Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

¿O tzʼok tbʼiʼna?

¿O tzʼok tbʼiʼna?

¿Ajbʼenpe papiro toj ambʼil ojtxe tuʼn kybʼaj bʼinchet bark?

Aju tqan papiro.

OJTZQIʼN kyuʼn xjal qa mas ajbʼen papiro kyuʼn aj Egipto tuʼn kytzʼibʼin toj ambʼil ojtxe. Ax ikx ajbʼen kyuʼn xjal te Grecia ex kyuʼn xjal te Roma tuʼn kytzʼibʼin. * Pero nya kykyaqil xjal ojtzqiʼn kyuʼn qa nya oʼkx ajbʼen papiro tuʼn kytzʼibʼin xjal, sino ax ikx ajbʼen tuʼn kybʼaj bʼinchet bark.

Qeju kabʼe tilbʼilal bark bʼinchaʼn maj tiʼj papiro kanet toj kymuqbʼil aj Egipto.

Ma tzikʼ mas te 2,500 abʼqʼi, kyaj ttzʼibʼin profeta Isaías qa xi kysamaʼn qe xjal in che anqʼin «kyiʼjxi qe nima tuj Etiopía» qe xjal kyoj bark «bʼinchamaj tiʼj sim» moqa tiʼj papiro (Is. 18:1, 2). Yajxitl, kyaj tqʼamaʼn profeta Jeremías qa che bʼajel patin qe bark bʼinchaʼn maj tuʼn papiro aj kyoj tzoqpaj xjal te Medo ex te Persia tiʼj tnam Babilonia tuʼntzun miʼn kyel oq (Jer. 51:32TNM).

A Dios qʼamante tkyaqilju tkuʼx toj Xjan Uʼj (2 Tim. 3:16). Tuʼntzunju, mintiʼ in che jaw labʼin qeju in che uʼjin tiʼj aj ttzaj kyqʼamaʼn xjal in che xnaqʼtzan tiʼjju bʼaj toj ambʼil ojtxe qa ajbʼen papiro kyuʼn xjal tuʼn kybʼant bark. O che kanet junjun yekʼbʼil tiʼj qa ajbʼen papiro kyuʼn xjal te Egipto tuʼn kybʼaj bʼinchaʼn qe bark. Qo xnaqʼtzan tiʼj.

¿TZEʼN AJBʼEN PAPIRO TUʼN KYBʼAJ BʼINCHAʼN QE BARK?

O che kanet junjun pintura ex dibujo bʼaj kybʼinchaʼn xjal toj kymuqbʼil aj Egipto jatumel in tzaj tyekʼin tzeʼn chʼiy papiro ex tzeʼn bʼaj bʼinchet qe bark toj ambʼil ojtxe. El kytxʼemin xjal qe tqan papiro ex bʼaj kyjatzʼon junjun manoj. Tuʼnju nya tolin tiʼj tqan papiro, mintiʼ in che el tilj aj kyok kʼalet toj manojin. In tzaj tyekʼin jun tqanil qa mas te 17 metro tnuqbʼil moqa tqan jun bark bʼaj bʼinchaʼn tiʼj papiro ex ok qʼoʼn 10 moqa 12 remo toj junjun plaj (A Companion to Ancient Egypt).

Aju tilbʼilal tiʼj tzeʼn bʼaj kybʼinchaʼn aj Egipto qe bark tiʼj papiro.

¿TIQUʼN E BʼAJ BʼINCHAʼN QE BARK TIʼJ PAPIRO?

Tzaj chʼiy nim papiro ttzi aʼ Nilo ex nya kwest tuʼn kybʼaj bʼinchet bark tiʼj. Axpe ikx, bʼalo kukx ajbʼen qe canoa bʼinchaʼn maj tiʼj papiro kyuʼn xjal in che tzyun pescad ex qeju tzyul txkup, maske ya attoq qe matij bark bʼinchaʼn maj tiʼj tzeʼ.

Kukx ajbʼen qe bark bʼinchaʼn maj tiʼj papiro kyoj nimku abʼqʼi. Ik tzeʼn tqʼama jun historiador te tnejel ex tkabʼin syent abʼqʼi tiʼj ambʼil qʼiʼn quʼn jaʼlo, kukxtoq in che ajbʼen bark bʼinchaʼn maj tiʼj papiro kyuʼn xjal toj ambʼil tej tanqʼin.

^ taqik' 3 In tzaj chʼiy papiro kyoj kʼul jatumel at xoqʼil ex kyoj aʼ chebʼe in che bʼet. Jaku japun twaʼl jun papiro te junlo 5 metro, atzunju tkʼitz tqan in pon te junlo 15 centímetro.