Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 17

‘Oku Koloa‘aki Koe ‘e Sihova!

‘Oku Koloa‘aki Koe ‘e Sihova!

“‘Oku lelei‘ia ‘a Sihova ‘i hono kakaí.”​—SAAME 149:4.

HIVA 18 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

‘I HE KUPÚ NI *

‘Oku “lelei‘ia” ‘etau Tamai fakahēvaní ‘iate kitautolu taki taha (Sio ki he palakalafi 1)

1. Ko e hā ‘oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘i he‘ene kakaí?

KO Sihova ko e ‘Otuá ‘okú ne “lelei‘ia . . . ‘i hono kakaí.” (Saame 149:4) He fakakaukau fakafiefia ē ko ia! ‘Oku ‘afio‘i ‘e Sihova hotau ngaahi ‘ulungaanga leleí; ‘okú ne vakai mai ki he‘etau malavá pea tohoaki mai kitautolu kiate ia. Kapau ‘oku tau nofo‘aki faitōnunga kiate ia, te ne nofo ofi mai ai pē kiate kitautolu ‘o ta‘engata!​—Sione 6:44.

2. Ko e hā ‘oku faingata‘a ai ki he ni‘ihi ke tui ‘oku ‘ofa mai ‘a Sihova kiate kinautolú?

2 ‘Oku pehē ‘e he ni‘ihi, ‘‘Oku ou ‘ilo‘i ‘oku ‘ofa ‘a Sihova ‘i he‘ene kakaí fakalūkufua, ka ‘e lava fēfē ke u fakapapau‘i ‘oku fakamahu‘inga‘i fakafo‘ituitui au ‘e Sihova?’ Ko e hā nai ‘okú ne fakatupunga ha taha ke ne ‘eke ‘a e fehu‘i ko iá? Ko Oksana *, na‘á ne hokosia ha me‘a fakamamahi ‘i he‘ene kei si‘í, ‘okú ne pehē: “Na‘á ku fiefia lahi ‘i he taimi na‘á ku papitaiso aí pea na‘á ku kamata tāimu‘a. Ka ‘i he ta‘u ‘e 15 ki mui ai, na‘e lōmekina au ‘e he ngaahi manatu tamakí. Na‘á ku faka‘osi‘aki kuo mole ‘a e hōifua ‘a Sihová meiate au pea na‘e ‘ikai ke u tuha mo ‘ene ‘ofá.” Ko Yua, ko ha tuofefine tāimu‘a, ‘a ia ‘i he‘ene kei si‘í na‘á ne fekuki mo e ngaahi palopalema lahi ‘okú ne pehē: “Na‘á ku fakatapui ‘eku mo‘uí kia Sihova koe‘uhí na‘á ku loto ke ‘ai ia ke ne fiefia. Ka na‘á ku tuipau he‘ikai ‘aupito ke ne ‘ofa mai kiate au.”

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

3 Hangē ko e ongo tuofāfine faitōnunga na‘e toki lave ki aí, ‘okú ke ‘ofa lahi kia Sihova ka ‘okú ke veiveiua nai pe ‘okú ne ‘ofa mai kiate koe. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke ke tuipau ‘okú ne tokanga mo‘oni mai kiate koé? Pea ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i koe ke fekuki ‘i he taimi ‘oku lōmekina ai koe ‘e he fakakaukau ta‘epaú? Tau lāulea angé ki he tali ‘o e ongo fehu‘i ko ení.

‘OKU FAKATU‘UTĀMAKI ‘A E VEIVEIUA FEKAU‘AKI MO E ‘OFA ‘A SIHOVÁ

4. Ko e hā ‘oku fakatu‘utāmaki ai ‘a e veiveiua fekau‘aki mo e ‘ofa mai ‘a Sihova kiate kitautolú?

4 Ko e ‘ofá ko ha ivi mālohi fakaue‘iloto. Kapau ‘oku tau tuipau ‘oku ‘ofa mo poupou‘i kitautolu ‘e Sihova, ‘e ue‘i ai kitautolu ke tauhi ‘aufuatō kiate ia neongo ‘a e ngaahi pole ‘i he mo‘uí. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, kapau ‘oku tau veiveiua fekau‘aki mo e tokanga mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolú, “‘e si‘i ai [hotau] iví.” (Pal. 24:10) Pea ‘i he‘etau hoko ‘o loto-si‘i pea mole ‘etau tui fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá, te tau tu‘u laveangofua ai ki hono ‘ohofi ‘e Sētané.​—‘Ef. 6:16.

