Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 22

Tokoni‘i Ho‘o Kau Ako Tohi Tapú ke Hoko ko e Kau Ākonga Papitaiso

Tokoni‘i Ho‘o Kau Ako Tohi Tapú ke Hoko ko e Kau Ākonga Papitaiso

“Tuku ki he tokotaha taki taha ‘o kimoutolu ke papitaiso.”​—NGĀ. 2:38.

HIVA 10 “Ko Au Eni! Fekau Au”

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā na‘e tala ki ha fu‘u kakai tokolahi ‘i he ‘uluaki senitulí ke nau faí?

NA‘E fakatahataha mai ha fu‘u kakai tokolahi ‘o e kakai tangata mo e kakai fefine mei he ngaahi fonua lahi pea lea ‘i he ngaahi lea kehekehe. Na‘e ‘i ai ha me‘a fakatupu tokanga na‘e hoko ‘i he ‘aho ko iá. Ko ha kulupu ‘o e kau Siu anga-maheni na‘e lava ke nau lea ‘i he lea tu‘ufonua ‘a e kau ‘a‘ahí! Na‘e faka‘ohovale eni ki he fu‘u kakaí, ka ko e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he kau Siu ko iá pea mo e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he ‘apositolo ko Pitá na‘e toe fakatupu tokanga ange ia. Na‘e kau ai ‘a e pōpoaki ‘e fakahaofi kinautolu ‘aki ‘a e ngāue‘i ‘a e tui kia Sīsū Kalaisi. Na‘e maongo loloto ki he fu‘u kakaí ‘a e pōpoaki ko iá. Ko hono mo‘oní, na‘e ue‘i heni ‘a e kakaí ke nau ‘eke: “Ko e hā te mau faí?” ‘I he tali ki aí, na‘e pehē ‘e Pita: “Tuku ki he tokotaha taki taha ‘o kimoutolu ke papitaiso.”​—Ngā. 2:37, 38.

Ko ha tokoua mo hono uaifí ‘okú na ako Tohi Tapu mo ha ki‘i talavou ‘okú ne ma‘u ha tatau kuo pulusi ‘o e tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! (Sio ki he palakalafi 2)

2. Ko e hā te tau sivisivi‘i ‘i he kupu ko ení? (Sio ki he tā ‘i he takafí.)

2 Ko e me‘a na‘e hoko atu aí na‘e makehe. Na‘e papitaiso ‘a e toko 3,000 nai ‘i he ‘aho ko iá, ‘o hoko ko e kau ākonga ‘a Kalaisi. Ko e kamata‘anga eni ‘o e ngāue ngaohi ākonga lahi na‘e fekau‘i ‘e Sīsū hono kau muimuí ke nau faí. Ko e ngāue ko iá kuo a‘u mai ki he senituli 21. ‘I he ‘ahó ni, he‘ikai lava ke tau tokoni‘i ha taha ke papitaiso ‘i ha laui houa si‘i pē. ‘E fiema‘u nai ‘a e laui māhina pe na‘a mo e ta‘u ‘e taha pe lahi ange ki ha tokotaha ako ke ne a‘usia ‘a e taumu‘a ko iá. ‘Oku fiema‘u ‘a e ngāue lahi ki he ngaohi ākongá, hangē ko ia ‘okú ke ‘ilo‘i kapau ‘okú ke lolotonga ako ‘a e Tohi Tapú mo ha taha. ‘I he kupu ko ení, te tau sivisivi‘i ai ‘a e me‘a ‘e lava ke ke fai ke tokoni‘i ho‘o tokotaha ako Tohi Tapú ke hoko ko ha ākonga ‘osi papitaiso.

TOKONI‘I HO‘O AKO TOHI TAPÚ KE NGĀUE‘AKI ‘A E ME‘A ‘OKÚ NE AKÓ

3. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Mātiu 28:19, 20, ko e hā kuo pau ke fai ‘e ha tokotaha ako ke fakalakalaka ‘o papitaisó?

