Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 17

Ja Jyoba wa syajtay kada jujune ja bʼa yaʼtijumiki

Ja Jyoba wa syajtay kada jujune ja bʼa yaʼtijumiki

«Ja Jyoba jel gusto ay soka xchonabʼi» (SAL. 149:4).

TSʼEBʼOJ 108 Mini xchʼak ja syajal skʼujol ja Dyos

JA JAS OJ PAKLAXUK *

Ja kala Tatik tey bʼa satkʼinal jel gusto ay bʼa kada jujune ja bʼa keʼntik. (Kʼela ja parrapo 1).

1. ¿Jas wa xyila ja Jyoba yajni wa skʼela ja xchonabʼi?

¡JELNI xya gustoʼaxukotik snajel «ja Jyoba jel gusto ay soka xchonabʼi»! (Sal. 149:4). Ja Yeʼn jawa xwaj skʼujol ja lekil jmodotiki, wa xcha yila janekʼ wa xlajxikujtik sok wa skʼana oj kamigoʼuktik. Ta toj ajyitiksok, tolabidani mojan oj ajyuk jmoktik (Juan 6:44).

2. ¿Jas yuj ay jujuntik hermanoʼik wokolni xyabʼye skʼuʼajel wa xyajtajiye yuja Jyoba?

2 Bʼobʼta june oj yal: «Wani xnaʼa ja Jyoba wa syajtay yibʼanal ja xchonabʼi, pe ¿jastal oj naʼ ta wa syajtayon ja keʼni?». ¿Jas yuj ay jujuntik hermanoʼik wa sjobʼo sbʼaje ja jaw? La kiltik ja jas wa xyala ja Oksana, * bʼa jelni wokol ekʼyuj ja sakʼanil ja yajni chʼinto: «Yajni kiʼaj jaʼ sok ochyon precursora jelni gustoʼaxiyon. Pe 15 jabʼil tsaʼan kʼe juljkʼujol jastik bʼa jel syajbʼeson. Kʼotni jpensaraʼuk bʼa mixani lek xyilawon ja Jyoba sok mixani wa xbʼajin oj syajtayon». Jun precursora sbʼiʼil Yua, bʼa cha mini pasiluk waj ja sakʼanil yajni chʼinto, wa xcholo: «Kayi ja jsakʼanil ja Jyoba yujni wa xkʼana oj ka gustoʼaxuk, pe jkʼuʼunejni lek mini oj kʼot syajtayon».

3. ¿Jas sjobʼjelik oj katikyi sjakʼjel ja bʼa artikulo it?

3 Jastalni ja chabʼ tojil hermanaʼik it, bʼobʼta jelni xyajtaytik juntiro ja Jyoba, pe wokolni xkabʼtik skʼuʼajel wa syajtayotik. Ja bʼa artikulo it oj katikyi sjakʼjel ja chabʼ sjobʼjelik it: ¿jas yuj tʼilan oj jkʼuʼuktik lek meran wa syajtayotik? sok ¿jas oj bʼobʼ jkʼuluktik yajni wa xjak jbʼajtik pensarik bʼa mi sbʼejuk?

SKʼULJEL DUDAR JA BʼA SYAJTANEL JA JYOBA JEL XIWELA SBʼAJ

4. ¿Jas yuj jel xiwela sbʼaj skʼuljel dudar ja syajtanel ja Jyoba?

4 Ta jkʼuʼunejtik lek ja Jyoba wa syajtayotik, ojni snikotik bʼa oj katikyi ja mas lek bʼa keʼntik, chikan jas wokol x-ekʼ ja bʼa jsakʼaniltiki. Ta wa xkʼulantik dudar ja bʼa syajtaneli «ojni yopijuk» ja kiptiki (Prov. 24:10). Pe ta wa x-el jganatik sok wa xkʼe jkʼuʼuktik ja Jyoba mi wa syajtayotik, mini oj bʼobʼ jkoltay jbʼajtik ja bʼa strampaʼik ja Satanás (Efes. 6:16).

