1. Ongeleka patyi Sesusi asilile ovalongwa vae iya oityi valingile? (Tala olutalatu luo kondye.)

ETYI ali pano pohi Sesusi watuaileko okuivisa, iya ankho una onthumbi yokuti ovanthu vamwe mavemutehelela iya ankho uhanda novalanduli vae vakale nonthumbi oyo. (Suau 4:35, 36) Etyi vena Sesusi ovalongwa ankho vena ehambu liokuundapa nombili movilinga viokuivisa. (Luka 10:1, 5-11, 17) Mahi etyi Sesusi aipawa vamwe povalongwa avatepulula kombili ankho vena yokuivisa. (Suau 16:32) Konyima yetyi atutiliswa Sesusi aavela ondundo ovalongwa vae opo vatualeko okuivisa. Etyi apita keulu ovalongwa vatuaileko okuivisa nombili aloo umwe onondyale mbavo avapopi okuti: “Omokonda yatyi muayandyanesila elongeso lienyi mo Selusalei?” — Ovil. 5:28.

2. Oñgeni Siovaa ayambele ovilinga viokuivisa?

² Sesusi wahongolele ovilinga viokuivisa Viovakilisitau vo potyita tyotete, iya Siovaa evekuatesako. Mongeleka, menima 33 P.K., ovanthu vena 3.000 avambatisalwa. (Ovil. 2:41) Tupu, ombalulo yovalongwa aitualako okuliyawisa unene. (Ovil. 6:7) Tyihe-otyo vala Sesusi wapopile okuti kononthiki mbahulilila ovanthu ovanyingi maveketavela onondaka onongwa. — Suau 14:12; Ovil. 1:8.

3-4. Omokonda yatyi ku vamwe okuivisa katyapepukile iya oityi matulilongesa monthele ei?

³ Onthue atuho tuhanda okuundapa nombili movilinga viokuivisa.  Movilongo vimwe, okuundapa nombili tyapepuka. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu ovanyingi vesuka nokulongeswa Ombimbiliya atee umwe vamwe vakevelela ukuya okulongeswa Nonombangi! Mahi povilongo vimwe kovaivisi okuundapa nombili tyivepuiya, mokonda ovanthu kavavasiwa momaumbo iya vana vavasiwa-mo kavahande okulongeswa Ombimbiliya.

⁴ Inkha Motyilongo ukala okuivisa katyapepukile etyi matulilongesa monthele ei matyikukuatesako. Matulilongesa oityi ovaivisi vamwe valinga opo vapopie novanthu ovanyingi movilinga viokuivisa. Iya konyima, matutale omokonda yatyi tuna okutualako okuivisa nehambu namphila ovanthu kavahande okutehelela etyi tuivisa.

5. Ovitateka patyi ovaivisi vamwe valambela?

⁵ Ovaivisi vamwe tyivepuiya unene okuvasa ovanthu momaumbo avo. Mongeleka ovaivisi vanwe apa vakala pena onondyuo mbuyungwa novanthu, iya vokuyunga kavayeke ovanthu vanyingile inkha kavaihanenwe nahekulu yondyuo. Iya vakuavo tyina vakaivisa umbo-na-umbo vetupu otyitateka mahi kavavasi ovanthu. Nkhele vamwe vaivisa monohika vahavasi-ale ovanthu, ovaivisi ovo vaenda unene opo vakaovole vala omunthu wike mahi aloo umwe pamwe kavemuvasi-ale meumbo. Inkha no ove ukala motyilongo ngotyo wahayekeko okuivisa. Oityi tuna okulinga opo tutualeko okuivisa nehambu namphila tuna ovitateka ngo ovio?

6. Oñgeni ovilinga viokuivisa vielifwa nomunthu ufwa ombisi?

⁶ Sesusi waeleka ovilinga viokuivisa nomunthu wokufwa ombisi. (Malu. 1:17) Pamwe omunthu ukafwa ombisi mahi ahakuate naike. Mahi nongotyo utualako, upwa-elundo. Upilulula oola akafwa, nomphangu makafwa, noviti viokufwa. Tyelifwa notyo, nonthue tuesukisa okupilulula onkhalelo yetu yokuivisa. Tutalei ovipuka vimwe.

