1. Udje vọ yen Jesu phi phiyotọ kẹ idibo rọyen, kẹ die yen ayen ruru? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

JESU sẹro rẹ aghọghọ rọyen nẹ otonphiyọ re duvwun oba rẹ iruo rẹ aghwoghwo rọyen vwẹ otọrakpọ na, ọ guọnọre nẹ idibo rọyen ji ru ọtiọyen. (Jọn 4:35, 36) Idibo ri Jesu vwo oruru vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na ọke rọ vẹ ayen vwọ herọ. (Luk 10:1, 5-11, 17) Ẹkẹvuọvo, ọke re vwo muo ji hwe ghwu nu, oruru rayen de rhi shekpotọ. (Jọn 16:32) Jesu vwo vrẹn nushi, o de bru ayen uche nẹ ayen muomaphiyọ iruo rẹ aghwoghwo na. O vwo kpo odjuvwu nu, idibo na de ghwoghwo vẹ oruru ọgangan, te asan rẹ ivwighrẹn rayen vwọ ta: “Ovwan rhoma hrabọ ro Jerusalẹm yono ihwo.”—Iruo 5:28.

2. Mavọ yen Jihova vwo ku ebruphiyọ ku iruo rẹ aghwoghwo na?

² Jesu vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ ọke rẹ ayen vwo ghwoghwo, Jihova da nẹrhẹ ayen bunphiyọ. Kerẹ udje, omarẹ ihwo 3,000 yen bromaphiyame vwẹ Pẹntikọst 33 C.E. (Iruo 2:41) Idibo na ki buẹnphiyọ ọkieje vwọrẹ igbevwunu. (Iruo 6:7) Dedena, Jesu mraro phiyotọ nẹ ihwo buebun gbidiki che rhiabọreyọ iyẹnrẹn esiri na vwẹ ẹdẹ re koba na.—Jọn 14:12; Iruo 1:8.

3-4. Die yen sa nẹrhẹ iruo rẹ aghwoghwo na dia egbabọse kẹ ighwoghwota evo, kẹ die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

³ Avwanre eje davwẹngba vwọ sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na. Jẹ, ọ lọhọre re vwo ru ọtiọyen vwẹ ẹkuotọ evo-o. Diesorọ? Kidie a fobọ mrẹ ihwo vwẹ uwevwi-in; vwọba, buebun rẹ ihwo re dia uwevwin vwo ẹwẹn rẹ ayen vwo yono Baibol na-a. Ẹkẹvuọvo, ihwo re guọnọ yono Baibol na bunru mamọ vwẹ ẹkuotọ efa, ọkiọvo a me tobọ vuẹ evo nẹ ayen hẹrhẹ ọke ra vwọ mrẹ Oseri ri Jihova ro se nene ayen yono.

⁴ Iroroẹjẹ ra cha vwọphia vwẹ uyono nana sa chọn  wẹ uko siẹrẹ wo de vwo egbabọse wo vwo ghwoghwo vwẹ ekogho wọ dia. A cha ta ota kpahen oborẹ ighwoghwota evo ruru rọ nẹrhẹ ayen sa mrẹ ihwo buebun ghwoghwo ota kẹ. A je cha ta ota kpahen obo re cha nẹrhẹ a sa sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre, o torori sẹ ihwo kerhọ yẹrẹ vwẹ abọ fa erhọ kẹ ovuẹ rẹ avwanre-e.

5. Egbabọse vọ yen ighwoghwota buebun hirharokuẹ?

⁵ Ọ pha bẹnbẹn kẹ ighwoghwota buebun rẹ ayen vwọ mrẹ ihwo ghwoghwo ota kẹ. Ighwoghwota evo dia asan rọ vọnre vẹ iwevwin ride yẹrẹ ẹsteti ra gbogba riariẹ. Asan tiọyena se vwo ohwo rọ rhẹrẹ, rọ cha rhọnvwe nẹ ohwo ruọ-ọ, jokpanẹ ohwo ọvo rọ dia etiyin yen durhire. Ighwoghwota efa se ghwoghwo nuwevwin kpo uwevwin odedede, ẹkẹvuọvo imihwo krẹn yen ayen mrẹ vwẹ uwevwin. O ji vwo efa ri ghwoghwo vwẹ ọko yẹrẹ asan ri sherabọ rẹ ihwo tutuno dia. Ayen me yan oyan ogrongron fikirẹ ohwo ọvo, jẹ ọkiọvo ayen cha tobọ mrẹ vwẹ uwevwi-in! E jẹ ofu dje avwanre siẹrẹ e de hirharoku egbabọse tiọye-en. Mavọ yen e se vwo phi egbabọse tiọyena kparobọ, je mrẹ ihwo buebun ghwoghwo ota kẹ?

