1. Oityi ovalongwa va Sesusi vapopilile ovanthu veile mo Selusalei?

OVANTHU ovanyingi ovalume novakai vatunda momapunda-umbo elikalaila, vapopia omalaka elikalaila, ankho veli mo Selusalei. Mo Selusalei omo, apamoneka otyipuka tyimwe tyihuvisa unene. Ova Sundeu vamwe avahimbika okupopia omalaka avo! Otyipuka otyo tyevehuvisile unene. Mahi otyipuka tyevehuvisile vali, otyetyi ova Sundeu na Apositolu Petulu vevepopilile. Ovanthu ovo vanoñgonokele okuti opo vayovolwe vesukisa okukala nekolelo mu Sesusi Kilisitu. Onondaka ombo ambuvehiki unene komutima mokonda yotyo avapulu okuti: “Vakuatate oityi tuna okulinga?” Petulu evekumbulula okuti: “Kese umwe pu onwe ambatisalwe.” — Ovil. 2:37, 38.

2. Oityi matulilongesa monthele ei? Tala olutalatu lwo kondye.)

² Otyipuka tyamonekapo konyima atyihuvisa unene, ovanthu vehungi 3.000 avambatisalwa avakala ovalanduli va Kilisitu. Ovanthu ovo avahimbika okulinga otyilinga, ovalongwa va Sesusi vatuminwe okulinga. Otyilinga otyo tyokuivisa tyitualako alo hono. Mahi mononthiki mbuno, katupopi vala nomunthu, monthiki yatyo ngayo ambatisalwa. Pamwe tyisukisa onohanyi ononyingi, alo umwe nomanima opo omulongwa asoke okumbatisalwa. Naina opo tukuateseko omunthu ehiki kokumbatisalwa tuesukisa okulinga ononkhono. Monthele ei matulilongesa oityi tuesukisa okulinga opo tukuateseko ovalongwa avekulu motyili avambatisalwa.

3. Ngetyi tyipopia Mateusi 28:19, 20, oityi omulongwa esukisa okulinga opo ambatisalwe?

³ Opo omulongwa Wombimbiliya ehike kokumbatisalwa, tete wesukisa okuendela muetyi ekahi nokulilongesa. (Tanga  Mateusi 28:19, 20.) Tyina omulongwa amahimbika okuendela muetyi ekahi nokulilongesa, ukala “ngomulume omunongo” Sesusi apopile, watungila ondyuo yae kombanda yonkhanda. (Mat. 7:24, 25; Luka 6:47, 48) Opo naina, oñgeni tupondola okukuatesako ovalongwa okuendela muetyi velilongesa? Matutale ovipuka vitatu tupondola okulinga.

4. Oñgeni tupondola okukuatesako ovalongwa avehiki kokumbatisalwa? (Tupu tala okakasa kati “ Kuatesako Ovalongwa Okupanga Ovipuka Mavalingi Nokulinga Etyi Vapanga.”)

⁴ Kuatesako ovalongwa okupanga etyi mavalingi. Omokonda yatyi tyesukisila? Tusokei kongeleka ei: Inkha ukahi nokulinga oungendi opo ondyila yahakale onde, motala-tala ovipuka vimwe ngetyi omiti nonondongi novikuavo vali. Tyina omulongwa wetu Wombimbiliya amapange ovipuka malingi, tyipondola okumupepukila okumbatisalwa. Lilongesa nomulongwa wove okakasa kati “Etyi Wapanga” momukanda Kalako Nomuenyo Apeho! opo ukuateseko omulongwa wove okupama motyili. Kese nthiki, tyina muamane okulilongesa okapitulu kamwe, tomphola nomulongwa wove, oityi apanga okulinga. Inkha una tyimwe uhanda omulongwa wove apange okulinga tyihoneka pana pati “Ovikuavo.” Otyiwa okuhinangelesa omulongwa wove ovipuka apanga okulinga.