7. Omokonda yatyi otyiwa okuivisa monoola mbelikalaila?

⁷ Ovola ovanthu monoola mbelikalela. Opo tuvase ovanthu ovanyingi tuesukisa okukaivisa moola vavasiwa momaumbo avo. Namphila tuehevevasilepo mahi kumbi tuvevasapo! Otyo ovakuatate ovanyingi nonomphange vaivisila komakumbi nokokawi-wi opo vavase ovanthu pomaumbo avo. Inkha uvevasa vepumphi, vapondola okutehelela. Mongeleka, tala etyi tyilinga omukulu umwe wewaneno utiwa o David. Wati: “Tyina tuamamane okuivisa, tukondoka pomaumbo tuhavasile ovanthu. Iya tyinthyuvisa unene mokonda tyina tuamakondoka-ko tuvevasa pomaumbo avo.” *

8. Oñgeni tupondola okuendela monondaka mba Eclesiastes 11:6 movilinga viokuivisa?

⁸ Tuesukisa okutualako okuovola ovanthu momaumbo avo. Otestu muapolwa osapi yonthele ei otyo itupopila. (Tanga Eclesiastes 11:6.) David, tuapopia-le, kayekelepo okuovola ovanthu. Nthiki imwe meumbo akondaukale avasimo omulume umwe. Omulume oo esuku notyili, ehimbika okutomphola nae iya omulume oo apopi okuti: “Ame ndyikala muno omanima ehungi po 8 mahi hinevasiwe Nombangi ya Siovaa meumbo liange.” David wati: “Namona okuti, tyina tuamavasi  ovanthu pomaumbo avo, ovikando ovinyingi vetutehelela.”

9. Oityi ovaivisi vamwe valinga opo vavase ovanthu vahavasi pomaumbo avo?

⁹ Ovola ovanthu ponomphangu mbelikalaila. Opo ovaivisi vavase ovanthu vahavasi pomaumbo, vamwe vapilulula onomphangu apa vaivisa. Mongeleka, vaivisa nokatuku-tuku komikanda momapunda-umbo, iya otyo tyivekuatesako okuava oumbangi kovanthu vakala monondyuo mbuyungwa, pana pehetavela okukaivisa umbo-na-umbo. Tupu, tyikuatesako onombangi mba Siovaa okupopia novanthu ankho vahapondola okumona. Ovaivisi vamwe vamona okuti, ovanthu vehole okutambula omikanda vietu tyina tuvevasa ponopalasa, na pana patalamena omatuku-tuku no ponomphangu ononkhuavo. Floiran, omutalelipo umwe womawaneno ukala ko Bolívia, wati: “Onthue tuhole okuenda kopalasa ko 13 oola noko 15. Onoola ombo ovalandesi vetupu ovilinga ovinyingi, tutomphola navo iya vamwe tuehimbika okulilongesa navo Ombimbiliya.”

10. Oityi ove upondola okulinga opo upopie novanthu wahavasi pomaumbo avo?

¹⁰ Ivisa mononkhalelo mbelikalela. Soka ñgeno wailia-le peumbo liomunthu umwe otyo wehemuvasi-po. Wailia-le monoola mbelikalaila mahi no ngotyo kumuvasipo-ale. Oityi upondola okulinga opo umuvase-po? Katarína, wati: “Ame ndyihonekela omikanda ovanthu nahavasi pomaumbo avo, andyipopi okuti nahanda okutomphola navo otyo tulitala.” Oityi otyo tyitulongesa? Otyo tyilekesa okuti tuesukisa okulinga ononkhono  opo tupopie novanthu aveho tuvasa motelitoliu yetu.

11. Omokonda yatyi ovanthu vamwe vahatehelela etyi tulongesa?

¹¹ Ovanthu vamwe kavesukile netyi tulongesa. Vasoka okuti kavesukile-ale na Huku netyi Ombimbiliya ilongesa. Tupu, vasoka okuti mokonda mouye mueyula ovivi kouye kutupu-ale Huku. Ovakuavo vaanya okulongeswa Ombimbiliya, mokonda vamona okuti ononkhalamutwe mbonongeleya vena omaandambeyo. Ovakuavo vasoka okuti Ombimbiliya kaivekuatesako kovitateka vena, ngetyi okovilinga, monombunga, novitateka ovikuavo vali. Oñgeni tupondola okutualako okuivisa nehambu namphila ovanthu vahatehelela etyi tulongesa?