6. Idjerhe vọ yen ighwoghwota vwọ họhọ ihwiyerin?

⁶ Jesu vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na vwo dje iruo rẹ ohwiyerin. (Mak 1:17) Ihwiyerin evo sa wian ẹdẹ ibro, jẹ ayen cha mrẹ iyerin hwe-e. Ukperẹ ofu vwo dje ayen, ayen mi ru ewene. Ayen se wene ọke, asan, kuegbe ona rẹ ayen vwo hwe iyerin. Avwanre ji se ru ewene tiọyena vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na. Jẹ a fuẹrẹn iroroẹjẹ evo.

7. Die yen sa phia siẹrẹ e de kpo aghwoghwo vwẹ ọke ọfa rọ fẹnẹre?

⁷ Davwen ọke ọfa. Avwanre sa mrẹ ihwo buebun ghwoghwo ota kẹ siẹrẹ e de bru ayen ra vwẹ ọke rẹ ayen vwọ dia uwevwin. Kidie atẹtẹ ghwrẹ dje ighoro-o! Iniọvo buebun riavwerhen rẹ iruo rẹ aghwoghwo na vwẹ oghẹruvo yẹrẹ ovwọnvwọn, kidie ọke yena yen ihwo buebun vwọ dia uwevwin. Vwọba, ọke tiọyena yen ẹwẹn rẹ ihwo je vwọ nabọ totọ, ayen me nabọ nene avwanre ta ota. Iroroẹjẹ rẹ ọkpako ukoko ọvo re se David vwọphia je sa chọn wẹ uko. Ọ tare nẹ ayen de ghwoghwo ota te ọke ọvo, ayen me rhoma rhivwin kpo anurhoro sansan rẹ ayen sa mrẹ ihwo ta ota kẹ ẹsosuọ ye-e. Ọ da ta: “O gbe vwe unu mamọ nẹ buebun rayen dia uwevwin ọke rẹ avwanre de rhivwin.” *

8. Mavọ yen a sa vwọ vwẹ obo rehẹ Aghwoghwo 11:6 vwo ruiruo?

⁸ E jẹ ofu dje avwanre-e. Ẹkpo ri Baibol re mu uyono nana kpahen vuẹ avwanre obo ro fori nẹ e ru. (Se Aghwoghwo 11:6.) Ofu dje Devid re djunute siẹvure-e. Ro vwo rhivwin kpo uwevwin ọvo abọ buebun nu, ukuotọ rọyen ọ da mrẹ ọrovwuwevwin na. Ọshare na vwo omavwerhovwẹn kpahen Baibol na, ọ da ta: “Me dia etinẹ te omarẹ ẹgbukpe ẹrenren re, jẹ ọnana yen obọrẹsosuọ mi tu mrẹ Oseri ri Jihova vwẹ anurhoro mẹ.” Devid da ta: “Me rhe mrẹvughe nẹ buebun rẹ ihwo ra fobọ mrẹ vwẹ uwevwi-in, nabọ kerhọ siẹrẹ a da vwa ayen vwẹ uwevwin.”

9. Mavọ yen iniọvo evo se vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo re fobọ dia uwevwi-in?

⁹ Davwen asan ọfa. Ighwoghwota evo se kpo asan ọfa re ghwoghwo, rere ayen  sa vwọ ta ota kẹ ihwo ra fobọ mrẹ vwẹ uwevwi-in. Kerẹ udje, aghwoghwo rẹ urhuvwun kugbe ọ rẹ imikpekpa re ghorie nẹrhẹ a sa mrẹ ihwo ri dia egodo ride ra gbogba riariẹ phiyọ ra rhọnvwa nẹ avwanre rua-a. Ọtiọyena, ke se nene ayen ta ota. Vwọba, ighwoghwota buebun rhe mrẹvughe nẹ ihwo nabọ kerhọ je reyọ ẹbe siẹrẹ e de bru ayen ra vwẹ eki, yẹrẹ vwẹ asan ra da ro imoto. Floiran rọ dia oniruo okinriariẹ vwẹ Bolivia da ta: “Vwẹ uvwre rẹ ughọjọ 1 fiẹ ughọjọ 3, avwanre kpo eki vẹ asan efa ra da shẹ emu, kidie uche ihwo ri kpo asan tiọyena shekpotọ vwẹ ọke yena. Avwanre mi nene ineki na ta ota, je ton uyono ri Baibol evo phiyọ.”

