vala ovanthu vamwe, ‘tupu ankho kasoko okuti, tyili Siovaa uhole ovakuatate nonomphange mahi ame kenthyole-ale.’ Paulu wahinangelesa ova Loma okuti: “Kilisitu wetunkhila puetyi nkhele ankho tuvakuankhali.” (Loma 5:8) Petupu etyi tyitepulula oluembia Huku ena nonthwe!

10. Oityi onondaka mbuli mo Ova Loma 8:38, 39 mbutulongesa?

¹⁰ Tanga Ova Loma 8:38, 39. Paulu ankho utyii umwe nawa-nawa okuti Huku umuhole. Otyo ahonekela okuti “petupu natyike matyituyapula koluembia tuna na Huku.” Paulu ankho utyii okuti, Siovaa wapuile-elundo nova Isilayeli. Tupu uhinangela okuti Siovaa  wali nokankhenda nae. Monondaka ononkhuavo, Paulu ahoneka momukanda ova Loma wapopia okuti: ‘Inkha Siovaa watuma omona wae opo ankhile ame opo tyili unthyole umwe.’ — Loma 8:32.

11. Namphila Paulu alingile oviponyo viapopiwa mu 1 Timotiu 1:12-15, omokonda yatyi ankho ena onthumbi yokuti Huku umuhole?

¹¹ Tanga 1 Timotiu 1:12-15. Tyipondola tyina ankho Paulu asoka kovipuka ovivi alingile puetyi ehenekale Omukilisitau, tyimuihamene unene. Otyo apopila okuti ame “ndyina vali onkhali onene,” kuvakuetu! Etyi Paulu ehenekale Omukilisitau ankho umonesa ononkhumbi Ovakilisitau aloo umwe komapunda-umbo okokule nokuvepaka mokaleya, iya tyina ankho vamwe tyitiwa vena okuipakwa Paulu ankho utyitavela. (Ovil. 26:10, 11) Pahe soka oñgeni ñgeno Paulu akalele inkha wavasile omukuendye epongo mokonda yokuetavelele ovotate yae vaipawe? Tyipondola ñgeno tyemuihama unene. Paulu ankho ulivela mokonda yovipuka aviho alingile kohale. Paulu ankho utavela okuti Sesusi ankho wemunkhila otyo ahonekela okuti: “Mokonda yokankhenda okanene ka Huku ame ndyii Apositolu.” (1 Kol. 15:3, 10) Oityi otyo tyitulongesa? Tavela okuti Sesusi wekunkhila iya una omphitilo yokukala epanga lya Siovaa. (Ovil. 3:19) Hame ove ulivela onombei mokonda yovipuka walingile kohale puetyi wehenekale Ombangi ya Siovaa ine puetyi wakalale Ombangi, mahi hinangela okuti etyi Siovaa avalula otyetyi tukahi nokulinga pehepano netyi matukalinga komutwe, haviponyo tualingile kohale. — Isa. 1:18.

12. Inkha tusoka okuti tutupu esilivilo oñgeni omukanda 1 Suau 3:19, 20 upondola okutukuatesako?

¹² Tyipondola hamwe tyina usoka okuti Sesusi wankhila ononkhali mbove hamwe ulipopila okuti, ‘Ame hatokalelia-le.’ Omokonda  yatyi ulipulila ngotyo? Omokonda omutima wetu omukuankhali iya tupondola okusoka okuti nkhele katusilivila-le katuatelemo-ale okuevelwa na Huku. (Tanga 1 Suau 3:19, 20.) Tyina tuhimbika okusoka ngotyo, tuhinangelei okuti “Huku omunene vali tyipona omutima wetu.” Namphila pamwe tusoka okuti Siovaa ketuhole, utuhole umwe iya metuevela. Tuesukisa okulilongesa okutavela okuti tyili Siovaa utuhole umwe. Opo tumone okuti Siovaa utuhole, tuesukisa okulilongesa Ondaka ya Huku apeho nokulikuambela nokutavela tyina tuviyulwa novakuatate vetu. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ovipuka ovio?

