Ir al contenido

Ir al índice

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

«¡Kʼi taq jastaq wetaʼmam kukʼ ri e qachalal!»

«¡Kʼi taq jastaq wetaʼmam kukʼ ri e qachalal!»

JUN chaqʼabʼ in kʼo pa ri juyubʼ re Argelia. Chilaʼ oj kʼo wi ri ajchʼojabʼ re Francia y ri chʼoʼj xa tajin knimatajik. Ri in in kojom kan che chajinel y xaq xiw wukʼam jun ametralladora. Xaq kʼateʼ xintaʼ che kʼo petinaq, sibʼalaj xinxiʼj wibʼ. Kʼa in ala na y kwaj taj kinkamisaj jun winaq ni kinkamisaxik. Rumal laʼ, xinbʼij: «¡Dios, chintoʼ la!».

Ri xinkʼulmaj pa ri chaqʼabʼ riʼ xubʼano che xinmaj utzukuxik ri Dios. Are kʼu kʼate kinbʼij más chiwe jas taq xinkʼulmaj pa ri chaqʼabʼ riʼ. Nabʼe kintzijoj na jas xinkʼulmaj are chiʼ kʼa in nitzʼ na rumal laʼ xwaj xintzukuj ri Dios.

RI XWETAʼMAJ RUKʼ RI NUTAT

Xinalax pa ri 1937 pa ri tinamit Guesnain jawiʼ ri winaq kechakun pa taq ri minerías pa ri norte re Francia. Ri nutat xchakun chilaʼ y xukʼut chnuwach che nim ubʼanik kojchakunik. Xuqujeʼ xukʼut chnuwach che rajawaxik kqabʼan utzilal chke ri winaq, rumal laʼ kukʼam kibʼe ri e jupuq taq ajchakibʼ rech kbʼan ta kʼax chke. Xuqujeʼ utz ta keril ri sacerdotes re ri tinamit rumal che xa kebʼ kipalaj. Paneʼ kʼo kʼi jastaq ke kʼolik, kkita kirajil y kiwa chke ri ajchakibʼ che qas ta kʼo jastaq ke. Ri nutat utz ta xril ri kibʼantajik, rumal laʼ kʼo ta jumul xchʼaw qukʼ chrij ri Dios y chrij kojonem.

Are chiʼ xinnimarik, itzel xwilo che ri e winaq kkibʼan kʼax chke ri e nikʼaj chik. Utz ta xwilo che jalan keʼil wi ri winaq re jun chi tinamit che e kʼo pa Francia. Utz kwilo kinkʼojiʼ kukʼ ri alaj taq akʼalabʼ re jun chi tinamit rech kqetzʼabʼej pelota. Ri nunan xuqujeʼ aj chilaʼ taj xaneʼ Polonia kel wi. Xwaj che konojel ri winaq kkaj kibʼ apastaneʼ ri tinamit kepe wi.

XINMAJ UCHOMAXIK KʼI JASTAQ CHRIJ RI KʼASLEMAL

Are chiʼ in kʼo pa ri ejército.

Xinkʼam bʼi pa ri ejército pa ri junabʼ 1957, rumal laʼ in kʼo kukʼ ri ajchʼojabʼ pa ri juyubʼ pa Argelia ri xintzijoj nabʼe. Are chiʼ nubʼim chi ri e tzij: «¡Dios, chintoʼ la!», kʼate kwilo xa jun bʼur xopan wukʼ. ¡Kʼate riʼ xjoror ri wanimaʼ! Are kʼu ri xibʼin ibʼ che xinnaʼo y ri jastaq xwil pa taq ri chʼoʼj xinutoʼ che uchomaxik waʼ taq jastaq chrij ri kʼaslemal: ¿jasche oj kʼaslik?, ¿la kojraj ri Dios?, ¿la kopan na jun qʼij che kʼo jamaril chkixoʼl ri winaq?

Are chiʼ xinnopan cho kachoch ri nunan nutat, xwetaʼmaj uwach jun Testigo. Xuya jun Biblia católica chwe (La Sainte Bible) che kʼo pa ri chʼabʼal francés. Y are chiʼ xintzalij pa Argelia xinmaj usikʼixik uwach. Jun texto che utz xwilo are ri Apocalipsis 21:3, 4, kubʼij: «Ri uqajibʼal ri Dios kʼo chkixoʼl ri winaq. [...] Kusuʼ na ronojel ri uwaʼl kiwach ri e oqʼinaq. Man kʼo ta chi kamikal. Man kʼo ta chi bʼis, man kʼo ta chi kuraq uchiʼ rumal kʼax, mawi kʼo chi qʼoxowem». Kʼo ta jumul nutom waʼ we tzij riʼ, rumal che xinchomaj we qastzij ri kubʼij. Pa ri tiempo riʼ, kʼo ta wetaʼm chrij ri Biblia y chrij ri Dios.