5. Ngetyi tyipopia Maluku 10:17-22, oityi Sesusi apopilile omulume omuhona? Iya omokonda yatyi?

⁵ Kuatesako omulongwa okulinga omapiluluko momuenyo wae. (Tanga Maluku 10:17-22.) Sesusi ankho utyii okuti tyipondola okupuiya unene komulume una omuhona okusapo omalumono ae. (Malu. 10:23) Mokonda Sesusi ankho utyii okuti omulume una wesukisa okulinga epiluluko akala nokankhenda nae, emupopila opo alinge epiluluko. Mahi onthue pamwe katupopila omulongwa  wetu omapiluluko esukisa okulinga mokonda tusoka okuti nkhele kafuilepo. Tyotyili tyesukisa omuvo opo omunthu ayekepo ovituwa ovivi, elivaleka ontheto omphe. (Kolo. 3:9, 10) Mahi inkha umupopila liwa omapiluluko esukisa okulinga, nae mapiluluka liwa. Inkha utomphola nae molekesa okuti wesuka nae. — Sal. 141:5; Pro. 27:17.

6. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga omapulo akuatesako omulongwa okupopia etyi asoka?

⁶ Tyina mulilongesa otyiwa okulinga omapulo omulongwa wove maemukuatesako okupopia etyi asoka konthele yetyi mukahi nokulilongesa. Mulinga omapulo, opo unoñgonoke etyi asoka, novipuka etavela. Inkha muene apeho umulingale omapulo emukuatesako okupopia etyi asoka, ha kamatyikupuiya okupopia nae konthele yovipuka esukisa okuyekapo. Momukanda Kalako Nomuenyo Apeho! muna omapulo omanyingi ngoo. Mongeleka, mokapitulu 04 muna epulo liati: “Mokusoka kuove oñgeni Siovaa elitehelela tyina utumbula enyina liae?” Tupu mokapitulu 09 muna epulo liati: “Ovipuka patyi uhanda okuita melikuambelo?” Ponthyimbi opo omulongwa akumbulule omapulo ngoo, wesukisa omuvo wokusoka nawa. Mahi upondola okumukuatesako no tesitu imwe Yombimbiliya, ine olutalatu luli momukanda.

7. Oñgeni onongeleka mbutukuatesako okulongesa nawa?

⁷ Tyina omulongwa wove amanoñgonoka etyi esukisa okulinga, upondola okupopia ongeleka opo umuavele ondundo. Mongeleka, inkha omulongwa wove, utyiale okuti wesukisa okuenda apeho komaliongiyo, mahi no ngotyo ulañga-lañga upondola okumulekesa ovidiu yati Siovaa Wesuka na Ame ivasiwa pokakasa kati “Taindya Vali” mokapitulu 14. Movikapitulu ovinyingi viomukanda Kalako Nomuenyo Apeho! muna onongeleka ononyingi pokakasa kati “Taindya Vali” ine “Lilongesa Vali.” * Tupu, wahaeleka omulongwa wove, novalongwa ovakuavo, ine okumupopila okuti: “Inkha mukuenyi wetyivila no ove upondola okutyivila.” Muyeka muene asoke aike. Tyina muamamanuhula okutala ovidiu, haunene tompholei onondongwa mbumwe mbakuatesako omunthu walekeswa movindiu. Tupu upondola okupopia otesitu imwe ine onondongwa mbulekesa etyi malingi. Iya uhalimbueko okupopia oñgeni Siovaa akuatesako omunthu walekeswa movindiu oyo.

8. Oñgeni matukuatesako ovalongwa vetu okuhumba Siovaa?

⁸ Kuatesako ovalongwa vove okuhumba Siovaa. Oñgeni motyilingi? Taindya onomphitilo mambukukuatesako okupopila omulongwa wove ovituwa vya Siovaa. Kuatesako omulongwa wove okuimbuka okuti, Siovaa, o Huku una ehambu iya ukuatesako vana vemuhole. (1 Tim. 1:11; Heb. 11:6) Popila omulongwa wove ouwa apondola okukala nao, inkha weendela muetyi elilongesa. Tupu mupopila okuti ankho weendela muetyi elilongesa ngotyo uhole Siovaa. (Isa. 48:17, 18) Tyina omulongwa wove amahumbu Siovaa, malingi omapiluluko mokonda umuhole. — 1 Suau 5:3.

9. Ngetyi tyipopia Maluku 10:29, 30, oityi tyipondola okulunda omunthu okulinga omapiluluko ambatisalwa?

⁹ Opo omulongwa Wombimbiliya ehike kokumbatisalwa wesukisa okulinga omapiluluko. Ngomulume omuhona tuapopia konthyimbi, ovalongwa ovanyingi navo vesukisa okulinga omapiluluko omanene. Mongeleka,  pamwe ovilinga viavo kavielikuatele nonondongwa mbo Mbimbiliya, mokonda yotyo avaovola ovilinga ovikuavo. Tupu vamwe vayekapo okukala omapanga avana vehehole Siovaa. Ovakuavo vasiwapo nonombunga mbavo vehelilongesa Ombimbiliya. Ovipuka ovio Sesusi ankho uvii nawa. Mokonda yotyo apopi okuti, aveho vemulandula kamavelivele, mokonda mavakala nombunga imwe onene yovakuatate nonomphange velihole unene. (Tanga Maluku 10:29, 30.) Oñgeni upondola okukuatesako omulongwa wove okupola ouwa kotyiawa otyo?