12. Movilinga viokuivisa oñgeni tupondola okuendela monondaka mbuli mo Ova Filipu 2:4?

¹² Suka novanthu. Ovanthu ovanyingi monthiki yotete kavatehelela onondaka onongwa, mahi tyina vamamono okuti tuesuka navo vapondola okututehelela. (Tanga Ova Filipu 2:4.) Mongeleka, David tuapopia-le konthyimbi wati: “Inkha omunthu umwe upopia okuti hihande okutehelela, ndyipaka Ombimbiliya nomikanda viange mopasita pahe andyimupulu okuti: ‘Omokonda yatyi usokela ngotyo?’” Ovanthu tyina tusuka navo vetyimona umwe. Vapondola okuhahinangela nawa-nawa etyi tuapopile, mahi ovipuka tuvelingila kamavevilimbwa. Namphila omunthu tuavasa kahande okutehelela onondaka onongwa mahi otyipala tyetu netyi tupopia tyina okulekesa okuti tuesuka nae.

13. Oityi tuna okulinga opo ovanthu vesuke netyi tuvepopila?

¹³ Tulekesa okuti tuesuka novanthu tyina tuvelongesa ovipuka vielikuata netyi vesukisa. Mongeleka, okuti wamona tyimwe tyilekesa okuti meumbo omu muna ovana? Inkha upopia oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokulongesa ovana nokukala nehambu mombunga, ovohe vapondola okukutehelela. Okuti utyii okuti potyilongo otyo pena onongangala novimphulu? Upondola okupopia konthele youngangala nowoma ovanthu vena. Ovanthu mavahambukwa okunoñgonoka okuti kumbi oungangala maukakalako vali. Tyina wamavasi omunthu uhanda okutehelela, mulekesa oñgeni onondongwa mbo Mbimbiliya mbupondola okumukuatesako. Katarína, tuapopiale konthyimbi wati: “Ndyihinangela oñgeni otyili  tyo Mbimbiliya tyapilulula omuenyo wange.” Mokonda yotyo Katarína pahe wiivisa nonthumbi iya ovanthu vemutehelela navo vamona okuti una umwe onthumbi.

14. Ngetyi tyipopia Provérbios 27:17, oñgeni tupondola okulikuatesako navakuetu movilinga viokuivisa?

¹⁴ Tavela okukuatesuako navakuenyi. Potyita tyotete Paulu wapopilile Timotiu oñgeni apondola okuivisa nawa iya tupu emutolela opo alongese vakuavo okulongesa nawa. (1 Kol. 4:17) Nga Timotiu nonthue tupondola okulilongesila kovakuatate ovanongo mewaneno lietu. (Tanga Provérbios 27:17.) Tala ongeleka yomukuatate utiwa Shawn. Omukuatate oo ankho omukokoli-ndyila mepunda-umbo limwe ovanthu ankho vahambukua-le mokonda yongeleya yavo. Oñgeni ankho apondola okutualako nehambu movilinga viokuivisa? Omukuatate Shawn wati: “Apeho tyina tyitavela ndyiundapa nomukuatate umwe movilinga viokuivisa. Tyina tuenda peumbo ekuavo tulikuatesako oñgeni tupondola okuivisa vali nawa. Mongeleka, ankho tutomphola oñgeni etompho meumbo tuatunda liaenda. Otyo tyitukuatesako okutala oityi tuna okupilulula tyina tukaivisa meumbo ekuavo.”

15. Omokonda yatyi okulikuambela tyesukisa tyina tuenda movilinga viokuivisa?

¹⁵ Ita ku Siovaa ekukuateseko. Apeho tyina wenda movilinga viokuivisa likuambela ku Siova ekukuateseko okuivisa. Petupu omunthu nawike utyivila okuivisa ahakuatesuako nononkhono mba Huku. (Sal. 127:1; Luka 11:13) Tyina ulikuambela ku Huku popia umwe etyi wesukisa. Mongeleka upondola okuita ku Siovaa opo uvase ovanthu vena omitima omiwa vahanda okutehelela. Pahe olingi ononkhono mbokulinga etyi waita melikuambelo, oivisa ku kese munthu uvasa.