10. Ona ọfa vọ yen wo se vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo?

¹⁰ Davwen ona ọfa. Vwẹro roro nẹ wo kpo asan rẹ ohwo ọvo abọ buebun. Wo wene ọke wọ vwọ ra te abọ ibro, jẹ wọ sa mrẹ vwẹ uwevwi-in. O ji vwo idjerhe ọfa ru wo se vwo ghwoghwo ota kẹ ohwo tiọyena? Katarína da ta: “Mi siẹ ileta vwo rhe ihwo re me sa mrẹ vwẹ uwevwin kakaka-a, ki mi siẹ oborẹ me rha vuẹ ayen phiyọ ileta na.” Die yen ọyena yono avwanre? Davwen ona sansan rere wọ sa vwọ ta ota kẹ ihwoeje vwẹ ekogho wo de ghwoghwo.

11. Diesorọ ihwo evo vwọ vwẹ abọ fa erhọ kẹ ovuẹ rẹ avwanre?

¹¹ Ihwo evo kerhọ rẹ ovuẹ rẹ avwanre-e. Ayen davwerhọ rẹ Ọghẹnẹ, siẹvo kẹ Baibol na-a. Fikirẹ ojaẹriọ rẹ ayen mrẹ vwẹ akpọ na, ayen rhe vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ  herọ-ọ. Ayen sen ovuẹ ri Baibol na fikirẹ omeru rẹ ayen mrẹ vwẹ oma rẹ ilori rẹ ẹga re tanẹ ayen ruẹ oborẹ Baibol na tare. Efa mu ẹwẹn rayen eje kpahen orua rayen, iruo rayen, kugbe ebẹnbẹn rẹ ayen hirharokuẹ, ayen rorori nẹ Baibol na cha sa chọn ayen uko-o. Mavọ yen a sa vwọ sẹro rẹ aghọghọ rẹ avwanre siẹrẹ ihwo rẹ avwanre ghwoghwo ota kẹ da vwẹ ẹro phovwin vwo nẹ ovuẹ rẹ avwanre?

12. Mavọ yen eta rehẹ Filipae 2:4 sa vwọ chọn avwanre uko vwẹ aghwoghwo?

¹² Djephia nẹ wo vwo ọdavwẹ rayen. Ihwo buebun ri sen ovuẹ rẹ avwanre ẹsosuọ, rhoma rhiabọreyọ ukuko na fikirẹ erorokẹ rẹ ighwoghwota evo dje kẹ ayen. (Se Filipae 2:4.) Kerẹ udje, David re djunute siẹvure da ta: “Ohwo da tanẹ ọyen guọnọ nyo-o, avwanre mi phi Baibol yẹrẹ ẹbe rẹ avwanre phiyọ ekpu, avwanre me ta: ‘Wọ sa vuẹ avwanre oboresorọ wọ vwọ tanẹ wọ guọnọ nyo-o.’ ” Ihwo riẹn siẹrẹ wo de vwo ọdavwẹ rayen. Oborẹ avwanre tare da tobọ chọrọ ayen ẹro dede, ọdavwẹ rẹ avwanre djephia na cha sa chọrọ ayen ẹro-o. Ayen rha tobọ rhọnvwe nẹ avwanre ta ota-a, avwanre je sa vwẹ opharo vẹ uruemu vwo djephia nẹ avwanre vwo ọdavwẹ rayen.

13. Mavọ yen e se vwo churu ovuẹ rẹ avwanre si ọdavwẹ rẹ ohwo ọvuọvo rẹ avwanre ghwoghwo ota kẹ?

¹³ E se djephia nẹ avwanre vwo ọdavwẹ rẹ ihwo na siẹrẹ e de churu ovuẹ rẹ avwanre si ọdavwẹ rayen. Kerẹ udje, wo vwo oniso rẹ erọnvwọn evo ri djerephia nẹ emọ hẹ uwevwin na? Oma sa vwerhen ọsẹ yẹrẹ oni na siẹrẹ wọ da vuẹ oborẹ Baibol na ta kpahen ẹroevwote rẹ emọ, yẹrẹ oborẹ omavwerhovwẹn sa vwọ dia evunrẹ orua. Wọ mrẹ akpẹ rẹ usiaphrẹ buebun vwẹ ẹchẹ rẹ ohwo na? Wọ da vuẹ kpahen urhiẹchọ vẹ oshọ rọ vọn asan eje, ọkiọvo oma cha vwerhọn ro vwo nyo kpahen oborẹ urhiẹchọ che vwo vwoba. Obo rọ wanre eje, davwen wọ nẹrhẹ kohwo kohwo rọ kerhọ wẹn riẹn oborẹ uchebro ri Baibol na sa vwọ chọn ukọ. Katarína re djunute siẹvure da ta: “Kọke kọke yen me vwọ karophiyọ ukẹcha rẹ Baibol na vwọ kẹ vwẹ.” Ọyena nẹrhẹ Katarína se vwo imuẹro rẹ obo ro ghwoghwo, ihwo ro ghwoghwo ota kẹ na ji vwo oniso rẹ imuẹro ro rhere.

