Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 20

E tapea anaˈe i te hoê feruriraa maitai i roto i ta tatou taviniraa

E tapea anaˈe i te hoê feruriraa maitai i roto i ta tatou taviniraa

“Ei te poipoi a ueue ai i ta oe huero, e ei te ahiahi eiaha e parahi noa.”—KOH. 11:6.

HIMENE 70 Imi i te feia e au te parau mau

HAAPOTORAA *

I muri aˈe i to Iesu hoˈiraa i te raˈi, ua tamau ta ˈna mau pǐpǐ i te poro ma te itoito i Ierusalema e te tahi atu mau oire (A hiˈo i te paratarafa 1)

1. Eaha te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho i ta ˈna mau pǐpǐ e eaha ta ratou i rave? (A hiˈo i te hohoˈa i te api matamua.)

 I TE roaraa o ta ˈna taviniraa, ua tapea noa Iesu i te hoê feruriraa maitai e ua hinaaro o ˈna ia faaite atoa ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê â feruriraa e to ˈna. (Ioa. 4:35, 36) E itoito rahi to te mau pǐpǐ a Iesu a poro ai ratou na muri ia ˈna. I to Iesu râ poheraa, ua iti mai to ratou itoito i roto i te pororaa. (Luka 10:1, 5-11, 17; Ioa. 16:32) I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua faaitoito Iesu ia ratou ia tamau i te poro. E ua na reira iho â ratou i to Iesu hoˈiraa i te raˈi, no reira ïa te mau enemi i parau roa ˈi: “A hiˈo na, ua î Ierusalema ia outou i ta outou haapiiraa.”—Ohi. 5:28.

2. Mea nafea to Iehova haamaitairaa i te ohipa pororaa?

2 Ua aratai noa Iesu i te mau Kerisetiano o te senekele matamua i roto i te pororaa e ua haamaitai Iehova i ta ratou ohipa, mea rahi tei farii i ta ratou poroi. Ei hiˈoraa, i te Penetekose 33, ua bapetizohia 3 000 taata e ua rahi noa ˈtu â te feia tei bapetizohia. (Ohi. 2:41; 6:7) Ua parau Iesu e rahi atu â te taata o te farii i te parau mau i te mau mahana hopea.—Ioa. 14:12; Ohi. 1:8.

3-4. I te tahi mau fenua, no te aha e ere mea ohie ia poro e eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau haapiiraa?

3 E tutava tatou paatoa i te tapea i te hoê feruriraa maitai no nia i te taviniraa. I te tahi mau fenua, mea ohie roa no te mea, mea rahi te taata e hinaaro e haapii i te Bibilia e i te tahi taime mea tiai ia vata hoê Ite no Iehova no te faatere i ta ratou haapiiraa. I te tahi atu râ mau tuhaa fenua, e ere mea ohie te pororaa no te mea, mea varavara te taata i te fare e ia farerei noa ˈtu te feia poro ia vetahi i ǒ ratou, mea pinepine eita ratou e anaanatae rahi roa i te tauaparau no nia i te Bibilia.

4 Mea fifi anei te pororaa i to oe fenua? E tauturu rahi mai te mau manaˈo o teie tumu parau haapiiraa ia oe. I roto, e hiˈopoa mai tatou mea nafea te tahi o to tatou mau taeae i imi ai i te ravea no te poro i e rave rahi atu â taata. E hiˈo atoa mai tatou e nafea ia tapea i te hoê feruriraa maitai aita anaˈe te taata e hinaaro e faaroo i ta tatou poroi.

A TAPEA I TE FERURIRAA MAITAI NOA ˈTU MEA FIFI IA FAREREI I TE TAATA

5. Eaha te mau fifi ta e rave rahi mau taeae i farerei?

5 No e rave rahi o to tatou mau taeae, mea fifi ia farerei i te taata i to ratou fare. Te ora nei vetahi i te mau tuhaa fenua mea rahi te fare tahua teitei e te nohoraa paruru-maitai-hia. Peneiaˈe e taata te tiai ra i te uputa e te ore e farii ia tomo tatou aita anaˈe te fatu fare i titau manihini ia tatou. I te tahi atu vahi, mea ohie te pororaa i tera e tera fare, pinepine râ aita e taata i te fare. E no te tahi atu feia poro, te poro nei ratou i te mau vahi mea atea ia haere e aita i rahi te taata. E titauhia e rave rahi hora no te tere i tera e tera fare e mea pinepine aita e taata. Te farerei ra anei oe i tera huru tupuraa? Eiaha e faaea i te poro. Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia tamau noa i te poro e ia manuïa ta tatou taviniraa?