16. Omokonda yatyi elilongeso lioulike liesukisa opo tulongese nawa movilinga viokuivisa?

¹⁶ Linga elilongeso lioulike. Ondaka ya Huku yati: Noñgonokei “ehando ewa lya Huku liafuapo nokuapandwa.” (Loma 12:2) Okulilongesa Ombimbiliya tyitukuatesako okunoñgonoka vali nawa Huku, iya tupu tyitukuatesako okuivisa nonthumbi. Katarína, tuapopia-le konyima wati: “Naimbukile okuti ankho nesukisa okunoñgonoka nawa-nawa onondongeso mbumwe Mbombimbiliya. Andyihimbika okulilongesa ovipuka vilekesa okuti kuna Omutungi novipuka vilekesa okuti tyili Ombimbiliya Ondaka ya Huku, nokuti Huku una eongano liae pano pohi.” Okulilongesa tyakuatesako Katarína okukala nekolelo liapama nokuyawisa kehambu ena movilinga viokuivisa.

17. Omokonda yatyi Sesusi atuaileko nehambu movilinga viokuivisa?

¹⁷ Sesusi watuaileko nehambu movilinga viokuivisa namphila ankho ovanthu ovanyingi vehemutehelela. Omokonda yatyi? Omokonda ankho utyii okuti ovanthu ovanyingi vesukisa okunoñgonoka otyili iya ankho uhanda okuveavela omphitilo opo vanoñgonoke onondaka onongwa Mbouhamba. Tupu, ankho utyii okuti ponthyimbi ovanthu vamwe vapondola okuanya mahi ha avetavela. Mongeleka, tala etyi tyaendele nombunga yae. Mokueenda kuomanima etatu notyihupe aivisa, onondenge mbae kavakalele ovalanduli vae. (Suau 7:5) Mahi konyima yetutilo liae avakala ovakilisitau. — Ovil. 1:14.

18. Omokonda yatyi tuesukisila okutualako okuivisa?

¹⁸ Onthue katutyii ovalie mavetavela otyili Tyombimbiliya tulongesa. Vamwe vapondola okutavela liwa mahi ovakuavo avasete.  Namphila vamwe vehetutehelela mahi tyina vatala ovituwa vietu oviwa, nehambu lietu vapondola okuhimbika ‘okunkhimaneka Huku.’ — 1 Pet. 2:12.

19. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 3:6, 7, oityi tuesukisa okunoñgonoka?

¹⁹ Tyina tuivisa, tuesukisa okunoñgonoka okuti otyilinga tyetu okukuna nokutapelela, mahi Huku oe ukulisa. (Tanga 1 Ova Kolindu 3:6, 7.) Getahun, omukuatate umwe ukala ko Etiopia, wati: “Mokueenda kuomanima alamba po 20, ankho ame vala Ombangi ya Siovaa mepunda-umbo apa ndyikala. Mahi pehepano tuna ovaivisi 14. Aveho vambatisalwa alo umwe omukai wange novana vetu vetatu. Pamwe meliongiyo muya ovanthu 32.” Getahun una ehambu mokonda watuaileko okuivisa nehambu akuatesako ovanthu vena omutima omuwa okuya meongano lya Siovaa! — Suau 6:44

20. Omonkhalelo patyi tukahi ngovanthu vokuyovola ovanthu?

²⁰ Ku Siovaa ovanthu aveho vesukisa. Siovaa wetuavela elao liokuundapa Nomona wae okukonga ovanthu vomalongo aeho tyina nkhele onthyulilo yeheneye. (Ageu. 2:7) Ovilinga vietu viokuivisa vielekwa novilinga viokuyovola ovanthu. Onthue tukahi ngotyikundyi tyatumwa tyikayovole ovanthu. Vamwe motyikundyi vapondola okuyovola ovanthu, mahi ovilinga viaveho viesukisa. Tupu ovilinga vietu viokuivisa ongotyo vikahi. Onthue katwii ovanthu veñgapi matuyovola mouye wa Satanasi. Mahi Siovaa upondola okukuatesako kese wiike pu onthue opo akuateseko ovanthu ovo. Andreas, ukala ko Bolívia, wati: “Namona okuti opo munthu ehike kokulilongesa Ombimbiliya ehiki kokumbatisalwa wakuatesuako novanthu ovanyingi.” Nonthue ongotyo tuesukisa okusoka. Inkha tulinga ngotyo Siovaa metuyambe iya ovilinga viokuivisa mavituetela ehambu liotyotyili.