Are chiʼ xinel lo pa ri ejército pa ri 1959, xwetaʼmaj uwach jun testigo rech Jehová, François ubʼiʼ, areʼ xukʼut kʼi taq jastaq chnuwach chrij ri Biblia, xukʼut chnuwach che ri ubʼiʼ ri Dios are Jehová (Sal. 83:18). Xuqujeʼ xubʼij chwe che ri Dios kukʼis na tzij pa uwiʼ ri itzelal, kubʼan kotzʼiʼj che ri uwach Ulew xuqujeʼ kubʼan ri kubʼij pa Apocalipsis 21:3, 4.

Waʼ taq jastaq che xwetaʼmaj qas xopan pa wanimaʼ. Are kʼu xuqujeʼ xpe woyowal chkij ri sacerdotes, rumal laʼ xwaj xinbʼij chkipalaj jasche kkikʼut ta ri qastzij chrij ri Biblia. Rukʼ wariʼ xinkʼutu che junam na ri nuchomanik rukʼ ri uchomanik ri nutat, kwaj che chanim kekʼextaj ri jastaq.

Ri qachalal François y e nikʼaj chi Testigos xinkitoʼo rech aninaq ta kpe woyowal. Waʼ taq achilanik riʼ xkikʼut chnuwach che ri cristianos kojchʼojin ta kukʼ ri winaq xaneʼ are kqakʼut ri kubʼan na ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Are jun chak che xubʼan ri Jesús y xeʼutaq kan ri utijoxelabʼ che ubʼanik (Mat. 24:14; Luc. 4:43). Xuqujeʼ xwetaʼmaj che rajawaxik utz kinbʼan che kichʼabʼexik ri winaq apastaneʼ ri kikojonem. Junam rukʼ ri kubʼij ri Biblia, «taqal ta che ri jun pataninel re ri Ajawaxel che kchʼoʼjinik, xaneʼ rajawaxik che are utz chke konojel» (2 Tim. 2:24).

Xinkʼex kʼi taq jastaq pa ri nukʼaslemal y pa ri 1959 xinbʼan nuqasanjaʼ pa jun nim riqbʼal ibʼ re circuito. Chilaʼ xwetaʼmaj uwach jun qachalal che sibʼalaj utz xwilo, Angèle ubʼiʼ. Xinmaj bʼenam che rilik pa ri ucongregación y pa ri 1960 xojkʼuliʼk. Are jun utzalaj ixoq, jun sipanik che sibʼalaj nim ubʼanik xuya ri Jehová chwe (Prov. 19:14).

Are chiʼ xojkʼuliʼk.

RI XWETAʼMAJ CHKIJ QACHALAL CHE KʼO NIM KETAʼMABʼAL

Pa kʼi taq junabʼ wetaʼmam kʼi taq jastaq kukʼ e qachalal che kʼo nim ketaʼmabʼal. Jun jastaq xwetaʼmaj, rech utz kel jun chak chqawach rajawaxik kojmachʼachʼik y kqabʼan pa qakʼaslemal ri kubʼij Proverbios 15:22, kubʼij: «Ri utz kelik e areʼ kebʼanow ri kʼi yaʼl taq noʼj».

Pa ri 1965, are chiʼ in solinel re circuito pa Francia.

Pa ri 1964 xwilo che nim ubʼanik wajun chomanik re ri Biblia. Y pa ri junabʼ riʼ xinkoj che solinel re circuito, rumal laʼ keʼinsolij ri qachalal rech kinya kichuqʼabʼ. Are kʼu kʼo jujun jastaq qas ta utz xinbʼan che ubʼanik rumal che kʼate 27 nujunabʼ y qas ta kʼo wetaʼmabʼal. Are kʼu xinkoj nuchuqʼabʼ rech kʼo xwetaʼmaj chrij ri qas ta utz xinbʼan che ubʼanik y kʼo xwetaʼmaj chkij ri qachalal che sibʼalaj kekun che ubʼanik ri jastaq y nim ketaʼmabʼal.

Knaʼtaj chwe, jumul are chiʼ tajin kinsolij jun congregación pa París, jun qachalal xinuchʼabʼej y xubʼij che kraj ktzijon jubʼiqʼ wukʼ. «Utz bʼaʼ», xincha che.

Xuta chwe: «Louis, are chiʼ jun doctor kopan chuchiʼ jun ja, ¿jachin keʼrila?».

«Ri yawabʼ», xinchaʼ che.