3 Ki mu‘a ke papitaiso ha tokotaha ako Tohi Tapu, kuo pau ke ne ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú. (Lau ‘a e Mātiu 28:19, 20.) ‘I hono ngāue‘aki ‘e ha tokotaha ako ‘a e me‘a ‘okú ne akó, ‘okú ne hoko ai ‘o hangē ko e “tangata poto” ‘i he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú ‘a ia na‘á ne keli hifo ‘o loloto ke langa hono falé ‘i he maká. (Māt. 7:24, 25; Luke 6:47, 48) ‘E lava fēfē ke tau tokoni‘i ha tokotaha ako ke ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘okú ne akó? Tau lāulea angé ki ha fokotu‘u ‘e tolu.

4. ‘E lava fēfē ke tau tokoni‘i ha tokotaha ako ke ngāue hokohoko ki he papitaisó? (Sio foki ki he puha “ Tokoni‘i Ho‘o Tokotaha Akó ke Fokotu‘u ha Taumu‘a pea A‘usia Ia.”)

4 Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke fokotu‘u ‘a e ngaahi taumu‘a. Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke fai iá? Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení: Kapau te ke fai ha fononga lōloa, te ke fakakau nai ai ha feitu‘u fakamānako ke tu‘u ai ‘o mālōlō ‘i he hala fonongá. ‘E hā ngali ofi leva ‘a e feitu‘u ‘okú ke fononga ki aí. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘i hono fokotu‘u ‘e ha tokotaha ako Tohi Tapu ha ngaahi taumu‘a taimi nounou pea a‘usia iá, ‘oku ngalingali te ne ‘ilo‘i ko e taumu‘a ke papitaisó ‘oku ala a‘usia. Ngāue‘aki ‘a e konga ko e “Me‘a ke Fai” ‘i he tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! ke tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke nau fakalakalaka. ‘I he ngata‘anga ‘o e lēsoni taki taha, lāulea ki he anga ‘o e kaunga ‘a e me‘a ke faí mo e me‘a na‘e toki ako ‘e ho‘o tokotaha akó. Kapau ‘okú ke sai‘ia ke ngāue ho‘o tokotaha akó ki ha toe taumu‘a kehe, tohi ia ‘i he konga ‘oku ‘atā ‘i he “Me‘a Kehe.” Ngāue‘aki ma‘u pē ‘a e konga ko eni ‘o e akó ke fakamanatu mo ho‘o tokotaha akó ‘ene ngaahi taumu‘a taimi nounoú mo ‘ene ngaahi taumu‘a taimi lōloá.

5. Hangē ko ia ‘oku hiki ‘i he Ma‘ake 10:17-22, ko e hā na‘e tala ange ‘e Sīsū ki ha tangata koloa‘ia ke ne faí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

5 Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke fai ‘a e ngaahi liliu ‘i he‘ene founga mo‘uí. (Lau ‘a e Ma‘ake 10:17-22.) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘e faingata‘a ki ha tangata koloa‘ia ke fakatau atu ‘a e kotoa ‘ene ngaahi koloá. (Mk. 10:23) Neongo ia, na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he tangatá ke ne fai ‘a e liliu lahi ko ení ‘i he‘ene founga mo‘uí. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi na‘e ‘ofa ‘a Sīsū kiate ia. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te tau toumoua nai ke fakalototo‘a‘i ha tokotaha ako ke ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘okú ne akó koe‘uhi ‘oku tau ongo‘i ‘oku te‘eki ke ne mateuteu ke fai ‘a e liliu ‘oku fiema‘ú. ‘E fiema‘u nai ‘a e taimi ki he kakaí ke hu‘i atu ‘a e anga‘itangata motu‘á pea kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘oú. (Kol. 3:9, 10) Ka ko e vave ange ho‘o lāulea tau‘atāina ki he ‘īsiú mo e tokotaha akó, ko e vave ange ia ‘ene kamata ke liliú. ‘I ho‘o fai ‘a e fetalanoa‘aki peheé, ‘okú ke fakahaa‘i ai ‘okú ke tokanga fekau‘aki mo ia.​—Saame 141:5; Pal. 27:17.

6. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ngāue‘aki ‘a e ngaahi fehu‘i fakatupu fakakaukaú?

6 Ko ha fehu‘i fakatupu fakakaukau ‘oku tau ‘eke ia ki ha tokotaha ako ke ‘omai ‘ene vakai pe fakakaukau ki ha kaveinga. Ngāue‘aki ha fehu‘i pehē ke fakapapau‘i ai ‘a e me‘a ‘oku mahino‘i mo tui ki ai ho‘o tokotaha akó. Kapau te ke fai ma‘u pē eni, ‘e faingofua ange ke mo fetalanoa‘aki ki ha kaveinga pelepelengesi ‘i he kaha‘ú. Ko e tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! ‘oku lahi ai ‘a e ngaahi fehu‘i fakatupu fakakaukau. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘eke ‘i he lēsoni 04: “‘Okú ke fakakaukau ‘oku fēfē ongo‘i ‘a Sihová ‘i he taimi ‘okú ke ngāue‘aki ai hono huafá?” ‘Oku ‘eke ‘i he lēsoni 09: “Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi te ke sai‘ia ke lotu fekau‘aki mo iá?” ‘I he kamatá, ‘e fiema‘u nai ki ho‘o tokotaha akó ‘a e taimi ke fakakaukau ki he founga ke tali ai ha fehu‘i fakatupu fakakaukau. ‘E lava ke ke tokoni‘i ia ‘aki hono ako‘i ke faka‘uhinga ‘i he ngaahi konga Tohi Tapú pehē foki ki he fakatātaá.

7. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ola lelei ‘a e ngaahi hokosia ‘i he mo‘uí?

7 ‘I hono mahino‘i pē ‘e ho‘o tokotaha akó ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke ne faí, ngāue‘aki ‘a e ngaahi hokosia ‘i he mo‘uí ke fakalototo‘a‘i ia ke fai pehē. Ko e fakatātaá, kapau ‘oku fāinga ho‘o tokotaha akó ke ma‘u ‘a e fakatahá, ‘e lava ke ke hulu‘i ange ‘a e vitiō Na‘e Tokanga Mai ‘a Sihova Kiate Au ‘oku hā ‘i he konga “Ako Lahi Ange” ‘i he lēsoni 14. ‘Oku lahi ‘a e ngaahi lēsoni ‘i he tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata!, te ke ma‘u ai ‘a e ngaahi hokosia peheé ‘i he konga “Keli Loloto Ange” pe “Ako Lahi Ange.” * Tokanga ke ‘oua ‘e fakahoa ho‘o tokotaha akó ki ha tokotaha kehe ‘aki ‘a e pehē, “Kapau ‘okú ne lava ia, te ke lava foki mo koe.” Tuku pē ki he tokotaha akó ke ne fai ‘a e fakamulituku ko iá. ‘I hono kehé, fakamavahe‘i ‘a e ngaahi poini tefito na‘á ne tokoni‘i ‘a e tokotaha ‘i he vitioó ke ne ngāue‘aki ‘a e ngaahi akonaki Fakatohitapú. Mahalo te ke lave ki ha konga Tohi Tapu tefito pe ko ha me‘a ‘aonga na‘e fakahoko. ‘I ha taimi pē ‘e ala lava ai, fakamamafa‘i ‘a e anga hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e tokotaha ko iá.

8. ‘E lava fēfē ke tau tokoni‘i ‘etau tokotaha akó ke ‘ofa kia Sihová?