5. ¿Jasa ekʼel sbʼaje jujuntik hermanoʼik bʼa skʼulane dudar ja bʼa syajtanel ja Dyosi?

5 Jujuntik yaʼtijumik Dyos bʼa toj aye kʼetani skʼuluke dudar ta ja Jyoba wa xcham skʼujol bʼa yeʼnle, ja yuj yopijitani ja skʼuʼajele. Jun ansyano sbʼiʼil James wa xyala: «Ama ti wanon aʼtel bʼa Betel sok jel gusto ayon xcholjel bʼa jun kongregasyon bʼa tuk kʼumal, wani xjobʼo jbʼaj ta ja Jyoba gustoniʼay soka jas wanon skʼulajeli. Jkʼulani dudar ta wan smaklajelki ja korasyoniki». Ja Eva, bʼa cha wan aʼtel bʼa tyempo tsʼikan, wa xcholo: «Kaʼa jbʼaj kuenta skʼulajel dudar ja bʼa syajtanel ja Jyoba jelni xiwela sbʼaj, yujni wa xya eluka gana bʼa skʼulajel jastik bʼa yeʼna sok bʼa oja chʼay ja gustoʼil bʼa yaʼteltajeli. Mixani xa wa eluk bʼa wa pensar ja jaw». Sok ja Michael, bʼa jun precursor regular sok ansyano, wa xyala: «Ta mixa kʼuʼan ja Dyos wa xcham skʼujol bʼa weʼna, takal takal oj jitsan bʼa yeʼna».

6. ¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik yajni xjak jbʼajtik pensarik bʼa mi sbʼejuk?

6 Ja komentarioʼik it wa skoltayotik bʼa oj kabʼtik stojol jas yuj jel xiwela sbʼaj skʼulajel dudar ja bʼa syajtanel ja Dyos. ¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik yajni xjak jbʼajtik pensarik bʼa mi sbʼejuk? Jani wego oj katik eluk ja bʼa jpensartiki. La jkʼantikyi ja Jyoba ayakitik ja slamanili, a-stalnay ja jkʼujoltiki sok ja jpensartiki, bʼa oj bʼobʼ elkotik libre ja bʼa pensarik «jumasaʼ» bʼa wa xya chamjkʼujoltik (Sal. 139:23; nota; Filip. 4:6, 7). Sok mok jchʼay jkʼujoltik ay tuk yaʼtijumik Dyos bʼa toj aye, bʼa cha waneni skʼulajel luchar sok pensarik bʼa mi sbʼejuk. Cha ajyini yaʼtijumik bʼa Jyoba bʼa tyempo najate bʼa junxtani yabʼye. La kiltik jasa oj bʼobʼ jnebʼtik ja bʼa sjejel ja jekabʼanum Pablo.

JA JAS WA XNEBʼATIK JA BʼA SJEJEL JA PABLO

7. ¿Jas wokolik yiʼoj ajyi ja Pablo?

7 ¿Jel maʼ kiʼojtik cholalik bʼa ayni ekʼele wa xkabʼtik mixa oj lajxukujtik skʼulajel yibʼanal? Jachni yabʼ ja jekabʼanum Pablo. Ja yeʼn yala mini kechan wa xcham skʼujol bʼa jun kongregasyon, bʼajni «spetzanil ja [kongregasyoniki]» (2 Cor. 11:23-28). ¿Ay maʼ kiʼojtik jun chamel mey yajnal bʼa tikʼanxta wa sjapakitik ja jgustoʼiltiki? Ja Pablo mini gustoʼayuk yujni mi xbʼobʼ ya eluk «jun qʼuiix» ja bʼa sbʼakʼteli, bʼobʼta juni chamel (2 Cor. 12:7-10). ¿Wan maʼ x-el jganatik yuja jpaltatiki? Ayni ekʼele jach yabʼ ja Pablo. Yala jelni ajula sbʼaj, yujni tolabida wa skʼulan luchar bʼa oj skʼuluk ja bʼa leki (Rom. 7:21-24).

