Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 22

Kuatisa Omanu o Longisa Embimbiliya Oku Kala Olondonge Via Papatisiwa

Kuatisa Omanu o Longisa Embimbiliya Oku Kala Olondonge Via Papatisiwa

“Omunu lomunu pokati kene a papatisiwe.”OVIL. 2:38.

OCISUNGO 72 Sapuli Ocili Cusoma

OVINA TU LILONGISA *

1. Owiñi walua kocita catete wa laikele oku linga nye?

OWIÑI walua walume lakãi wo kolofeka vialua via linga ungende, ovo va vangula alimi a litepa kuenje va liongoluile. Keteke liaco kua pita ocina cimue ci komõhisa. Ocimunga cimue ca va Yudea va ponduile oku vangula elimi liavo lioku citiwa lomanu ovo va sanga! Ovina va Yudea vaco va kala oku popia via komõhisa omanu va sanga kuenda ovina upostolo Petulu a vangula via yeviwa la vosi. Mua kongelele esapulo liokuti, va ponduile oku popeliwa nda va lekisa ekolelo ku Yesu Kristu. Esapulo liaco lia vetiya calua owiñi. Ovo va komõha calua okuti, ca va vetiya oku pula hati: “Nye tu sukila oku linga?” Petulu wa tambulula hati: “Omunu lomunu pokati kene a papatisiwe.”—Ovil. 2:37, 38.

Manji umue ulume lukãi waye, va kasi oku songola elilongiso Liembimbiliya kumalẽhe umue velivulu losapi hati: Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! (Tala ocinimbu 2)

2. Nye tu konomuisa vocipama cilo? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

2 Eci ceya oku pita noke, ca komõhisa calua. Keteke liaco ci soka 3.000 komanu, va papatisiwa loku linga olondonge via Kristu. Eci ca kala efetikilo liupange umue unene woku longisa omanu oco va linge olondonge ndomo Yesu a ci handelekele kolondonge viaye. Olondonge viaye koloneke vilo, handi vi kasi oku amamako oku linga upange waco. Koloneke vilo, ka tu tẽla oku kuatisa omunu umue velivala litito okuti haico a papatisiwa. Ci pita olosãi vialua, ale unyamo pamue anyamo alua oco ondonge yimue yi tẽlise ocimãho caco. Oku kuatisa omunu umue oco a linge ondonge, ci sukila oku likolisilako calua, ndomo ove wa ci kũlĩha nda o kasi oku longisa Embimbiliya komunu umue. Vocipama cilo, tu lilongisa eci tu sukila oku linga oco tu kuatise omunu tu longisa Embimbiliya oku kala ondonge ya papatisiwa.

KUATISA ONDONGE OKU KAPAKO OVINA A KASI OKU LILONGISA

3. Ndomo ca tangiwa ku Mateo 28:19, 20, nye ondonge Yembimbiliya yi sukila oku linga oco a kule toke kepapatiso?

3 Osimbu ondonge Yembimbiliya ka ya papatisiwile yi sukila oku kapako alongiso Embimbiliya. (Tanga Mateo 28:19, 20.) Eci ondonge yi kapako ovina a lilongisa, eye o kala “ndulume wa lunguka” Yesu a tukula volusapo okuti wa tungila onjo yaye vohanda. (Mat. 7:24, 25; Luka 6:47, 48) Tu kuatisa ndati vana tu longisa Embimbiliya oku kapako ovina va lilongisa? Tu kũlĩhĩsi ovina vitatu tu sukila oku linga.

4. Tu kuatisa ndati ondonge Yembimbiliya oku kuata ocimãho coku papatisiwa? (Talavo okakasia losapi hati, “ Kuatisa Ondonge Yembimbiliya Oku Kuata Ovimãho Loku vi Tẽlisa.”)