8 Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke ‘ofa kia Sihova. Anga-fēfē? Kumi ki ha faingamālie ke tohoaki‘i ‘a e tokangá ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sihová. Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke vakai kia Sihova ko ha ‘Otua fiefia ‘okú ne poupou‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kiate iá. (1 Tīm. 1:11; Hep. 11:6) Fakahaa‘i ki he tokotaha akó te ne ma‘u ‘aonga mei hono ngāue‘aki ‘a e fakamatalá, pea fakamatala‘i kiate ia ko e tapua mai eni ‘a e ‘ofa ‘a Sihova kiate iá. (‘Ai. 48:17, 18) ‘I he loloto ange ‘a e ‘ofa ‘a e tokotaha akó kia Sihová ‘e ue‘i lahi ange ai ia ke fai ha liliu pē ‘oku fiema‘u.​—1 Sio. 5:3.

FAKAFE‘ILOAKI HO‘O TOKOTAHA AKÓ KI HE KAUNGĀLOTÚ

9. ‘I he fehoanaki mo e Ma‘ake 10:29, 30, ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i ha tokotaha ke fai ‘a e ngaahi feilaulau ke hoko ko ha ākonga ‘osi papitaiso?

9 Ke fakalakalaka ‘o papitaisó, ‘e fiema‘u ki ha tokotaha ako Tohi Tapu ke ne fai ‘a e ngaahi feilaulau. Hangē ko e tangata koloa‘ia na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘e fiema‘u nai ki he kau ako ‘e ni‘ihi ke feilaulau‘i ‘enau ngaahi me‘a fakamatelié. Kapau ko ‘enau ngāue pa‘angá ‘oku ‘ikai ke fehoanaki mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú, ‘e fiema‘u nai ke nau fai ha liliu. ‘E fiema‘u nai ki he tokolahi ke nau tuku ange ‘a e ngaahi kaume‘a ‘oku ‘ikai ke nau ‘ofa kia Sihova. Ko e ni‘ihi ‘oku li‘aki kinautolu ‘e he ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí ‘a ia ‘oku nau fehi‘a ‘i he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘e faingata‘a nai ke fai ‘e he ni‘ihi ‘a e ngaahi feilaulau pehē. Ka na‘á ne tala‘ofa ko e fa‘ahinga ‘oku muimui kiate iá he‘ikai siva ‘enau ‘amanakí. ‘E fakakoloa kinautolu ‘aki ha fāmili fakalaumālie anga-‘ofa. (Lau ‘a e Ma‘ake 10:29, 30.) ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o tokotaha ako Tohi Tapú ke ma‘u ‘aonga mei he me‘a‘ofa faka‘ofo‘ofa ko ení?

10. Ko e hā ‘okú ke ako mei he hokosia ‘a Manuel?

10 Fakatupulekina ha kaume‘a mo ho‘o tokotaha akó. ‘Oku mahu‘inga ke ke fakahaa‘i ki ho‘o tokotaha akó ‘okú ke tokanga fekau‘aki mo ia. Ko e hā hono ‘uhingá? Fakatokanga‘i ‘a e fakamatala ‘a Manuel, ‘oku nofo ‘i Mekisikou. ‘I he‘ene manatu ki he‘ene kei ako Tohi Tapú, ‘okú ne pehē: “Ki mu‘a ‘i he ako taki taha, ‘e ‘eke mai ‘e he‘eku faiakó pe ‘oku ou fēfē hake. Na‘á ne tokoni‘i au ke fiemālie pea faka‘atā au ke talanoa tau‘atāina fekau‘aki mo ha ngaahi me‘a kehe. Na‘e lava ke u ongo‘i na‘á ne tokanga mo‘oni mai kiate au.”

11. ‘E anga-fēfē nai ‘a e ma‘u ‘aonga ‘etau kau akó mei he fakamoleki ‘a e taimi mo kitautolú?