5. ‘Oku anga-fēfē hono uesia ‘a e ni‘ihi ‘i he veiveiua fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá?

5 Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ‘e ni‘ihi ‘i hotau taimí kuo nau vaivai fakalaumālie koe‘uhi ko e veiveiuá. ‘Oku pehē ‘e ha mātu‘a ko James: “Neongo na‘á ku ngāue ‘i Pēteli pea na‘á ku fiefia ‘i he‘eku ngāue fakafaifekau ‘i ha fakataha‘anga lea muli, na‘á ku fifili pe na‘e tali mo‘oni ‘e Sihova ‘eku ngaahi feilaulaú. ‘I he taimi ‘e taha na‘e a‘u ‘o u fifili pe na‘e fanongo mai ‘a Sihova ki he‘eku ngaahi lotú.” Ko Eva, ‘okú ne ngāue taimi-kakato foki, ‘okú ne pehē: “Na‘á ku ‘ilo‘i ko e veiveiua fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a Sihová ‘oku fakatu‘utāmaki koe‘uhi ‘okú ne ‘ai koe ke ke mātu‘aki hōloa. ‘Oku uesia heni ho‘o holi mālohi ke fai ‘a e ngaahi me‘a fakalaumālié pea ‘ai ai ke mole ho‘o fiefia ‘i he tauhi kia Sihová.” Ko Michael, ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u pea ko ha mātu‘a, ‘okú ne pehē: “Kapau ‘oku ‘ikai te ke tui ‘oku tokanga mai ‘a e ‘Otuá kiate koe, te ke ‘auhia atu ai meiate ia.”

6. Ko e hā kuo pau ke tau fai ‘i he‘etau ma‘u ha fakakaukau veiveiua fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá?

6 Ko e ngaahi hokosia ko ení ‘oku fakatātaa‘i ai ‘a e lava ke hoko ‘a e fakakaukau ta‘epaú ‘o fakatupu maumau fakalaumālie. Ka ko e hā ‘oku totonu ke tau fai ‘i he taimi ‘oku tau ma‘u ai ha fakakaukau veiveiua fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá? Kuo pau ke tau taliteke‘i ia ‘i he taimi pē ko iá! Kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke fetongi ‘a e “ngaahi fakakaukau hoha‘atu‘u” ko iá ‘aki ‘a e ‘nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia te ne malu‘i ho lotó pea mo ho ngaahi mafai fakaefakakaukaú.’ (Saame 139:23; fkm.‘i lalo; Fil. 4:6, 7) Pea manatu‘i ‘oku ‘ikai te ke toko taha. ‘Oku ‘i ai ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga kehe ‘oku nau fāinga mo e ngaahi ongo‘i ta‘epaú. Na‘a mo e kau sevāniti ‘a Sihova ‘i he kuohilí, na‘e pau ke nau fekuki mo e ngaahi pole peheé. Tau lāulea angé ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e ‘apositolo ko Paulá.

ME‘A ‘OKU TAU AKO MEI HE HOKOSIA ‘A PAULÁ

7. Ko e hā ‘a e ngaahi palopalema na‘e fehangahangai mo Paulá?

7 ‘Okú ke ongo‘i taulōfu‘u ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i he lahi ‘a e ngaahi fatongiá, pea faingata‘a ke ke fua kotoa ia? Kapau ko ia, te ke mahino‘i ‘a e tu‘unga ‘o Paulá. Na‘á ne ongo‘i loto-mo‘ua ‘o ‘ikai fekau‘aki mo ha fakataha‘anga pē ‘e taha ka ki he “kotoa ‘o e ngaahi fakataha‘angá.” (2 Kol. 11:23-28) ‘Oku hoko ‘a e mahaki tauhí ko ha me‘a ke ne kaiha‘asia ho‘o fiefiá? Na‘e faingata‘a‘ia lahi ‘a Paula ‘i ha “tolounua ‘i he kakanó,” ‘a ia ko ha mahaki fakaesino nai, pea na‘á ne feifeingavale ke to‘o atu ia. (2 Kol. 12:7-10) ‘Okú ke loto-si‘i ‘i ho‘o ngaahi ta‘ehaohaoá tonu? Na‘e pehē mo Paula ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Na‘á ne ui ‘a ia tonu ko ha “tangata faka‘ofa” koe‘uhi ko ‘ene faitau hokohoko mo ‘ene ngaahi ta‘ehaohaoá tonu.​—Loma 7:21-24.

8. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Paula ke fekuki mo ‘ene ngaahi palopalemá?

8 Neongo ‘a e fehangahangai ‘a Paula mo e ngaahi ‘ahi‘ahi kehekehe, mo e ngaahi tu‘unga fakalotosi‘í, na‘e hokohoko atu ‘ene tauhi kia Sihová. Ko e hā na‘á ne fakaivimālohi‘i ia ke hokohoko atu ‘ene fai peheé? Neongo na‘á ne ‘ilo‘i lelei ‘ene ngaahi ta‘ehaohaoá, na‘á ne ma‘u ‘a e tui ta‘eue‘ia ki he huhu‘í. Na‘á ne ‘ilo‘i foki mo e tala‘ofa ‘a Sīsū ko e “tokotaha kotoa pē ‘okú ne ngāue‘i ‘a e tui [kia Sīsuú te ne] . . . ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá.” (Sione 3:16; Loma 6:23) Ko hono mo‘oní, na‘e kau ‘a Paula ‘i he fa‘ahinga na‘a nau ngāue‘i ‘a e tui ki he huhu‘í. Na‘á ne tuipau ‘oku mateuteu ‘a Sihova ke fakamolemole‘i na‘a mo e fa‘ahinga na‘a nau fai ha angahala mamafá kapau te nau fakatomala.​—Saame 86:5.

9. Ko e hā ‘oku tau ako mei he lea ‘a Paula ‘i he Kalētia 2:20?

9 Na‘e tui foki ‘a Paula fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá na‘e fakahaa‘i mai ‘ia Kalaisí. (Lau ‘a e Kalētia 2:20.) Fakatokanga‘i ‘a e lea fakalototo‘a ‘i he ngata‘anga ‘o e veesi ko iá. Na‘e pehē ‘e Paula: “[Ko e] ‘Alo ‘o e ‘Otuá . . . na‘á ne ‘ofeina au peá ne tuku atu ia koe‘uhi ko aú.” Na‘e ‘ikai ‘ai ‘e Paula ha fakangatangata ki he ‘ofa ‘a e ‘Otuá, ‘o ne pehē nai, ‘‘Oku lava ke u sio ki he ‘uhinga ‘e ‘ofa ai ‘a Sihova ki hoku fanga tokouá, ka ‘oku ngalingali he‘ikai malava ke ne ‘ofa mai kiate au.’ Na‘e fakamanatu ‘e Paula ki he kau Lomá: “Na‘e pekia ‘a Kalaisi ma‘atautolu lolotonga ‘etau kei hoko ko e kau angahalá.” (Loma 5:8) Ko e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai hano fakangatangata!

10. Ko e hā ‘oku tau ako mei he Loma 8:38, 39?

10 Lau ‘a e Loma 8:38, 39. Na‘e tuipau kakato ‘a Paula ki he mālohi ‘o e ‘ofa ‘a e ‘Otuá. Na‘á ne tohi ‘oku ‘ikai ‘aupito ha me‘a ‘e malava ke ne “fakamavahe‘i kitautolu mei he ‘ofa ‘a e ‘Otuá.” Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ‘a e anga ‘o e fakafeangai anga-kātaki ‘a Sihova ki he pule‘anga ‘o ‘Isilelí. Na‘á ne ‘ilo‘i foki ‘a e anga hono fakahāhā ange ‘e Sihova ‘a e mēsí kiate iá. ‘E lava ke tau fakanounou ‘a e faka‘uhinga ‘a Paulá ‘o peheni, ‘Koe‘uhi na‘e fekau‘i mai ‘e Sihova hono ‘Aló tonu ke pekia koe‘uhi ko au, ‘oku ou ma‘u ha fa‘ahinga ‘uhinga ke veiveiua ai fekau‘aki mo ‘ene ‘ofá?’​—Loma 8:32.