14. Vwo nene obo rehẹ Isẹ 27:17, mavọ yen ihwo ivẹ ri ghwoghwo ota sa vwọ chọn ohwohwo uko?

¹⁴ Yono mie ihwo efa. Vwẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ, Pọl dje ona ro vwo ghwoghwo ji yono kẹ Timoti, o de jiro kẹ nẹ ọ reyọ vwọ chọn ihwo efa uko. (1 Kọr. 4:17) Kerẹ  Timoti, avwanre ji se yono mie iniọvo ri tedje vwẹ ukoko na. (Se Isẹ 27:17.) Roro kpahen udje rẹ oniọvo ọvo re se Shawn. Ọ gare vwẹ uvwre ọke evo kerẹ ọkobaro ọkieje vwẹ ọko ọvo rẹ ihwo buebun de vwo ẹguọnọ kpahen ẹga rayen. Mavọ yen ọ sa vwọ sẹro rẹ aghọghọ rọyen? Ọ da ta: “Ọke buebun na, mi nene iniọvo efa wian. Me vẹ oniọvo ọfa da wiankugbe, kẹ avwanre chọn ohwohwo uko vwo ruẹ ona rẹ aghwoghwo rẹ avwanre yovwẹnphiyọ ọke rẹ avwanre de nẹ uwevwin ọvo vwo kpo ọfa. Kẹrẹ udje, avwanre sa ta ota kpahen oborẹ ohwo na tare vẹ oborẹ avwanre kpahen kẹ. Vwọba, avwanre me ta ota kpahen obo re che ru siẹrẹ avwanre da rhoma hirharoku ẹdia tiọyen.”

15. Diesorọ ẹrhovwo vwọ dia obo re ghanre vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na?

¹⁵ Nẹrhovwo rhe Jihova vwọ kẹ ukẹcha. Nokpẹn rẹ ukẹcha mie Jihova kọke kọke wo de che kpo aghwoghwo. Avwanre che se ru emu vuọvo ababọ rẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon rọye-en. (Une 127:1; Luk 11:13) Kanrunumu oborẹ wọ guọnọre dẹn siẹrẹ wọ da nokpẹn rẹ ukẹcha mie Jihova vwẹ ẹrhovwo. Kerẹ udje, vuẹ nẹ o sun we kpo asan ri kohwo kohwo ro vwo ọdavwẹ rọ vwọ kerhọ ji yono kpahọn. Wo de ru ọtiọyen nu, gba wian nene ẹrhovwo wẹn rere wo ghwoghwo ota kẹ kohwo kohwo wọ mrẹre.

16. Diesorọ uyono romobọ sa vwọ nẹrhẹ e ru yovwinphiyọ vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na?

¹⁶ Rhuẹrẹ ọke phiyọ vwọ kẹ uyono romobọ. Baibol na da ta: “Vwo imuẹro kpahen ọhọre rẹ Ọghẹnẹ rọ pha yoyovwin, ro fo ẹreyọ, rọ je pha gbagba.” (Rom 12:2, NW ) Imuẹro rẹ avwanre vwori nẹ avwanre riẹn uyota ro shekpahen Ọghẹnẹ vwọ ganphiyọ ye, owenvwe re vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo efa kọ je cha ganphiyọ. Katarína re djunute siẹvure da ta: “O krino na-a, mi de noso nẹ ofori nẹ mi ru esegbuyota mẹ kpahen iyono ri Baibol evo ganphiyọ. Me da nabọ yono kodo kpahen obo ri djerephia nẹ Ọmemama herọ, nẹ Baibol na ghini Ota rẹ Ọghẹnẹ, kugbe nẹ Ọghẹnẹ vwo ukoko ọvo vwẹ otọrakpọ na nonẹna.” Katarína da tanẹ uyono ri Baibol romobọ rọyen na bọn esegbuyota rọyen gan, o ji toroba aghọghọ rọyen vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na.