6. No te aha e nehenehe tatou e faaau i te ohipa pororaa i te ohipa ravaai?

6 Ua faaau Iesu i te ohipa pororaa i te ohipa ravaai. (Mar. 1:17) E haere te tahi mau taata ravaai e taiˈa e rave rahi mahana, aita râ e iˈa ia hoˈi mai ratou. Eita ratou e faaea i tera ohipa, e rave râ ratou i te tahi mau tauiraa. E taui ratou te hora, te vahi aore ra ta ratou huru taiˈa. Tera atoa ta tatou e rave ia poro tatou. E hiˈo mai ïa tatou te tahi mau manaˈo tauturu.

Aita anaˈe e taata ta tatou e farerei i roto i te pororaa, a poro i te tahi atu hora, a poro i te tahi atu mau vahi e a poro na roto i te tahi atu mau ravea (A hiˈo i te paratarafa 7-10) *

7. Eaha te mau haamaitairaa ia haere tatou e poro i te tahi atu hora?

7 A poro i te tahi atu hora. E farerei tatou i te taata ia poro tatou i te taime tei te fare ratou. E hoˈi mai iho â te taata i to ratou fare ia tae i te hoê taime. Mea rahi te mau taeae e tuahine te poro nei i te taperaa mahana aore ra i te ahiahi no te mea, mea rahi aˈe te taata ta ratou e farerei. Hau atu â, te faafaaea ra ratou e e taime to ratou no te paraparau. Teie te tahi atu manaˈo tauturu ta David te hoê matahiapo i faaohipa. Ia oti te hoê tuhaa fenua i te porohia, e hoˈi raua to ˈna apiti i te mau fare ta raua i ore i farerei i te taata hoê aore ra e piti hora i muri iho. Te na ô ra oia: “Ia hoˈi mâua i tera mau fare, mea rahi te taata ta mâua e farerei.” *

Aita anaˈe e taata ta tatou e farerei i roto i te pororaa, a poro i te tahi atu hora (A hiˈo i te paratarafa 7-10)

8. E nafea tatou e faaohipa ˈi i te Koheleta 11:6 i roto i ta tatou taviniraa?

8 Te haamanaˈo mai ra te irava tumu o teie haapiiraa ia tatou, eiaha roa ˈtu tatou e faaea i te poro, e tutava anaˈe râ i te imi i te taata. (A taio i te Koheleta 11:6.) Noa ˈtu e rave rahi fare ta David i poro aita e taata, ua tutava noa oia i te poro. E i to ˈna taeraa ˈtu i te hoê fare, ua farerei o ˈna i te hoê taata o tei farii i te tauaparau no nia i te Bibilia. Teie ta tera taata i parau: “A vaˈu matahiti i teie nei to ˈu faaearaa i ǒ nei, a tahi ra vau e farerei ai i te hoê Ite no Iehova.” Te na ô ra David: “Ia itea mai ia oe te taata i te hoê fare ta oe i matau aita e taata, pinepine o ratou te farii i te poroi ta tatou e poro nei.”

Aita anaˈe e taata ta tatou e farerei i roto i te pororaa, a poro i te tahi atu mau vahi (A hiˈo i te paratarafa 9)

9. Eaha te tahi mau faanahoraa i ravehia no te poro i te feia mea fifi ia farerei i to ratou fare?

9 A poro i te tahi atu mau vahi. No te feia mea fifi ia farerei i to ratou fare, ua faanaho vetahi i te poro i te tahi atu mau vahi. Ei hiˈoraa, a poro ai na te mau aroâ e maoti te mau vairaa papai afaifai, ua farerei vetahi i te taata o te ora nei i roto i te mau fare tahua teitei paruru-maitai-hia. E rave rahi atoa feia poro tei parau mea anaanatae aˈe na te taata i te paraparau e i te farii i ta tatou mau papai ia poro ratou i te vahi taata, mai te mau vahi faafaaearaa, te mau fare toa e te mau vahi tapihooraa. Teie ta Florian, te hoê tiaau haaati i Bolivia i parau: “E poro matou i te mau fare toa e i te mau vahi tapihooraa i te hora 1 tae atu i te hora 3 i te taperaa mahana. Mea varavara hoi te taata i tera mau hora, e taime ïa to te mau rave ohipa no te tauaparau no nia i te Bibilia.”

