Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Lá natayáá má ráʼ.

Lá natayáá má ráʼ.

Lá nijmaa papiro nákha wajyúuʼ mu maguma barco ráʼ.

Ixi̱ papiro.

MBAʼIN xa̱bu̱ nduyáá rí nákha wajyúuʼ xa̱bu̱ egipcio najmún papiro mu ma̱ndoo muniraʼmáʼ. * Mangiin xa̱bu̱ griego ga̱jma̱a̱ romano nijmún mu muniraʼmáʼ. Mú nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱ nduyáá rí papiro raʼkháa i̱ndó najmaa mu magumaraʼmáʼ, ma̱ngaa najmaa mu maguma barco.

A̱jma̱ enii barco rí ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ papiro rí nixkama̱a̱ náa nijuaʼdi̱ín xa̱bu̱ egipcio.

Naʼni itháán rí 2,500 tsiguʼ, profeta Isaías niʼnirámáʼ rí xa̱bu̱ bi̱ kúwi̱i̱n náa ‹Etiopía náa rígá mañu› nixungui̱i̱nʼ ‹bi̱ magún kuñu̱u̱n ajngáa náa inuu lamáa ga̱jma̱a̱ barco rí ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ papiro›. Nda̱wa̱á profeta Jeremías niʼtáriyaʼ rí índo̱ xa̱bu̱ medos ga̱jma̱a̱ persas gátu̱ʼu̱u̱n náa xuajen Babilonia, munigámbáa ga̱jma̱a̱ mutsikariga̱a̱ ‹barco rí ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ papiro› ndrígu̱ún babilonios mu xúʼko̱ xágáñún (Is. 18:1, 2; Jer. 51:32).

Numuu rí Biblia nindxu̱u̱ mbá libro rí na̱ʼkha̱ náa Dios, bi̱ nunigajmaa̱ tséʼniún tsiánguá rí arqueólogos nixkamaa mbaʼa náa nasngájma rí papiro nijmaa mu miʼni ga̱jma̱a̱ barco nákha wajyúuʼ (2 Tim. 3:16). Guʼyáá xú káʼnii niguma barco ga̱jma̱a̱ papiro rí nixkamaa náa Egipto.

XÚ KÁʼNII NINI̱ BARCO GA̱JMA̱A̱ PAPIRO XÁ.

Xtiʼkhuu rí nikujma̱a̱ náa nijuaʼdi̱ín xa̱bu̱ egipcio, ikhí nasngájma kaʼwu xú káʼnii nirajxi̱i̱ papiro ga̱jma̱a̱ dí nijmún mu muni̱ barco. Xa̱bu̱ nurujtu ixi̱ papiro ga̱jma̱a̱ nuruʼwatájxi̱i̱ʼ ga̱jma̱a̱ ikhú naruwa̱a̱ mbaʼa xtájxu̱u̱ʼ. Mú ixi̱ papiro na̱nguá nindxu̱u̱ ndijndi, ikha jngóo índo̱ naxtuwa̱a̱ ixi̱ rígi̱, naʼni gújkhúʼ ga̱jma̱a̱ xkujyuuʼ. Xó má eʼthí mbá i̱yi̱i̱ʼ (A Companion to Ancient Egypt) dí barco rí naguma ga̱jma̱a̱ papiro nandoo naʼni itháan rí mbá 17 metro ga̱jma̱a̱ magiʼdoo mbá 10 o 12 ixu̱u̱ rí juáʼwíi níjniúu náa barco.

Xtiʼkhu náa nasngájma xóo niguma barco ga̱jma̱a̱ papiro.

NÁÁ NUMUU RÍ PAPIRO EGUMA GA̱JMA̱A̱ BARCO RÁ.

Papiro najma̱a̱ wéñuʼ náa mañu Nilo. Ma̱ngaa barco rí ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ papiro ra̱mingíjyúuʼ maguma. Maski ajndu xajpa najmaa itháan mu maguma ga̱jma̱a̱ barco mba̱ʼu̱, nakujmaa rí bi̱ nurawíin e̱gi̱ʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ nurugui̱i̱n xujkhúʼ najmún barco ma̱jkha̱ʼ rí ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ papiro.

Barco rí naguma ga̱jma̱a̱ papiro xóó nijmaa mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ. Mbáa xa̱bu̱ griego bi̱ najmañuu bi̱ mbiʼyuu Plutarco, bi̱ nixtáa nákha timbá siglo ga̱jma̱a̱ raga̱jma̱ siglo, tsiguʼ nda̱wa̱á, niʼthí dí xa̱bu̱ nákha ikhú xóó najmúún barco ma̱jkha̱ʼ dí niguma ga̱jma̱a̱ papiro.

^ párr. 3 Papiro ndaʼya náa ka̱jnu̱ʼ iyaʼ ma̱ngaa náa mañu rí tsegáyúu nacha̱ iyaʼ. Ma̱ngaa ndaʼya mbá 5 metro ga̱jma̱a̱ dí mba̱ʼu̱ ixu̱u̱ naʼni mbá 15 centímetro rí mi̱du̱.