17. Diesorọ Jesu vwọ sẹro rẹ aghọghọ rọyen vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na?

¹⁷ Jesu sẹro rẹ aghọghọ rọyen ji muomaphiyọ iruo rẹ aghwoghwo na dede nẹ ọ dia ihwo eje yen rhiabọreyọ ovuẹ rọye-en. Diesorọ? Ọ davwẹngba vwọ chọn ihwo buebun uko vwo rhiabọreyọ ovuẹ rẹ Uvie na, kidie ọ riẹnre nẹ ofori nẹ ayen riẹn uyota na. Ọ riẹnre nẹ evo ri sen ovuẹ na ẹsosuọ se rhiabọreyọ ukuko na. Roro kpahen obo re phiare vwẹ orua rẹ Jesu nurhe. Vwẹ uvwre rẹ ẹgbukpe erha gbubro ro ruiruo rẹ aghwoghwo rọyen vwẹ otọrakpọ na, o vwo oniọvo rọyen vuọvo ro kurhẹriẹ rhe dia odibo rọye-en. (Jọn 7:5) Ẹkẹvuọvo, ro vwo vrẹnushi nu, ayen da rhe dia Inenikristi.—Iruo 1:14.

18. Diesorọ avwanre vwo muomaphiyọ iruo rẹ aghwoghwo na?

¹⁸ Avwanre riẹn ohwo ro che kurhẹriẹ rhe dia odibo ri Jihova-a. Ọ dia ihwo eje yen cha fobọ rhiabọreyọ ovuẹ rẹ avwanre-e. Ihwo ri tobọ vwẹ abọ fa erhọ kẹ ovuẹ rẹ avwanre je mrẹ uvi rẹ uruemu rẹ avwanre djephia, ayen sa rhe “vwẹ  ejiro kẹ Ọghẹnẹ” ukuotọ rọyen.—1 Pita 2:12.

19. Vwo nene obo rehẹ 1 Kọrẹnt 3:6, 7, die yen ofori nẹ a mrẹvughe?

¹⁹ Avwanre vwọ kọn ji ku ame kuẹ na, o ji fo nẹ avwanre riẹn ẹkẹn ro te Ọghẹnẹ. (Se 1 Kọrẹnt 3:6, 7.) Oniọvo ọshare ọvo re se Getahun rọ dia Ethiopia da ta: “Vwẹ ikpe re vrẹ uje yen mẹvwẹ ọvo goi vwọ dia ekogho ọvo ra fobọ wia-an. Jẹ, enẹna ighwoghwota 14 yehẹ ekogho na. Ihwerha usun rayen bromaphiyame re, aye mẹ vẹ emọ erha rẹ avwanre jehẹ usun rayen. Omarẹ ihwo 32 yen cha emẹvwa rẹ avwanre.” Oma vwerhen Oniọvo Getahun nẹ o muomaphiyọ iruo rẹ aghwoghwo na, ọ da je vwẹ erhiorin hẹrhẹ ọke rẹ Jihova vwo si ihwo esiri rhe ukoko Rọyen.—Jọn 6:44.

20. Idjerhe vọ yen avwanre vwọ họhọ ihwo ri sivwin arhọ rẹ ihwo efa?

²⁰ Jihova nẹ ihwo eje ghanghanre. Ọ kẹ avwanre uphẹn re vwo nene Ọmọ rọyen koko ihwo nẹ ẹgborho eje tavwen ọba na ki rhe. (Heg. 2:7) A sa vwẹ iruo rẹ aghwoghwo rẹ avwanre vwo dje owian re vwo sivwin arhọ. Avwanre họhọ ihwo re ji yanran nẹ ayen re sivwin ihwo rehẹ okọ ro shuru. Ọ da tobọ dianẹ imihwo krẹn yen ayen se sivwin, a cha sa tanẹ ẹgbaẹdavwọn rayen ofefe-e. Eriyin iruo rẹ aghwoghwo rẹ avwanre je hepha. Avwanre riẹn uche ihwo ri chekọ re se sivwin nẹ akpọ rẹ Eshu nana-a. Ẹkẹvuọvo, Jihova sa vwẹ ohwo ro je re vwẹ usun rẹ avwanre vwọ chọn ayen uko. Andreas rọ dia Bolivia da ta: “Me da mrẹ ohwo ro yono uyota ri Baibol na ji bromaphiyame, ke me vuẹ oma mẹ nẹ iniọvo buebun yen chọn rọ uko.” E jẹ avwanre je vwẹ ẹro abavo tiọyena vwo ni iruo rẹ aghwoghwo rẹ avwanre. E de ru ọtiọyen, Jihova che ku ebruphiyọ ku avwanre, avwanre me je mrẹ aghọghọ vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na.