Aita anaˈe e taata ta tatou e farerei i roto i te pororaa, a poro na roto i te tahi atu mau ravea (A hiˈo i te paratarafa 10)

10. Eaha te tahi atu mau ravea no te poro i te taata?

10 A poro na roto i te tahi atu mau ravea. Peneiaˈe ua tamata noa oe i te farerei i te hoê taata i to ˈna fare, ua taui atoa oe i te hora e aita oe i farerei noa ˈˈe ia ˈna. Eaha ˈtu â te nehenehe e rave? A tapao na i ta Katarina e rave. Te na ô ra o ˈna: “No te feia ta ˈu i ore i farerei aˈenei a poro ai au i to ratou fare, e papai au i te rata. E papai au i ta ˈu e hinaaro e parau ahani ua farerei tino roa matou.” Eaha ïa te haapiiraa? A imi i te mau ravea atoa no te poro i te taata i roto i ta tatou tuhaa fenua.

A TAPEA I TE FERURIRAA MAITAI NOA ˈTU AITA TE TAATA E ANAANATAE RA I TA TATOU POROI

11. No te aha aita vetahi e tâuˈa ra i ta tatou poroi?

11 Aita vetahi e tâuˈa ra i ta tatou poroi. Aita ratou e ite ra i te faufaaraa o te Atua e te Bibilia i roto i to ratou oraraa. Aita atoa ratou e tiaturi ra i te Atua no te ino ta ratou e ite nei na te ao nei. Aita ratou e farii i ta te Bibilia e parau ra no te huru o te mau tia haapaoraa o te faahua parau nei te haapao ra ratou i ta te Bibilia e parau ra. Te haapeapea nei vetahi no ta ratou ohipa, no to ratou utuafare e te tahi atu mau fifi e aita ratou e ite ra e nafea te Bibilia e nehenehe ai e tauturu ia ratou. E nafea tatou ia oaoa noa a poro ai i te taata o te ore e ite ra i te faufaaraa o ta tatou poroi?

12. E nafea te Philipi 2:4 e tauturu ai ia tatou i roto i te pororaa?

12 A faaite te tâuˈa mau ra oe i te taata. I te omuaraa, mea rahi tei ore i farii i ta tatou poroi. I te taime râ a ite ai ratou e te tâuˈa mau ra tatou ia ratou, ua faaroo mai ratou. (A taio i te Philipi 2:4.) Te na ô ra David: “Aita anaˈe te hoê taata e anaanatae ra i te tauaparau no nia i te Bibilia e ani au ia ˈna no te aha aita o ˈna e anaanatae ra i te Bibilia.” E ite te taata e te tâuˈa mau ra oe ia ratou. Eita paha ratou e haamanaˈo i ta oe i parau, eita râ e moˈe ia ratou i to oe huru i nia ia ratou. Noa ˈtu aita te hoê fatu fare e hinaaro e faaroo ia tatou, e faaite tatou te tâuˈa mau ra tatou ia ˈna na nia i to tatou huru e to tatou hohoˈa mata.

13. E nafea tatou ia faatano i ta tatou poroi ia au i te tupuraa o te taata?

13 E faaite tatou e te tâuˈa ra tatou i te taata ma te maiti i te tumu parau e tano i te tupuraa o te taata. Mai te peu te ite ra tatou e tamarii to te fare, e paraparau ïa tatou i te mau metua ma te faaite i te ravea ta te Bibilia e horoa ra ia oaoa te utuafare. E ia ite tatou mea rahi te ponao i nia i te opani o te fare, e paraparau paha ïa tatou no nia i te mau ohipa ino e tupu ra ati aˈe te ao nei a faaite atu ai i te ravea ta te Atua i faanaho no te faaore i te mau ohipa ino atoa. I te mau taime atoa e farii ai te taata i te faaroo i ta tatou poroi, a tauturu ia ratou ia taa i ta te Bibilia e haapii ra. Te na ô ra Katarina: “E haamanaˈo vau mea nafea te Bibilia i te haamaitairaa i to ˈu oraraa.” Ma te na reira, e paraparau Katarina ma te tiaturi papu i ta ˈna i haapii mai e e ite roa te taata ta ˈna e paraparau ra i te reira.