11 Fakamoleki ‘a e taimi mo ho‘o kau akó, hangē ko hono fakamoleki ‘e Sīsū ‘a e taimi mo hono kau muimuí. (Sione 3:22) Kapau ‘oku fe‘ungamālie, fakaafe‘i ho‘o tokotaha ako Tohi Tapu fakalakalaká ki ho ‘apí ke mo ipu kofi pe ki ha houa kai pe sio fakataha ki he‘etau broadcast fakamāhiná. ‘E tautefito nai ‘a e hounga‘ia ho‘o tokotaha akó ‘i ha fakaafe pehē lolotonga ‘a e fa‘ahita‘u mālōloó ‘a ia te ne ongo‘i tuēnoa nai. “‘Oku ou tui na‘á ku ako ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sihova mei he taimi na‘á ku fakamoleki mo ‘eku faiakó ‘i he me‘a na‘á ku ako ‘i he taimi na‘á ma ako aí,” ko e lea ia ‘a Kazibwe, ‘oku nofo ‘i ‘Iukanitā. “Na‘á ku vakai ki he lahi ‘o e tokanga mai ‘a Sihova ki he‘ene kakaí mo ‘enau fiefiá. Ko e me‘a ia na‘á ku loto ke ma‘u ‘i he‘eku mo‘uí.”

‘I ho‘o ‘alu mo e kau malanga kehekehe ki ha ako Tohi Tapu, ‘e faingofua ange ki he tokotaha akó ke ma‘u ‘a e fakatahá (Sio ki he palakalafi 12) *

12. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ‘alu ki ha ako Tohi Tapu mo ha kau malanga kehekehe?

12 Fakaafe‘i ‘a e kau malanga kehekehe ki he ako Tohi Tapú. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te tau ongo‘i ‘oku faingofua ange ke tau ‘alu toko taha pē pe ‘ave ‘a e tokotaha malanga tatau. Neongo ‘e faingamālie ange ke fai pehē, ‘oku ngalingali ‘e ma‘u ‘aonga ‘etau tokotaha ako Tohi Tapú kapau te tau ‘alu mo ha kau malanga kehekehe ‘i he taimi kotoa. “Ko e tokotaha malanga taki taha na‘e ha‘u ki he‘eku akó na‘á ne fakamatala‘i ‘a e ngaahi me‘á ‘i ha founga makehe,” ko e lea ia ‘a Dmitrii, ‘oku nofo ‘i Molotova. “Na‘e tokoni‘i ai au ke vakai ki he fakamatalá mei he ngaahi tafa‘aki kehekehe. Na‘e ‘ikai ke u toe loko mā ‘i he‘eku fuofua ma‘u ‘a e fakatahá, koe‘uhi na‘á ku ‘osi fetaulaki mo e tokolahi ‘o e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.”

13. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokoni‘i ‘etau tokotaha akó ke ma‘u ‘a e fakatahá?

13 Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke ne ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku fekau‘i ‘e Sihova ‘ene kau lotú ke fakataha fakatahataha; ko e konga ia ‘etau lotú. (Hep. 10:24, 25) Tānaki atu ki aí, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘a hotau fāmili fakalaumālié. ‘I he‘etau kau ki he fakatahá mo kinautolú, ‘oku hangē ia ‘oku tau fakatahataha ‘i ‘api ‘o ma‘u ha houa kai ifo. ‘I he taimi ‘okú ke tokoni‘i ai ho‘o tokotaha ako Tohi Tapú ke ma‘u ‘a e fakatahá, ‘okú ke tokoni‘i ia ke fou ‘i he taha ‘o e ngaahi sitepu mahu‘inga taha ki he papitaisó. Ka ‘e faingata‘a nai kiate ia ke fou he sitepu ko iá. ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! ki ho‘o tokotaha akó ke ne iku‘i ha faingata‘a ‘okú ne fekuki nai mo ia?

14. ‘E lava fēfē ke tau faka‘ai‘ai ‘etau tokotaha akó ke ne ma‘u ‘a e fakatahá?