8. Ama yuja wokolik ¿jasa koltaji ja Pablo bʼa mi oj yakan yaʼteltajel ja Jyoba?

8 Ama ekʼ sbʼaj jitsan pruebaʼik sok wokolik, ja Pablo mini yaʼakan yaʼteltajel ja Jyoba. ¿Bʼa staʼa ja yipi? Ama tʼabʼan skʼujol jas paltaʼiki, ayni yiʼoj jun skʼuʼajel tsats lek ja bʼa koltaneli. Cha wani snaʼa lek ja kʼapjelal bʼa Jesús bʼa spetsanil ja maʼ «huas scʼuan ja yeni» ojni staʼ sakʼanil bʼa tolabida (Juan 3:16; Rom. 6:23). Mini ay duda ja Pablo ayni yiʼoj skʼuʼajel ja bʼa koltaneli. Skʼuʼani lek puestoni ay ja Jyoba bʼa oj ya perdon ja matik staʼuneje chaʼan smule ta wa snaʼawe malaya (Sal. 86:5).

9. ¿Jasa wa sjeʼakitik ja yaljelik bʼa Pablo wa xtax ja bʼa Gálatas 2:20?

9 Ja Pablo skʼuʼunejni jel xyajtaji yuja Dyosi, yujni wa snaʼa sjekakon ja Jesús bʼa oj chamuk yuj yeʼna. La kiltik ja yaljelik jel stsatsankʼujolani wa xtaʼatik ja bʼa xchʼakulabʼil ja Gálatas 2:20 (kʼuman). Ja Pablo yala: «Ja yunin ja Dios ja maʼ jel yaj huax yabyoni. Y yena ni yaa sbaj yuj ja queni». Ja Pablo mini kʼot spensaraʼuk ja jastal wa xyajtaji yuja Dyos ay stikʼanil, bʼa bʼobʼta jach oj yal: «Wani xkabʼ stojol jas yuj ja Jyoba wa syajtay ja kermanoʼiki, pe mini wa xkʼuʼan ta oj kʼot syajtayon ja keʼn». Ja yuj ya julyi skʼujol ja romanoʼiki: «Yuj ja kristo chami yuj ja ke‘ntiki ja yora mulanumotikto» (Rom. 5:8, Ja yajkʼachil sjuʼunil ja dyosi [YD]). Ja syajtanel ja Dyos mey stikʼanil.

10. ¿Jasa wa sjeʼakitik ja Romanos 8:38, 39?

10 (Kʼuman ja Romanos 8:38, 39 *). Ja Pablo skʼuʼunejni lek ja yip yiʼoj ja syajtanel ja Dyos. Stsʼijbʼan mini jas oj bʼobʼ «spil‘otik ja bʼa jyajtajeltiki sok ja dyosi». Wani snaʼa ja Jyoba jelni ajyi spasensya soka chonabʼ Israel. Cha wani snaʼa jeʼubʼalyi yajalkʼujol ja yeʼn. Bʼa tʼusanta yaljel, ja Pablo wan yaljel: «Ta ja Jyoba sjekakon ja Yunin bʼa oj jcham yuj keʼna, mini ay kiʼoj rasonik bʼa oj kʼul dudar ta wa syajtayon» (Rom. 8:32).

Ja jas wa xyaʼa kuenta ja Dyos jani ja jas oj jkʼuluktik ja wego sok ja bʼa tyempo jakumi, mini jaʼuk ja jmultik jtaʼatik ja bʼa tyempo ekʼta. (Kʼela ja parrapo 11). *

11. Anima ja Pablo staʼa smulik jastalni wa staʼa tiʼal ja 1 Timoteo 1:12-15, ¿jas yuj seguro ajyi bʼa wani xyajtaji yuja Dyosi?