14. Ia au i te Maseli 27:17, eaha te faufaaraa o te hoê hoa pororaa?

14 A ani i te tauturu a vetahi ê. Ua faaite Paulo ia Timoteo ta ˈna huru raveraa no te poro e no te haapii i te taata, e ua faaitoito atoa o ˈna ia Timoteo ia na reira no te tauturu ia vetahi ê. (Kor. 1, 4:17) Mai ia Timoteo, e nehenehe tatou e fanaˈo i te aravihi o te mau taeae e tuahine o ta tatou amuiraa. (A taio i te Maseli 27:17.) Teie te hiˈoraa o Shawn. Ei pionie, ua poro o ˈna i te hoê tuhaa fenua mea au roa na te rahiraa i ta ratou haapaoraa. Eaha tei tauturu ia Shawn ia oaoa noa i roto i ta ˈna taviniraa? Te parau ra o ˈna: “Ua poro vau i te mau taime atoa na muri i te tahi hoa pororaa. I te taime e faarue mâua i te hoê fare no te haere i te tahi atu fare, e tauturu mâua te tahi i te tahi ia haamaitai i ta mâua huru pororaa. E tauaparau mâua no nia i te huru raveraa a te tahi e te tahi ia farerei mâua i te hoê â tupuraa.”

15. Eaha te faufaaraa o te pure i roto i ta oe taviniraa?

15 A pure ia Iehova no te ani i te tauturu. A ani ia Iehova ia aratai ia oe i roto i te pororaa. E titauhia te tauturu a te varua moˈa no te rave i te mau mea atoa. (Sal. 127:1; Luka 11:13) A pure ai oe ia Iehova, a faataa maitai eaha ta oe e hinaaro. A ani ia aratai o ˈna ia oe i te feia aau farii i te parau mau. E ia farerei oe i te hoê taata, a rave mai ta oe i ani i roto i ta oe pure.

16. No te aha mea faufaa roa ta oe iho haapiiraa Bibilia no te pororaa?

16 A rave i te taime no ta oe iho haapiiraa Bibilia. Te na ô ra te Parau a te Atua: “Ia papu ia outou iho te maitai e te au e te tia roa o te hinaaro o te Atua.” (Roma 12:2) Ua papu maitai anaˈe ia oe i te parau mau no nia i te Atua, e rahi atu â ïa to oe tiaturi ia poro oe ia vetahi ê. Te na ô ra Katarina: “Ua taa ia ˈu mea faufaa ia haapuai au i to ˈu faaroo i te mau haapiiraa tumu Bibilia. Ua hiˈopoa maitai ïa vau i te mau haapapuraa e te vai mau ra te hoê Atua poiete, o te Parau a te Atua iho â te Bibilia e e faanahonahoraa ta te Atua i nia i te fenua i teie mahana. E maoti ta ˈu iho haapiiraa Bibilia, ua puai atu â to ˈu faaroo e ua rahi atu â to ˈu oaoa i roto i ta ˈu taviniraa.”

A TAPEA NOA I TE FERURIRAA MAITAI I ROTO I TE PORORAA

17. Noa ˈtu aita vetahi i anaanatae i ta ˈna poroi, no te aha Iesu i tamau noa ˈi i te poro?

17 Noa ˈtu aita vetahi i anaanatae i ta ˈna poroi, ua tamau noa Iesu i te poro. Ua ite hoi o ˈna e faufaahia te taata i te parau mau e ua hinaaro o ˈna e faaite i te poroi o te Faatereraa arii a te Atua i te taata atoa. Ua ite atoa o ˈna aita vetahi e farii oioi i te poroi. A hiˈo na i tei tupu i roto i to ˈna iho utuafare. I te roaraa o ta ˈna taviniraa, aita to ˈna mau teina i faatupu i te faaroo ia ˈna. I muri aˈe râ i to ˈna tia-faahou-raa, ua riro mai ratou ei Kerisetiano.—Ioa. 7:5; Ohi. 1:14.