«Qastzij», xchaʼ chwe. Tekʼuriʼ xutaqej ubʼixik. «Are kʼu, in wilom che más nim tiempo katkʼojiʼ kukʼ ri e qachalal che e ko pa ri kikojonik, junam rukʼ ri kʼamal bʼe pa ri congregación. E kʼi e kʼo pa ri congregación ri kʼate xeʼux Testigos, e kʼo jujun qas ta kechʼawik y e nikʼaj chik weneʼ kebʼisonik. Utz riʼ wet katas jubʼiqʼ atiempo rech katbʼe kukʼ cho taq ri kachoch o weneʼ katwaʼ kukʼ».

¡Sibʼalaj utz ri xubʼij ri qachalal chwe! Xinmay ri kubʼan che kiloqʼoqʼexik ri e qachalal. Rumal laʼ aninaq xinmaj ubʼanik ri xubʼij chwe. Sibʼalaj kinmaltyoxij che ri Jehová, rumal che e ukojom qachalal che nutoʼik junam rukʼ ri xtzijon wukʼ.

Pa ri 1969 y 1973 xinkoj che ilol re ri chak kbʼan pa ri Departamento de Alimentos pa kebʼ nimaʼq taq riqbʼal ibʼ che xbʼan pa Colombes (París). Pa ri nim riqbʼal ibʼ re 1973, rajawaxik xeqatzuq 60,000 winaq pa jobʼ qʼij. Rukʼ wajun chak riʼ xaq xiw ta xinxibʼij wibʼ xaneʼ kinriq ta chik jas kinbʼano. Are kʼu ri xyaʼow tobʼanik chwe rech utz kel ronojel chnuwach are ri kubʼij Proverbios 15:22. Xinta nunojibʼal chke ri e qachalal che ko ri kikojonik y kʼo ketaʼmabʼal chrij taq ri kbʼan che rilik ri jastaq ktijowik. Ri xojtoʼw che ubʼanik wajun nimalaj chak riʼ are ri xkibʼan ri e qachalal ri xeʼinchʼabʼej. Jun kʼutbʼal, e kʼo jujun chke e kʼayil tiʼj, e tikonel, e bʼanol rikil y e nikʼaj chik kʼo ketaʼmabʼal che uloqʼik taq ri jastaq.

Pa ri 1973, in y ri wixoqil xojsikʼixik rech kqapatanij ri Jehová pa ri Betel re Francia. Ri nabʼe chak xya chwe sibʼalaj kʼax ubʼanik, rumal che rajawaxik kintzukuj ri kinbʼano rech qas kopan ri wuj kukʼ ri e qachalal re Camerún, jun tinamit re África ri xqʼatex wi uwach ri qachak che ri Dios pa taq ri junabʼ 1970 kopan pa 1993. Jumul chik xinchomaj che kinriq taj jas kinbʼan chuwach ri chak xya chwe. Are kʼu, kinchomaj che ri qachalal che tajin kilow ri chak pa Francia pa ri tiempo riʼ, weneʼ xrilo ri tajin kinkʼulmaj rumal laʼ xubʼij chwe: «Ri e qachalal re Camerún sibʼalaj rajawaxik ri e wuj chke rech kkowir ri kikojonik. ¡Rumal laʼ rajawaxik kqaya ta kan kitoʼik!». Y are riʼ ri xqabʼano.

Pa ri 1973, oj kʼo kukʼ ri qachalal re Camerún pa jun riqbʼal ibʼ nim ubʼanik pa Nigeria.

Kʼi mul xinbʼe pa taq tinamit che kʼo chunaqaj Camerún rech xqamulij qibʼ kukʼ ri e kʼamal taq bʼe re ri congregaciones. E areʼ kʼo ta jun jastaq keqʼatenik rumal laʼ amaqʼel xojkunik xqataq bʼi ri wuj chke ri e qachalal re Camerún. Ri Jehová sibʼalaj xutewchiʼj ri chuqʼabʼ xqakojo rumal che 20 junabʼ ri e qachalal kʼo ta jumul ma ta xopan ri wuj La Atalaya kukʼ y ri wuj che kkoj ronojel ikʼ ri kbʼix Nuestro Servicio del Reino che.

Pa ri 1977, in y ri al Angèle oj kʼo pa Nigeria e qachiʼl nikʼaj chi solinelabʼ re circuito re Camerún y ri e kixoqil.

KʼI JASTAQ WETAʼMAM RUKʼ RI WIXOQIL

Are chiʼ xwetaʼmaj uwach ri al Angèle, xwilo che kʼo utz taq ubʼantajik. Y xwil más ri ubʼantajik are chiʼ oj kʼulan chik, rumal che pa ri nabʼe chaqʼabʼ re ri qakʼulanem xubʼij chwe che kinbʼan jun chʼawem che ri Jehová rech utz kojel pa ri qakʼaslemal y kqapatanij más. Y ri Jehová xuta ri qachʼawem.