4 Kuatisa ondonge Yembimbiliya oku kuata ovimãho. Momo lie o sukilila oku ci linga? Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Nda o kasi oku linga ungende kocitumãlo cimue ocipãla, pamue o nõlapo oku talama povitumãlo viosi via posoka vokuenda kungende. Kuenje nda wa ci linga ungende waco ka u moleha okuti walua. Cimuamue haico okuti, nda ondonge Yembimbiliya yi lisila ovimãho vimue vitito, eye o ka limbuka okuti o pondola oku tẽlisa ocimãho coku papatisiwa. Kuama okakasia losapi hati, “Ocimãho” velivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! oco o kuatise ondonge oku kuata ovimãho. Kesulilo liocipama locipama, lombolola ndomo ocimãho ci ka kuatisa ondonge Yembimbiliya oku kapako ovina a kasi oku lilongisa. Nda wa sokolola kocimãho cikuavo oco ondonge yi ci kuame, soneha ponepa losapi hati, “Vikuavo.” Olonjanja viosi pitulula londonge onepa yaco oku kũlĩhĩsa ovimãho ci kale vitito kuenda vinene.

5. Ndomo ca tangiwa ku Marko 10:17-22, nye Yesu a sapuila kulume ohuasi oku linga kuenda momo lie?

5 Kuatisa ondonge Yembimbiliya oku linga apongoloko komuenyo. (Tanga Marko 10:17-22.) Yesu wa kũlĩhĩle okuti ca laikele oku tĩla calua kulume ohuasi oku landisa ovina viosi a kuatele. (Mar. 10:22-24) Yesu wa sapuila ulume waco oco a linge apongoloko aco komuenyo waye. Momo lie? Momo Yesu wo solele calua. Olonjanja vimue ka tu vetiya olondonge Viembimbiliya oku kapako ovina va kasi oku lilongisa momo pamue tu sima okuti ka va lingi apongoloko a sukiliwa. Pamue cambata otembo yalua oco omanu va linge apongoloko a sukiliwa loku wala omunu wokaliye. (Va Kol. 3:9, 10) Pole, osimbu o sapela laye catiamẽla kapongoloko eye a sukila oku linga, citava okuti ondonge yi fetika oku linga apongoloko. Poku ci linga, o ka lekisa okuti wo kapako.—Osa. 141:5; Olosap. 27:17.

6. Momo lie tu sukilila oku pula kondonge Yembimbiliya ovisimĩlo viaye?

6 Ci kuete esilivilo oku pula kondonge Yembimbiliya eci eye a sima catiamẽla kulandu umue. Eci ci ka kuatisa oku limbuka ovina ondonge ya kũlĩha leci a tava. Nda wa ci linga olonjanja viosi, ci ka leluka oku sapela laye ovina via tĩla kokuaye oku tava. Elivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! mu sangiwa apulilo alua a kuatisa konepa yaco. Ndeci, kocipama 04 ci pula hati: “Nye o sima ndomo Yehova a liyeva eci ove o tukula onduko yaye?” Ocipama 09 ci pula hati: “Ovina vipi o yongola oku pinga vohutililo?” Citava okuti kefetikilo ci tĩla ondonge oku tambulula apulilo a-a. O pondola oku u kuatisa poku u pindisa oku sokolola kovisonehua kuenda koviluvialuvia vi sangiwa velivulu.

7. Tu kuama ndati ovolandu omanu vakuavo?

7 Eci ondonge yi fetika oku kuata elomboloko liovina a sukila oku linga, u kuatisa poku tukula ovolandu ana o vetiya. Ndeci, nda ondonge Yembimbiliya ka yendaenda olonjanja viosi kolohongele, lekisa kokuaye ovideo losapi hati, Yehova o Ndi Tata, yi sangiwa ponepa hati, “Oco o Kũlĩhe Ovina Vikuavo” kocipama 14. Ovipama vialua vielivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! o ka sanga ovolandu aco polonepa * hati, “Lilongisa Ondongosi” ale “Oco o Kũlĩhe Ovina Vikuavo.” Kuata utate oco ku ka sokise ondonge Yembimbiliya lomunu ukuavo poku popia hati, “Nda eye o tẽla oku ci linga, lovevo o ci tẽla.” Ecelela okuti ondonge yi lianja poku eca ovisimĩlo viaye. Kuenje tukula atosi a velapo, a kuatisa omunu wa lekisiwa vovideo oku kapako alongiso Embimbiliya. Citava okuti o tukula etosi lia velapo liocisonehua, ale ocina cimue ciwa ca lingiwa. Olonjanja viosi, lombolola ndomo Yehova a kuatisa omunu umue.