14 Ngāue‘aki ‘a e lēsoni 10 ‘i he tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! ke tokoni kiate koe ke faka‘ai‘ai ho‘o tokotaha akó. Ko e kau malanga taukei na‘e kole ke nau ‘ahi‘ahi‘i ‘a e lēsoni ko ení ki mu‘a ke tuku ange ‘a e tohí na‘a nau mātu‘aki lavame‘a ‘i hono tokoni‘i ‘enau kau akó ke ma‘u ‘a e fakatahá. Ko e mo‘oni, ‘oua ‘e tatali ke a‘u ki he lēsoni 10 pea toki fakaafe‘i ho‘o tokotaha ako Tohi Tapú ki he‘etau fakatahá. Fakaafe‘i ia ‘i he vave taha ‘e ala lavá pea hokohoko atu ke fai pehē. ‘Oku kehekehe ‘a e ngaahi pole ‘oku fekuki mo e kau ako Tohi Tapú. Ko ia tokanga ki he ngaahi fiema‘u ho‘o tokotaha akó, pea sio pe ‘e lava ke ke fai ha tokoni ‘aonga. ‘Oua te ke loto-si‘i kapau ‘oku ‘ikai te ne ma‘u leva ‘a e fakatahá. Hoko ‘o anga-kātaki kae kīvoi.

TOKONI‘I HO‘O TOKOTAHA AKO TOHI TAPÚ KE IKU‘I ‘ENE MANAVAHĒ

15. Ko e hā ‘a e me‘a ‘e manavahē nai ki ai ‘etau tokotaha akó?

15 ‘Okú ke manatu‘i ho‘o ki‘i ongo‘i ilifia ‘i he hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová? Mahalo na‘á ke ongo‘i he‘ikai ‘aupito malava ke ke malanga ki he kakaí. Pe mahalo na‘á ke manavahē na‘a fakafepaki‘i koe ‘e ho fāmilí pe kaungāme‘á. Kapau ko ia, hoko ‘o kaungāongo‘i mo ho‘o tokotaha ako Tohi Tapú. Na‘e mahino‘i ‘e Sīsū ‘e malava ke hoko ‘a e manavahē ko iá. Kae kehe, na‘á ne ekinaki ki hono kau muimuí ke ‘oua ‘e faka‘atā ‘a e manavaheé ke ne ta‘ofi kinautolu mei he tauhi kia Sihová. (Māt. 10:16, 17, 27, 28) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sīsū hono kau muimuí ke iku‘i ‘enau manavaheé? Pea ‘e lava fēfē ke ke muimui ki he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá?

16. ‘E lava fēfē ke tau ako‘i ‘etau tokotaha akó ke vahevahe atu ‘ene tuí?

16 Ako‘i hokohoko ho‘o tokotaha akó ke vahevahe atu ‘ene tuí. Na‘e ongo‘i manavasi‘i nai ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú ‘i he taimi na‘á ne fekau‘i atu ai kinautolu ke malangá. Ka na‘e tokoni‘i kinautolu ‘e Sīsū ‘aki hono tala ange ‘a e feitu‘u ke malanga aí pea mo ‘enau pōpoaki ke talá. (Māt. 10:5-7) ‘E lava fēfē ke ke fa‘ifa‘itaki kia Sīsū? Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke sio pe ko hai ‘e lava ke ne malanga ki aí. Ko e fakatātaá, ‘eke ange pe ‘okú ne ‘ilo‘i ha taha ‘e lava ke ma‘u ‘aonga mei hono ako ha mo‘oni pau mei he Tohi Tapú. Pea tokoni‘i ia ke teuteu ha me‘a ke lea‘aki ‘aki hono fakahaa‘i ange ha founga faingofua ke vahevahe ai ‘a e mo‘oni ko iá. ‘I he taimi ‘oku fe‘ungamālie aí, ‘e lava ke mo ‘ahi‘ahi ngāue‘aki ‘a e konga “‘Oku Pehē ‘e he Ni‘ihi” mo e “‘E ‘Eke Nai ‘e ha Taha,” ‘a ia ‘oku ma‘u ‘i he tohi Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! ‘I ho‘o fai peheé, tokangataha ki hono ako‘i ho‘o tokotaha akó ke ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú ke fai ha tali faingofua mo fakapotopoto.

17. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e Mātiu 10:19, 20, 29-31 ‘i he‘etau tokoni‘i ‘etau tokotaha akó ke falala kia Sihová?

17 Tokoni‘i ho‘o tokotaha akó ke falala kia Sihova. Na‘e fakapapau‘i ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá ‘e tokoni‘i kinautolu ‘e Sihova koe‘uhi na‘á Ne ‘ofa kiate kinautolu. (Lau ‘a e Mātiu 10:19, 20, 29-31.) Fakamanatu ki ho‘o tokotaha akó ‘e tokoni‘i ‘e Sihova mo ia foki. ‘E lava ke ke tokoni‘i ia ke falala kia Sihova ‘aki ‘a e lotu fakataha mo ia fekau‘aki mo ‘ene ngaahi taumu‘á. “Na‘e fa‘a lave ‘eku faiakó ki he‘eku ngaahi taumu‘á ‘i he‘ene lotú,” ko e lea ia ‘a Franciszek, ‘oku nofo ‘i Pōlani. “‘I he‘eku sio ki hono tali ‘e Sihova ‘a e lotu ‘eku faiakó, na‘á ku kamata lotu leva. Na‘á ku ongo‘i ‘a e tokoni ‘a Sihová ‘i he taimi na‘á ku fiema‘u ai ha ‘aho mālōlō mei he‘eku ngāue fo‘oú ke ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí.”

18. ‘Oku anga-fēfē ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngāue ‘a e kau faiako Kalisitiané?

18 ‘Oku tokanga lahi mai ‘a Sihova ki he‘etau kau ako Tohi Tapú. ‘Okú ne hounga‘ia ‘i he ngāue mālohi ‘a e kau faiako Kalisitiané ke tokoni‘i ‘a e kakaí ke ‘unu‘unu ofi ange kiate ia, pea ‘okú ne ‘ofa kiate kinautolu ‘i he‘enau fai pehē. (‘Ai. 52:7) Kapau ‘oku ‘ikai ke ke lolotonga fakahoko ha ako Tohi Tapu, ‘e lava ke ke kei tokoni ki he kau ako Tohi Tapú ke fakalakalaka ki he papitaisó ‘aki ‘a e kau fakataha mo e kau malanga kehé ‘i he‘enau ngaahi akó.

HIVA 44 Kau Fiefia he Utu-Ta‘ú

^ pal. 5 ‘E sivisivi‘i ‘i he kupú ni ‘a e anga hono tokoni‘i ‘e Sīsū ‘a e kakaí ke nau hoko ko ‘ene kau ākongá mo e founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kiate iá. Te tau lāulea foki ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi tafa‘aki ‘o e tohi fo‘ou Fiefia ‘i he Mo‘uí ‘o Ta‘engata! ‘Oku fakataumu‘á ke ne tokoni‘i ‘etau kau ako Tohi Tapú ke fakalakalaka ‘o papitaiso.

^ pal. 7 ‘E lava foki ke ke ma‘u ‘a e ngaahi hokosia ‘i he mo‘uí ‘i he (1) Tataki Fakaefekumi Ma‘á e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he kaveinga “Tohi Tapu,” “‘Aonga,” pea ‘alu ki he “‘Liliu ‘e he Tohi Tapú ‘a e Mo‘uí’ (Kupu hokohoko ‘i he Taua Le‘o)” pe (2) ‘i he konga mītia ‘i he JW Library® ‘i he “Faka‘eke‘eke mo e Hokosia.”

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua, ‘okú ne ‘alu mo hono uaifí ‘o ako mo ha ki‘i talavou. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku kau ‘a e fanga tokoua kehekehe ‘i he akó.