10. Oityi welilongesila komukuatate Manuel?

¹⁰ Kala epanga liomulongwa wove. Otyiwa okusuka nomulongwa wove. Omokonda yatyi? Tala etyi omukuatate umwe utiwa Manuel ukala ko Mexico apopia. Uhinangela etyi ankho alongeswa Ombimbiliya. Wati: “Apeho tyina ankho tuhenehimbike okulilongesa, omulongesi wange umphula oñgeni ndyikahi. Otyo ankho tyinthulisa omutima iya atee umwe ankho tyitupu otyinkhe tyokumupopila ovitateka viange. Tyili omulongesi wange ankho unthyole unene.”

11. Okuti okukala omuvo omunyingi novalongwa tyivekuatesako?

¹¹ Ngetyi Sesusi ankho akala omuvo omunyingi novalongwa vae, no ove kala omuvo omunyingi novalongwa vove. (Suau 3:22) Oityi upondola okulinga? Upondola okukonga omulongwa wove, ukahi nokukula motyili, eye meumbo liove okulia ine okunwa ombulunga. Tupu upondola okutala nae o broadcasting yohanyi. Tupu upondola okumukonga eye meumbo liove, onthiki ombunga yae ihafende Siovaa ikahi nokulinga ovipito vihelikuatele no Mbimbiliya. Inkha utyilinga kamakala nounye. Kazibwe ukala ko Uganda wapopia okuti: “Tyina ankho ndyilongeswa nomulongesi wange nelilongesile unene, mahi tupu ovinyingi nelilongesa-vio pokutomphola vala. Wayawisako okuti: “Namuene okuti Siovaa wesuka novanthu vae iya ankho vena ehambu. Na ame ankho otyo nahanda okukala.”

12. Omokonda yatyi otyiwa okukalongesa novakuatate velikalaila?

 ¹² Kalongese omulongwa wove novakuatate velikalaila. Pamwe tupondola okusoka okuti, okukalongesa omulongwa wetu atuike, ine okuenda vala novaivisi veke tyikahi vali nawa. Namphila hamwe otyipuka otyo tyitupepukila vali, mahi inkha tuenda novaivisi velikalaila, omulongwa wetu melilongesila unene kuvo. Dmitrii omukuatate umwe ukala ko Moldova wapopia okuti: “Kese omukuatate ankho wameya nomulongesi wange, ankho ulongesa monkhalelo yelikalela namukuavo. Otyo tyankhuatesileko okunoñgonoka nawa-nawa ovipuka. Tupu etyi nati pokuenda komaliongiyo hakalele nohonyi mokonda ankho ndyiiale ovakuatate ovanyingi nonomphange.”

13. Omokonda yatyi tuesukisila okulunda ovalongwa vetu okuenda komaliongiyo?

¹³ Lunda omulongwa wove okuenda komaliongiyo. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa oe wetutuma okuliongiya iya otyo tyilinga onthele yefendelo lietu. (Heb. 10:24, 25) Tyihe-otyo vala, tumbunga novakuatate nonomphange. Tyina tuli momaliongiyo novakuatate nonomphange, ongatyina tuli meumbo lya umwe, atuli okulia kuapepa nawa. Ngotyo ankho tulunda omulongwa wetu okuenda komaliongiyo, matyimukuatesako okumbatisalwa. Tyili okuhimbika okuenda komaliongiyo tyipondola okumupuiya. Oñgeni omukanda Kalako Apeho Nomuenyo! upondola okukuatesako omulongwa okuyekapo ovipuka vimutyika okuenda komaliongiyo?