11 (Kʼuman ja 1 Timoteo 1:12-15). Seguro ja Pablo ay ekʼeleʼik yabʼ jel mulal ay yuja jastik skʼulani. Yala yeʼnbʼi ja ‹mas jel ja smuli›. Bʼajtanto oj snaʼ ja smeranili, konganani yiʼaj spatik ja yaʼtijumik Dyos bʼa jitsan chonabʼik, xchʼika jujuntik bʼa preso sok cha koltani bʼa oj miljuke ja tuk (Hech. 26:10, 11). La katik ekʼ bʼa jpensartik koltani bʼa oj miljuk jun nupanum yaʼtijum Dyos, pe ja wego wanxani snaʼa sbʼaj ja Yunini. ¿Jastal maʼ yabʼ ajyi? Ja Pablo jelni snaʼa malaya yuja smuliki, pe wani snaʼa mini xbʼobʼ stukbʼes ja jas ekʼta. Skʼuʼani lek ja Kristo cham yuj yeʼna, ja yuj sok mini tʼun xiwel stsʼijbʼan: «Yuj ja stzʼakatal ja dyosi chikan jastalon» (1 Cor. 15:3, 10, YD). ¿Jas wa xnebʼatik? Jani tʼilan oj jkʼuʼuktik lek ja Kristo cham yuj kada jujune bʼa keʼntik sok jachuk sjama ja bʼej bʼa oj bʼobʼ kamigoʼuktik ja Jyoba (Hech. 3:19). Ja jas wa xyaʼa kuenta ja Dyos jani ja jas oj jkʼuluktik ja wego sok ja bʼa tyempo jakumi, mini jaʼuk ja jmultik jtaʼatik ja bʼa tyempo ekʼta, ama Taʼumantiʼotik bʼa Jyoba ma miyuk ja bʼa tyempo jaw (Is. 1:18).

12. Jastalni wa xyala ja 1 Juan 3:19, 20, ¿jasa tʼilan oj jkʼultik ta wa xkabʼtik mi la makunitik ma mi xbʼajintik oj yajtajukotik?

12 Ayni ekʼele ja jkʼujoltik mulanum wa xbʼobʼ sloʼlayotik sok wa xbʼobʼ ya kabʼtik mi la makunitik ma mi xbʼajintik oj yajtajukotik (kʼuman ja 1 Juan 3:19, 20 *). Bʼobʼta oj kʼot jpensaraʼuktik ja sakʼanil yaʼa ja Jesús mini oj bʼobʼ smus ja jmultiki. Yajni jach wa xkabʼtik, la ka juljkʼujoltik «ja kajwaltiki mas niwan yuj ja kaltziltiki». Ama xkabʼtik mi wa syajtayotik sok wa xyaʼawotik perdon ja jTatik bʼa satkʼinali, ja smeranili wani syajtayotik sok wa xyaʼawotik perdon. Tʼilan oj katik skʼuʼuk lek ja jkʼujoltik ja jaw. Bʼa oj lajxukujtik, tʼilan oj jpaklaytik ja Yabʼal ja Dyos kada kʼakʼu, skʼulajel orasyon tikʼan sok yajel ekʼ tyempo tikʼan soka hermanoʼiki. La kiltik jas yuj jel tʼilan ja oxe jasunuk it.

JASTAL WA SKOLTAYOTIK JA SPAKLALJEL, JA ORASYON SOK JA KERMANOTIKI

13. ¿Jastal wa skoltayotik spaklajel ja Yabʼal ja Dyosi? (Kʼela ja rekwagro « Jastal wa xkoltajiye yuja Yabʼal ja Dyos»).