18. No te aha tatou e tamau ai i te poro?

18 Aita tatou e ite o vai te farii i te parau mau. Te vai ra te taata o te farii oioi i ta tatou poroi e te vai ra aita. Te vai ra o te ore e hinaaro ra e faaroo ia tatou, ia ite râ ratou i to tatou huru e haerea maitai e hinaaro roa paha ratou e faahanahana i te Atua.—Pet. 1, 2:12.

19. Ia au i te Korinetia 1, 3:6, 7, eaha ta tatou e haamanaˈo?

19 Ia poro e ia haapii tatou i te taata, eiaha e haamoˈe e maoti te Atua e manuïa ˈi ta tatou taviniraa. (A taio i te Korinetia 1, 3:6, 7.) Te na ô ra te hoê taeae no Etiopia: “Hau atu i te 20 matahiti na mua ˈtu, o vau anaˈe te Ite no Iehova i to ˈu vahi faaearaa. I teie nei, e 14 feia poro to ǒ nei. E 13 o ratou tei bapetizohia e i rotopu ia ratou te vai ra ta ˈu vahine e ta ˈu na toru tamarii. E 32 taata te apiti nei i te mau putuputuraa.” Te oaoa nei teie taeae ua tamau noa o ˈna i te poro ma te tiaturi e faafatata Iehova i te feia aau tae i ta ˈna faanahonahoraa.—Ioa. 6:44.

20. No te aha e au ta tatou ohipa pororaa i te ohipa faaoraraa i te taata?

20 Mea here na Iehova i te taata atoa. Ua horoa mai oia i te fanaˈoraa taa ê ia ohipa e ta ˈna Tamaiti no te tauturu i te mau huru taata atoa hou te hopea o teie nei ao e tae mai ai. (Hag. 2:7) E nehenehe ta tatou ohipa pororaa e faaauhia i te hoê ohipa faaoraraa i te taata. E au tatou i te pǔpǔ feia o te haere ra e tauturu i te taata e paremo ra i roto i te miti. Noa ˈtu mea iti te taata e itehia mai ia tatou, mea faufaa roa te ohipa ta tatou e rave ra. Aita tatou i ite ehia taata ta tatou e faaora mai i te ao a Satani. E nehenehe râ Iehova e faaohipa ia tatou tataitahi no te faaora ia ratou. Te na ô ra te hoê taeae i Bolivia: “Ia farii te hoê taata i te parau mau e ia bapetizohia o ˈna, o tatou paatoa tei ohipa no te tauturu ia ˈna.” E faatupu anaˈe ïa i te hoê â huru feruriraa i roto i ta tatou taviniraa. Ia na reira tatou, e haamaitai rahi mai Iehova ia tatou e e oaoa noa tatou i roto i te taviniraa.

HIMENE 66 A poro i te evanelia

^ E nafea tatou ia faaite i te feruriraa maitai i roto i te taviniraa noa ˈtu aita e taata i te fare aore ra aita ratou e tâuˈa i ta tatou poroi? I roto i teie tumu parau haapiiraa e hiˈo mai tatou i te tahi mau manaˈo tauturu no te tapea noa i te hoê feruriraa maitai.

^ E faatano te feia poro i te mau manaˈo tauturu faahitihia i roto i teie tumu parau haapiiraa, ia au i te faatureraa e vai ra i to ratou fenua.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: (mai nia mai e tae atu i raro): Te poro ra te hoê taeae e ta ˈna vahine i te hoê vahi mea fifi ia farerei i te taata i to ratou fare. I te fare matamua, tei te ohipa te fatu fare. I te piti o te fare, tei te taote te fatu fare. E i te toru o te fare, tei te fare toa te fatu fare. No te farerei i te fatu fare matamua, e hoˈi raua e poro i te ahiahi. No te piti o te fatu fare, e farerei raua ia ˈna a poro ai i pihaiiho i te fare maˈi. No te toru o te fatu fare, e poro raua ia ˈna na roto i te niuniu paraparau.