13. Oñgeni okulilongesa ondaka ya Huku tyitukuatesako? (Tala okakasa kati “ Vakuatesuako Nondaka Ya Huku.”)

¹³ Okulilongesa Ondaka ya Huku apeho, matyitukuatesako okunoñgonoka vali nawa ovituwa vya Siovaa. Monoñgonoka okuti Siovaa ukuhole umwe unene. Okusokolola kondaka ya Huku matyikukuatesako, “okuviukisa vali nawa” omalusoke ove. (2 Tim. 3:16) Omukulu umwe wewaneno nae ankho usoka okuti kesilivila wapopia okuti: “Okutanga o Salmo 103 andyisokolola kuyo tyakuatesako okutula omutima andyinoñgonoka oñgeni Siovaa anthala.” Eva, omphange tuapopia-le kombanda wati: “Ononthiki ambuho ndyiovola okusoka kovipuka viesukisa vali ku Siovaa. Iya otyo tyinthulisa omutima iya tyiyawisa kekolelo liange.”

14. Oñgeni okulikuambela tyitukuatesako?

¹⁴ Likuambela apeho. (1 Tes. 5:17) Opo tukale noupanga wapama nomunthu umwe tuesukisa okutomphola apeho nokupopia oñgeni tulitehelela. Nonthue otyo tuesukisa okulinga opo tukale noupanga wapama na Siovaa. Tyina tulikuambela ku Siovaa atumupopila oñgeni tulitehelela netyi tukahi nokusoka ngotyo matulekesa okuti tumuyumba onthumbi iya tumuhole. (Sal. 94:17-19; 1 Suau 5:14, 15) Yua, tuapopia-le kombanda wati: “Tyina ndyilikuambela ku Siovaa, himupopila vala ovipuka nalinga mokueenda kuonthiki, mahi ndyiikula omutima wange andyimupopila oñgeni ndyilitehelela. Katutu-katutu, ndyikahi nokulilongesa okutala Siovaa nga Tate una oluembia uhole ovana vae.” — Tala okakasa kati “ Watangele-ale Omukanda Ou?”

15. Oityi Siovaa etuavela tyilekesa okuti wesuka na kese umwe puonthue?

¹⁵ Tavela okukuatesuako novakuatate; mokonda otyiawa wapewa na Siovaa. (Tia. 1:17) Tate yetu Siovaa walekesa okuti wesuka na kese wike puonthue etyi etuavela ovakuatate nonomphange vena oluembia “vetuhole vakala nonthue omuvo watyo auho.” (Pro. 17:17) Omukanda Paulu ahonekela ova  Kolosu, watumbula-mo ovakuatate vemukuatesileko, wapopia okuti “vakala ovakuatesiko vange vamphameka.” (Kolo. 4:10, 11) Atee umwe Kilisitu wesukisile okukuatesuako nomapanga ae nono andyu iya wapandulile unene. — Luka 22:28, 43.

16. Oñgeni ovakuatate vapondola okutukuatesako okukala noupanga wapama na Siovaa?

¹⁶ Okuti ukahi nokupandula otyiawa Siovaa ekuavela? Okupopila omukuatate umwe una oupanga wapama na Siovaa ovipuka vikusukalalesa, otyo katyilekesa okuti ove kuapamene mahi opala vala ekukuateseko. Tala etyi tyapopia omukuatate James, tuapopia-le kombanda wati: “Okukala omapanga novanthu vena oupanga wapama na Siovaa tyankhuatesako unene. Tyina ndyikala tyasoya mokonda yomalusoke apenga, vanthehelela nawa iya avamphopila okuti venthyole unene. Mokonda yokukuatesuako navo ndyimona okuti Siovaa unthyole.” Tyili otyiwa okukala noupanga wapama novakuatate nonomphange!

17-18. Olie tuesukisa okutehelela iya omokonda yatyi?

¹⁷ Satanasi uhanda uyekepo okulinga etyi tyaviuka. Uhanda utavela okuti Siovaa kekuhole-ale, iya tupu kusilivila. Mahi ngetyi tuelilongesa atyiho otyo omatutu vala.

¹⁸ Siovaa ukuhole unene. Inkha umutehelela ove motualako “mohole yae” pala apeho, nga Sesusi. (Suau 15:10) Mokonda yotyo wahatehelele omatutu a Satanasi, wahatehelele omutima wove tyina okusokesa okuti kusilivila. Mahi, tehelela Siovaa una utala otyiwa tyili momutima wetu. Kala nonthumbi yokuti Siovaa “uhole ovanthu vae,” tyilekesa okuti nove ukuhole unene!