13 Spaklajel ja Yabʼal ja Dyos kada kʼakʼu. Ta wa xkʼulantik, ojni kʼot jnatik masto lek ja tsamal smodo ja Jyoba sok ojni kiltik ja janekʼto wa syajtayotiki. Spensarajel ja jas wa xyala ja Biblia kada kʼakʼu ojni skoltayotik bʼa oj pensaraʼuktik jaman lek, bʼa oj ‹tojtik› ja jpensartiki sok ja jkʼujoltiki (2 Tim. 3:16). Jun ansyano sbʼiʼil Kevin, bʼa wan skʼulajel luchar ja bʼa jastal wa xyabʼ mi xmakuni, wa xyala: «Skʼumajel ja Salmo 103 sok spensarajel ja bʼa it, skoltunejon bʼa oj kil ja jastal meran kʼotel ja jastiki sok oj kabʼ stojol ja jas meran wa spensaran ja Jyoba bʼa keʼna». Ja Eva, bʼa taxi tiʼal ja bʼa parrapo 5, wa xcholo: «Yajni wa x-och ja kʼakʼu, wani xpila tʼun tyempo bʼa oj pensaraʼuk jastal wa xyila ja Jyoba ja jastiki. Ja jaw wa xyaki lamanil ja bʼa jkʼujoli sok wa xya tsatsbʼuk ja jkʼuʼajeli».

14. ¿Jastal wa skoltayotik ja orasyon?

14 Skʼulajel orasyon tikʼan (1 Tes. 5:17). Ja ajyel lekil kamigotik tini chʼikan ja loʼilanel jaman lek sok tikʼan, cha jachni wa x-ekʼ soka Jyoba. Yajni wa xkalatik yabʼ jastal wa xkabʼ ayotik, ja jas wa xpensarantiki sok ja jas wa xchamjkʼujoltiki, wa xjeʼatikyi wa xjipa jkʼujoltik bʼa yeʼna sok wa syajtayotik (Sal. 94:17-19; 1 Juan 5:14, 15). Ja Yua, bʼa taxi tiʼal ja bʼa xchabʼil parrapo, wa xcholo: «Yajni wa xkayi orasyon, wani xkala yabʼ jaman lek ja jas kʼulan ja bʼa kʼakʼu jaw. Wa xjamayi ja jkʼujoli sok wa xcholo yabʼ ja jastal wa xkabʼ ayoni. Jaʼuktoma oj kil ja Jyoba jastal jun presidente bʼa jun empresa, takal takal jnebʼunej yiljel jastal jun tatal bʼa meran wa syajtay ja yuntikili» (Kʼela ja rekwagro « ¿Wa kʼumunej?»).

15. ¿Jastal wa sjeʼa ja Jyoba wa xcham skʼujol bʼa kada jujune bʼa keʼntik?

15 Yajel ekʼ tyempo soka kermanotiki. Ja yeʼnle juni majtanal bʼa Jyoba (Sant. 1:17). Yuja yaʼunejkitik jun jpamilyatik bʼa kermanotik bʼa wa «xkʼanwani spetsanil tyempo» ja kala Tatik tey bʼa satkʼinali, wani sjeʼa wa xcham skʼujol bʼa kada jujune bʼa keʼntik (Prov. 17:17). Ja bʼa skarta ja colosenses, ja Pablo staʼa tiʼal jujuntik yaʼtijumik Dyos bʼa koltajiyuj sok yala ‹kʼotyeni jun niwan tsatsankʼujolajel› bʼa yeʼna (Col. 4:10, 11). Cha jachni ja Jesús skʼanani sok yaʼani tsʼakatal yuja koltaji yuja yamigoʼiki, bʼa tini chʼikan ja anjeliki sok ja kristyanoʼiki (Luc. 22:28, 43).

16. ¿Jastal wa skoltayotik ja kermanotik bʼa oj mojxukotik soka Jyoba?

16 ¿Wan maʼ xleʼatik sok wa xkisatik ja skoltanel ja kermanotik ja bʼa kongregasyoni? Xcholjel yabʼ jun hermano takʼanxa ja jas wa xchamjkʼujoltiki mini wa sjeʼa mey kiptik, wani xbʼobʼ kʼot jun koltanel. La jpensaraʼuktik ja jas yala ja James, bʼa tax tiʼal ja bʼa parrapo 5: «Ajyel lekil kamigoʼik bʼa yaʼtijumik Dyos bʼa takʼanexa jelni skoltunejon. Yajni wa xjak bʼa jpensar jastik bʼa mi lekuk, ja kamigoʼik jaw wa smaklayone sok pasensya sok wani xyawe juljkʼujol wa syajtayone. Yuj yeʼnle wa xbʼobʼ kil ja Jyoba wa syajtayon sok wa xcham skʼujol bʼa keʼna». ¡Jelni tʼilan oj ajyukujtik lekil kamigotik ja bʼa kongregasyoni!