8. Tu kuatisa ndati ondonge Yembimbiliya oku sola Yehova?

8 Kuatisa ondonge Yembimbiliya oku sola Yehova. Ndamupi? Olonjanja vimue sanda apuluvi oku kuatisa ondonge oku lilongisa vali catiamẽla kovituwa via Yehova. U kuatisa oku limbuka okuti Yehova, Suku yesanju haiye o kuatisa vana vo sole. (1 Tim. 1:11; Va Hev. 11:6) Lekisa kondonge okuti eye o ka kuatisiwa calua poku kapako olonumbi viaco kuenda u lomboluila okuti ekuatiso liaco li lekisa okuti Yehova u sole. (Isa. 48:17, 18) Nda ocisola ondonge yi kuetele Yehova ca pama, yi ka vetiyiwa vali oku linga apongoloko a sukiliwa komuenyo waye.—1 Yoa. 5:3.

LEKISA ONDONGE KU VAMANJI VAKUAVO

9. Ndomo ca tangiwa ku Marko 10:29, 30, nye ci kuatisa omunu umue oku likolisilako oco a papatisiwe?

9 Ondonge yimue Yembimbiliya oco yamameko oku kula toke kepapatiso, yi sukila oku linga alikolisilo. Ndeci ca lipita lulume ohuasi wa tukuiwa ale, olondonge vimue Viembimbiliya citava okuti va sukila oku linga alikolisilo oku yuvula oku velisapo ovokuasi. Nda upange ovo va linga ka u likuata lolonumbi Viembimbiliya, citava okuti va sukila oku linga apongoloko. Valua citava okuti va siapo oku livala ukamba la vana ka va sole Yehova. Vakuavo va yandulukiwa lapata avo momo ka va sole Olombangi Via Yehova. Yesu wa popele okuti, eci ca laikele oku tĩla komanu vamue oku linga alikolisilo aco. Pole, eye wa likuminyile okuti wosi una u kuama ka ka sumuisiwa. Momo Yehova o ka va sumũlũisa lepata li likuetele ocisola pokati kafendeli vaye. (Tanga Marko 10:29, 30.) O kuatisa ndati ondonge Yembimbiliya oco a kuatisiwe lombanjaile yaco?

10. Nye wa lilongisa kueci manji Manuel a popia?

10 Kuata ukamba uwa lomunu una o longisa Embimbiliya. Momo lie? Ci kuete esilivilo oku ci linga momo o lekisa kokuaye okuti ove wo kapako. Tu kũlĩhĩsi ulandu wa manji Manuel o kasi ko Mesiko. Eye ivaluka eci a kala Ondonge Yembimbiliya, eye wa popia hati: “Osimbu ka tua fetikile ocipama cimue celilongiso, manji wa ndongasaile wa enda oku ndi pula ndomo ndi kasi. Eye wa enda oku ndi kuatisa oku tula utima kuenda oku ecelela oku situlula ovisimĩlo viange. Nda limbukile okuti eye wa ñapeleko.”

11. Vana tu longisa Embimbiliya va kuatisiwa ndati poku pita otembo letu?

11 Pita otembo la vana o longisa Embimbiliya ndeci Yesu a linga lolondonge viaye. (Yoa. 3:22) Nda okuti ondonge yi kasi oku linga apongoloko komuenyo waye, u laleka konjo yove oco vulili kumosi ondalelo yimue, ale oku tala ocipama cimue cosãi co broadcasting. Ondonge yaco yi ka sanjuka vali calua nda wo laleka keteke lina okuti epata liaye li linga ocipito ceteke liowusa, oco ka ka liyeve ulika. Manji umue o tukuiwa Kazibwe, o kasi ko Uganda wa popia hati: “Ame nda lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Yehova poku pita otembo la manji wa ndongisa Embimbiliya vokuenda kuelilongiso lietu. Nda limbuka ndomo Yehova a tata afendeli vaye kuenda ndomo ovo va sanjuka. Eci oco nda yonguile komuenyo wange.”