‘‘Oku mahu‘inga ki he ‘Otuá ‘a e me‘a ‘oku tau fai ‘i he taimí ni mo e kaha‘ú, ‘o ‘ikai ko ‘etau fehālaaki ‘i he kuohilí (Sio ki he palakalafi 11) *

11. Neongo na‘e fai ‘e Paula ‘a e ngaahi angahala hangē ko ia ‘oku lave ki ai ‘i he 1 Tīmote 1:12-15, ko e hā na‘á ne fakapapau‘i ai na‘e ‘ofa mai ‘a e ‘Otuá kiate iá?

11 Lau ‘a e 1 Tīmote 1:12-15. Kuo pau pē na‘e ‘i ai ‘a e taimi na‘e mamahi ai ‘a Paula koe‘uhi ko hono kuohilí. Pea tāne‘ine‘i ke ne lave kiate ia tonu na‘á ne “tu‘u-ki-mu‘a” ‘i he kau angahalá! Ki mu‘a ke ‘ilo‘i ‘e Paula ‘a e mo‘oní, na‘á ne kumi ta‘emālōlō ki he kau Kalisitiané mei he kolo ki he kolo, ‘o tuku pilīsone ‘a e ni‘ihi pea poupou ki hono tāmate‘i ‘a e ni‘ihi. (Ngā. 26:10, 11) ‘E lava ke ke sioloto atu ki he anga ‘o e ongo‘i nai ‘a Paulá ‘i he‘ene fetaulaki mo ha Kalisitiane kei si‘i ‘a ia ko ‘ene ongo mātu‘á na‘á ne poupou ki hono tāmate‘í? Na‘e faka‘ise‘isa ‘a Paula ‘i he‘ene ngaahi fehālaakí, ka na‘á ne ‘ilo‘i he‘ikai lava ke ne liliu ‘a e kuohilí. Na‘á ne tali na‘e pekia ‘a Kalaisi koe‘uhi ko ia, pea na‘á ne tohi fakataha mo e tuipau: “‘I he ‘ofa ma‘ata‘atā ‘a e ‘Otuá ‘oku ou ‘i he tu‘unga ai ‘oku ou ‘i aí.” (1 Kol. 15:3, 10) Ko e hā ‘a e lēsoni ‘oku tau ako mei aí? Tali na‘e pekia ‘a Kalaisi koe‘uhi ko koe pea na‘á ne tofa ‘a e hala ke ke ma‘u ai ha vaha‘angatae fakafo‘ituitui māfana mo Sihova. (Ngā. 3:19) Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga ki he ‘Otuá ‘a e me‘a ‘oku tau fai ‘i he taimí ni pea ‘i he kaha‘ú, ‘o ‘ikai ko e ngaahi fehālaaki na‘a tau fai ‘i he kuohilí, tatau ai pē pe na‘a tau hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he taimi ko iá pe ‘ikai.​—‘Ai. 1:18.

12. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi lea ‘i he 1 Sione 3:19, 20 kapau ‘oku tau ongo‘i ta‘etaau pe ‘ikai ‘ofa‘i?

12 ‘I ho‘o fakakaukau atu ki he pekia ‘a Sīsū ke ‘ufi‘ufi ho‘o angahalá, te ke pehē nai, ‘‘Oku ‘ikai ke u ongo‘i ‘oku ou tuha mo e me‘a‘ofa mahu‘inga ko iá.’ Ko e hā nai ‘okú ke ongo‘i pehē aí? Ko hotau loto ta‘ehaohaoá te ne kākaa‘i nai kitautolu, ‘o ‘ai ke tau ongo‘i ta‘etaau pe ‘ikai ‘ofa‘i. (Lau ‘a e 1 Sione 3:19, 20.) ‘I he taimi peheé, ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘i “‘oku lahi ange ‘a e ‘Otuá ‘i hotau lotó.” Ko e ‘ofa mo e fakamolemole ‘etau Tamai fakahēvaní ‘oku mālohi mama‘o ange ia ‘i ha ongo‘i ta‘epau pē ‘oku fufū ‘i hotau lotó. ‘Oku fiema‘u ke tau fakatuipau‘i kitautolu ke tali ‘a e anga ‘o e vakai mai ‘a Sihova kiate kitautolú. Ke fai iá, kuo pau ke tau ako ma‘u pē ‘ene Folofolá, lotu ma‘u pē kiate ia, pea feohi tu‘uma‘u mo ‘ene kakai mateakí. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai hono fai ‘a e ngaahi me‘a ko iá?