14. Oityo tyipondola okulunda ovalongwa vetu okuenda komaliongiyo?

¹⁴ Opo ulunde omulongwa wove okuenda komaliongiyo, lilongesa nae okapitulu 10 momukanda Kalako Apeho Nomuenyo! Mongeleka etyi omukanda ou wehenelingwe, ovaivisi vamwe vatuminwe opo valongese ovalongwa vavo pelongeso olio. Ovaivisi ovo vapopia okuti wevekuatesileko unene okulunda ovalongwa okuenda komaliongiyo. Mahi wahakevelele vala okulilongesa okapitulu 10 opo ukonge omulongwa wove okuenda komaliongiyo. Mukonga apeho. Mokonda ovalongwa velikalaila iya tupu vena ovitateka vielikalaila, tala nawa ovitateka viavo, ovekuatesako muetyi vesukisa. Wahasoye inkha useta okuenda komaliongiyo, mphua-elundo, tualako okumukonga.

15. Ovipuka patyi viwelesa owoma ovalongwa?

¹⁵ Etyi wati pokukala Ombangi ya Siovaa, uhinangela owoma wakalele nao? Tyipondola hamwe ankho una owoma wokuti kumetyivili okuivisa umbo na umbo. Ine hamwe ankho usoka okuti ombunga yove nomapanga ove mavekutyitukilapo. Otyo tyikukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi omulongwa wove nae enela owoma. Sesusi ankho utyi okuti ovanthu vapondola okukala nowoma. Mahi kayekele owoma ovanthu vena uvelingisisa okuhaumbila Siovaa. (Mat. 10:16, 17, 27, 28) Oñgeni Sesusi akuatesileko ovalongwa vae okuhakala nowoma? Iya oñgeni ove upondola okumuhetekela?

16. Oñgeni tupondola okulongesa omulongwa wetu okupopila vakuavo etyi ekahi nokulilongesa?

¹⁶ Longesa katutu katutu omulongwa wove alongese vakuavo etyi ukahi nokumulongesa. Tyipondola hamwe ankho ovalongwa va Sesusi ankho vatila owoma tyina vakaivisa. Mahi Sesusi wevekuatesileko okuahatili owoma, evepopila etyi vena okuivisa. (Mat. 10:5-7) Oñgeni upondola okuhetekela Sesusi? Kuatesako omulongwa wove okunoñgonoka ovalie malongesa. Mongeleka upondola okumupula okuti: Okuti ove wii omunthu omwe upondola  okupola ouwa kotyili etyi welilongesa? Pahe omukuatesako okunoñgonoka oñgeni apondola okupopia otyili otyo monkhalelo imwe yapepuka. Iya tyina tyitavela mupondola okulilongesa onthele yati: “Ovanthu Vamwe Vati” ine “Vamwe Vapula Okuti”, ivasiwa momukanda Kalako Nomuenyo Apeho! Tyina muamelilongesa onthele oyo, pahe opopila omulongwa wove oñgeni apondola okukumbulula no Mbimbiliya monkhalelo yapepuka iya ikahi nawa.

17. Oñgeni tupondola okukuatesako omulongwa wetu okuyumba onthumbi mu Siovaa ngetyi tyipopia omukanda Mateusi 10:19, 20, 29-31?

¹⁷ Kuatesako omulongwa wove okuyumba onthumbi mu Siovaa. Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti Siovaa mevekuatesako mokonda uvehole. (Tanga Mateusi 10:19, 20, 29-31.) Hinangelesa omulongwa wove okuti, Siovaa nae memukuatesako. Upondola okukuatesako omulongwa wove okuyumba onthumbi mu Siovaa, tyina ulikuambela nae konthele yovipuka apanga okulinga. Franciszek ukala ko Polonia wati: “Tyina ankho tulilongesa, apeho ankho omulongesi wange upopia ovipuka napanga okulinga. Etyi namona okuti Siovaa wakumbulula omalikuambelo omulongesi wange, na ame andyihimbika okulikuambela. Iya namuene okuti Siovaa wankhuatesako etyi nakaita komuhona wange opo andyeke okuenda komaliongiyo nokovionge.”

18. Oñgeni Siovaa akala tyina atala ovilinga ovalongesi Vombimbiliya valinga?

¹⁸ Siovaa uhole unene ovalongwa Vombimbiliya. Siovaa upanda unene ononkhono ovalongesi Vombimbiliya valinga mbokukuatesako ovanthu opo vakale omapanga ae iya uvehole. (Isa. 52:7) Inkha utupu ovalongwa Vombimbiliya no ngotyo upondola okukuatesako ovalongwa va vakuenyi okupama motyili avehiki kokumbatisalwa tyina ukuatesako vaivisi vakuenyi movilinga viokuivisa.