Ri al Angèle xuqujeʼ uyaʼom tobʼanik chwe rech más kinkubʼsaj nukʼuʼx chrij ri Jehová. Jun kʼutbʼal, pa ri 1973 xojsikʼixik rech kqapatanij ri Jehová pa Betel, in qas ta wetaʼm ri kinbʼano rumal che are sibʼalaj utz kwilo in solinel re circuito. Are kʼu ri al Angèle xunaʼtajisaj chwe che ri qakʼaslemal qajachom che ri Jehová, rumal laʼ rajawaxik kqabʼano ri kojtaq wi pa ri utinamit (Heb. 13:17). Xinriq ta chik jas xinbʼij che, rumal laʼ xqakʼam ri eqeleʼn xya chqe y xojbʼe pa Betel. Pa ronojel taq ri e junabʼ riʼ ri utz uchomanik ri wixoqil, ri e utz taq ubʼantajik kiyaʼom tobʼanik rech kqaloqʼoqʼej más qibʼ y utz kqabʼan che uchaʼik ri jastaq.

Wachiʼl ri al Angèle oj kʼo pa ri jardín re ri Betel re Francia.

Kimik che ya nim chi qajunabʼ, ri al Angèle uyaʼom ta kan nutoʼik y e kʼextajinaq ta ri utz taq ubʼantajik. Jun kʼutbʼal, kʼi chke ri e tijobʼal pa ri utinamit ri Jehová xaq xiw pa ri chʼabʼal inglés kbʼan wi. Rumal laʼ rech kojkunik kojbʼe pa ri e tijobʼal, in y ri al Angèle xqakoj qachuqʼabʼ che retaʼmaxik más ri chʼabʼal. Rech aninaq kqetaʼmaj, xojqʼax pa jun congregación re ri chʼabʼal inglés paneʼ kʼo chi más che 70 qajunabʼ. Rumal che in jun chke ri e kʼo pa ri Comité re ri Sucursal re Francia qas ta kʼo nutiempo che retaʼmaxik ri chʼabʼal. Are kʼu xqatoʼ laʼ qibʼ rukʼ ri al Angèle che retaʼmaxik. Kimik che kʼo chi más che 80 qajunabʼ, kqatijoj bʼi qibʼ pa ri riqbʼal ibʼ re ri chʼabʼal inglés y francés. Y kqakoj qachuqʼabʼ che utoʼik ri congregación, che utzijoxik ri utzij ri Dios y pa taq ri e riqbʼal ibʼ. Ri Jehová sibʼalaj oj utewchim rumal che qakojom qachuqʼabʼ che retaʼmaxik inglés.

Pa ri 2017, xqariq chi jun nimalaj tewchibʼal. In y ri al Angèle xojsikʼixik rech kojbʼe pa ri Tijobʼal che kya chke ri e kʼo pa ri Comités de Sucursal y ri e Kixoqil, che xbʼan pa ri Centro Educativo re ri Watchtower, pa Patterson (Nueva York).

Qilom che ri Jehová are jun Nimalaj qAjtij (Is. 30:20). Rumal laʼ, konojel ri upatanelabʼ, ri alabʼom alitomabʼ y ri nimaʼq chi kijunabʼ, sibʼalaj utz kbʼan che kitijoxik (Deut. 4:5-8). Wilom che ri alabʼom alitomabʼ che keniman che ri Jehová y chke ri qachalal kʼo nim ketaʼmabʼal, kekunik kkichaʼ utz jastaq pa kikʼaslemal y kkiya ta kan upatanixik ri Jehová. Kkʼulmataj kukʼ ri kubʼij Proverbios 9:9: «Chatyaʼn che ri ajnoʼj kux kʼu na sibʼalaj ajnoʼj; chatijoj ri utzalaj winaq kakʼuxan kʼu na ri retaʼmanik».

Kimik weneʼ qʼaxinaq chi 60 junabʼ kʼa knaʼtaj na jujun taq mul chwe ri xinkʼulmaj pa ri chaqʼabʼ pa taq ri juyubʼ re Argelia. Xinchomaj taj che kʼi tewchibʼal kinriq pa ri nukʼaslemal, in y ri al Angèle qariqom kʼi utz taq jastaq. Y sibʼalaj «¡kʼi taq jastaq wetaʼmam kukʼ ri e qachalal!». Rumal laʼ, kqaj kqetaʼmaj na más chrij ri qaTat kʼo pa ri kaj y chkij ri qachalal che kʼo nim kinojibʼal y ketaʼmabʼal.