FOUNGA ‘E TOKONI AI HONO AKO ‘A E TOHI TAPÚ, LOTÚ MO E KAUME‘A MATEAKÍ

13. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘i hono ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá? (Sio foki ki he puha “ Founga Hono Tokoni‘i Kinautolu ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá.”)

13 Ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho taki taha, pea te ke mahino‘i lelei ange ai ‘a e ngaahi ‘ulungaanga fakalotomāfana ‘o Sihová. Te ke ‘ilo‘i ai ‘ene ‘ofa lahi ‘iate koé. Kapau te ke fakalaulauloto ki ha konga ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho taki taha ‘e malava ke ke fakakaukau lelei ange ai, koe‘uhi ‘e “fakatonutonu” ai ho‘o ngaahi fakakaukau mo e holi fehālaakí. (2 Tīm. 3:16) Ko ha mātu‘a ko Kevin na‘á ne fāinga mo e ongo‘i ‘oku ‘ikai hano mahu‘ingá ‘okú ne pehē: “Ko hono lau ‘a e Saame 103 pea fakalaulauloto ki aí kuó ne tokoni‘i au ke ma‘u ‘a e fakakaukau lelei pea mahino‘i ‘a e anga ‘o e fakakaukau mo‘oni ‘a Sihova kiate aú.” Ko Eva, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘I he ngata‘anga ‘o e ‘ahó ‘oku ou vahe‘i ha taimi lōngonoa ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi fakakaukau ‘a Sihová. ‘Oku ou ma‘u ai ha loto-nonga pea langa hake ai ‘eku tuí.”

14. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú?

14 Lotu ma‘u pē. (1 Tes. 5:17) Ko e kaume‘a lelei mo ha taha ‘oku makatu‘unga ia ‘i he fetu‘utaki loto-mo‘oni ma‘u pē. ‘Oku pehē pē mo ‘etau kaume‘a mo Sihová. ‘I he‘etau fakahaa‘i ‘etau ngaahi ongo‘í, fakakaukaú mo e hoha‘á kiate ia ‘i he lotu ‘oku tau fakahāhā ai ‘oku tau tuipau kiate ia pea ‘oku tau ‘ilo‘i ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu. (Saame 94:17-19; 1 Sio. 5:14, 15) Ko Yua, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘I he‘eku lotú, ‘oku ou feinga ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono tala ange pē ‘a e ngaahi ngāue na‘á ku fai ‘i he ‘aho ko iá. ‘Oku ou lea loto-tau‘atāina kia Sihova pea tala ange ‘eku ngaahi ongo‘i mo‘oní. Faai atu pē, kuó u vakai kia Sihova ko ha Tamai ‘okú ne ‘ofa mo‘oni ‘i he‘ene fānaú, ‘o ‘ikai hangē ko ha pule lahi ‘o ha kautaha.”​—Sio ki he puha “ Kuó Ke Lau Ia?

15. ‘Oku anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui ‘iate kitautolú?

15 Feohi mo e ngaahi kaume‘a mateakí; ko e me‘a‘ofa kinautolu meia Sihova. (Sēm. 1:17) ‘Oku fakahāhā ‘e he‘etau Tamai fakahēvaní ‘a e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui ‘iate kitautolu ‘aki ‘ene tokonaki mai ha fāmili fakalaumālie ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau fakahāhā ‘a e “‘ofa ‘i he taimi kotoa pē.” (Pal. 17:17) ‘I he tohi ‘a Paula ki he kau Kolosé, na‘á ne lave ai ki he kau Kalisitiane pau na‘a nau poupou kiate ia ‘o ui kinautolu “ko ha matavai ‘o e fakafiemālie lahi.” (Kol. 4:10, 11) Na‘a mo Kalaisi Sīsū na‘á ne fiema‘u mo hounga‘ia ‘i he poupou na‘á ne ma‘u mei hono ngaahi kaume‘á, fakatou‘osi ‘a e kau ‘āngelo mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá.​—Luke 22:28, 43.

16. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi kaume‘a mateakí ke tau ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova?

16 ‘Okú ke ma‘u ‘aonga kakato mei he me‘a‘ofa ‘a Sihova ko e ngaahi kaume‘a mateakí? Ko hono vahevahe ‘etau ngaahi hoha‘á ki ha kaume‘a matu‘otu‘a ‘oku ‘ikai ko ha faka‘ilonga ia ‘o e vaivai; ‘e lava ke hoko ia ko ha malu‘i. Fakakaukau kia James, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “Ko e kaume‘a lelei mo e kau Kalisitiane matu‘otu‘á kuo hangē ia ha maea fakahaofi mo‘uí. ‘I hono lōmekina au ‘e he ngaahi fakakaukau ta‘epaú, ko e ngaahi kaume‘a mahu‘inga ko ení ‘oku nau fanongo anga-kātaki pea fakamanatu mai ‘enau ‘ofa ‘iate aú. Fakafou ‘iate kinautolu, ‘oku lava ai ke u ‘ilo‘i ‘a e ‘ofa mo e tokanga fakafo‘ituitui mai ‘a Sihova kiate aú.” He mahu‘inga ē ke tau fakatupulekina mo tauhi ma‘u ha kaume‘a vāofi mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié!

NOFO MA‘U ‘I HE ‘OFA ‘A SIHOVÁ

17-18. Ko hai kuo pau ke tau fanongo ki aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

17 ‘Oku loto ‘a Sētane ke tau fo‘i ‘i he faitau ke fai ‘a e me‘a ‘oku tonú. ‘Okú ne loto ke tau tui ‘oku ‘ikai ke ‘ofa mai ‘a Sihova kiate kitautolu, pea ‘oku ‘ikai ke tau tuha mo e fakahaofí. Kae hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ‘oku ‘ikai ‘aupito ke mo‘oni eni.

18 ‘Oku ‘ofa ‘a Sihova ‘iate koe. Ko ha koloa mahu‘inga koe ‘i hono ‘aó. Kapau te ke talangofua kiate ia, te ke “nofo ma‘u ‘i he‘ene ‘ofá” ‘o ta‘engata, ‘o hangē pē ko Sīsuú. (Sione 15:10) Ko ia ‘oua ‘e fanongo kia Sētane pe ko ho loto kuo fakahalaia‘í. ‘I hono kehé, fanongo kia Sihova, ‘okú ne vakai ki he lelei ‘i he tokotaha taki taha ‘o kitautolu. Hoko ‘o tuipau ‘okú ne “lelei‘ia . . . ‘i hono kakaí,” kau ai koe!

HIVA 1 Ngaahi ‘Ulungaanga ‘o Sihová

^ pal. 5 Ko e ni‘ihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘oku faingata‘a ke nau tui pe ‘e faifai ange pea ‘ofa mai ‘a Sihova kiate kinautolu. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ‘uhinga ‘e lava ke tau fakapapau‘i ai ‘oku ‘ofa mai ‘a Sihova kiate kitautolu taautaha. Te tau toe sivisivi‘i ai ‘a e founga ‘e lava ke tau iku‘i ai ha veiveiua pē ‘oku tau ma‘u fekau‘aki mo ‘ene ‘ofa mai kiate kitautolú.

^ pal. 2 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.

^ pal. 67 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he kuohilí, na‘e ‘ave ‘e Paula ‘a e kau Kalisitiane tokolahi ki he pilīsoné. ‘I he‘ene tali ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sīsū ma‘aná, na‘á ne liliu pea fakalototo‘a‘i hono fanga tokoua Kalisitiané, ko e ni‘ihi ‘o kinautolu ko e kāinga nai ‘o e fa‘ahinga na‘á ne fakatanga‘í.