LA AJYUKOTIK JA BʼA SYAJTANEL JA JYOBA

17, 18. ¿Maʼ tʼilan oj jkistik sok jas yuj?

17 Ja Satanás wani skʼana oj el jganatik sok oj katikan skʼulajel ja bʼa leki. Wa skʼana oj jpensaraʼuktik ja Jyoba mi skʼanawotik sok mi jelxta lekuk wa xyilawotik bʼa oj skoltayotik. Pe jastalni kilatikta, mini meranuk ja jawi.

18 Jelni syajtayotik ja Jyoba sok jelni chaʼanyabʼalil xyila kada jujune ja yaʼtijumiki. Ta wa xkʼuʼantikyi, tolabidani oj ajyukotik ja bʼa syajtaneli jastalni ja Jesús (Juan 15:10). Ja yuj, mokni jkistik ja Satanás cha mini ja jkʼujoltiki yajni wa xkʼan ya jkʼuʼuktike ja Jyoba mi wa syajtayotik. Jaʼuktoma, jaʼ la jkistik ja Jyoba, bʼa ja wa xyila ja jastik lek bʼa kada jujune bʼa keʼntik. La jkʼuʼuktik lek ja yeʼn «jel gusto ay soka xchonabʼi», bʼa tini chʼikana ja weʼn.

TSʼEBʼOJ 141 Ja sakʼanili: jun tsamal majtanal

^ par. 5 Jujuntik ja bʼa kermanotik wokolni xyabʼye skʼuʼajel wa xyajtajiye yuja Jyoba. Ja bʼa artikulo it, oj jpaklaytik jas yuj oj bʼobʼ ajyukotik seguro ja Jyoba wani syajtayotik bʼa kada jujune. Cha oj kiltik jasa oj skoltayotik ta ay kiʼojtik dudaʼik ja bʼa jaw.

^ par. 2 Jujuntik ja bʼiʼilali tukbʼesnubʼal.

^ par. 10 Romanos 8:38, 39 (YD): «Ja ke‘ni wa xna‘a lek. mini jas oj bʼobʼ spil‘otik ja bʼa jyajtajeltiki sok ja dyosi yuj ja kajwaltik kristojesusi. mini oj spil‘otik ja chameli. ja jsakʼaniltiki. ja sjekuman ja dyosi. mini ja ma‘ jel ja yip. ja jastik wa xkilatiki ja ya‘n kʼakʼu‘i. ja jastik ojto jakuki. mini ja ma‘ jel tzatz ay. ja jastik cha‘an ay. ja jastik tey bʼa ibʼelajeli. mini jun ma‘ oj bʼobʼ yuj oj spil‘otik».

^ par. 12 1 Juan 3:19, 20 (YD): «Yuj ja iti wa xna‘atik yuntikilotik ja smeranili. wa xna‘atik jastal oj ka‘tik lamxuk ja kaltziltiki ja bʼa sti‘ sat ja dyosi. ta ja kaltziltiki wa xya‘a ki‘tik wokol. ja kajwaltiki mas niwan yuj ja kaltziltiki. wa sna‘a sbʼaj spetzanil ja jastiki».

^ par. 69 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Bʼajtanto oj snaʼ ja smeranili, ja Pablo xchʼikani preso jitsan nochumanik bʼa Kristo. Yajni skʼuʼan ja jas skʼulan ja Jesús yuj yeʼna, stukbʼes sbʼaj sok kʼe stsatsankʼujoluk ja yermanoʼiki. Bʼobʼta jujuntik ja bʼa yeʼnle jani ja spamilyaʼe ja bʼa matik yiʼaj spatiki.