Eci enda lakundi va litepa komunu o longisa Embimbiliya ci ka leluka kondonge oku lianja kolohongele (Tala ocinimbu 12) *

12. Momo lie tu sukilila oku enda lakundi va litepa kondonge yimue Yembimbiliya?

12 Laleka akundi va litepa eci o ka songola elilongiso Liembimbiliya. Pamue tu sima okuti ca leluka oku enda lika wetu kondonge yimue, ale oku ambata ukundi umuamue olonjanja viosi. Ndaño okuti oku ci linga ca sunguluka, pole, ondonge Yembimbiliya citava okuti yi ka kuatisiwa nda tu ambata akundi va litepa. Manji Dmitrii, o kasi ko Moldova wa popia hati: “Ukundi lukundi weyaile konjo yange wa enda oku lombolola ovina lonjila yimuamue. Eci ca ñuatisa oku limbuka kolonepa nda sukilile oku kapako ovina nda kala oku lilongisa. Ca ñuatisavo oku yuvula osõi eci nda endele kohongele onjanja yatete kuna ndeya oku lisanga la vamanji valua.”

13. Momo lie tu sukilila oku kuatisa olondonge Viembimbiliya oku endaenda kolohongele?

13 Kuatisa olondonge Viembimbiliya oku endaenda kolohongele. Momo lie? Momo Yehova wa handeleka afendeli vaye oku liongolola pamosi; omo okuti ci panga onepa kefendelo lietu. (Va Hev. 10:24, 25) Handi vali, vamanji vekongelo, epata lietu kespiritu. Kuenje eci tu kala kumosi kolohongele ci kala ndoku lila kumosi okulia kumue ku pepa. Omo liaco, eci o kuatisa ondonge Yembimbiliya oku endaenda kolohongele ove o kasi oku u kuatisa oku eca enanga limue lia velapo okuti lioku papatisiwa. Pole, pamue ci tĩla kondonge oku fetika oku endaenda kolohongele. Elivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! li pondola oku kuatisa ndati ondonge oku limbuka ocitangi ci kasi oku u tateka oku endaenda kolohongele?

14. Tu vetiya ndati ondonge Yembimbiliya oku endaenda kolohongele?

14 Kuama ocipama 10 celivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! olio li kuatisa koku vetiya onjongole yondonge. Akundi vamue va loñoloha okuti va lalekiwa oco va seteke ocipama caco osimbu handi elivulu ka lia sandekiwile, va kuata onima yiwa koku kuatisa ondonge Yembimbiliya oku endaenda kolohongele. Pole, ka tu sukila oku pitĩla kocipama 10 oco tu laleke ondonge oku endaenda kolohongele. U laleka selo kuenda ci linga olonjanja viosi. Ondonge londonge Yembimbiliya yi liyaka lovitangi via litepa. Kuenje kũlĩha ocitangi condonge londonge kuenda tala ekuatiso o pondola oku eca. Ku ka sumue nda eye o kasi oku pita otembo yalua oco a fetike oku endaenda kolohongele. Kuata epandi pole, amamako oku u laleka.

KUATISA ONDONGE OKU YULA USUMBA

15. Ondonge pamue yi kala lusumba we?

15 Ove hẽ ivaluka usumba wa kuata eci wa linga Ombangi yimue ya Yehova? Pamue wa liyeva okuti kua ponduile oku kundila konjo lanjo. Ale pamue wa yeva usumba wokuti epata liove kuenda akamba vove va ponduile oku ku suvuka. Nda oco ca pita love, o kuata elomboloko ndomo ondonge yi liyevite. Yesu wa popele ale okuti, omanu vamue va laikele oku kuata usumba waco. Pole, eye wa sapuila olondonge viaye oco ka vi ka ecelele okuti usumba u va tateka oku vumba Yehova. (Mat. 10:16, 17, 27, 28) Yesu wa kuatisa ndati olondonge viaye oku yula usumba? O kuama ndati ongangu yaye?

16. Tu pindisa ndati ondonge oku sapuilako vakuavo ovina a kasi oku lilongisa?

16 Kamue kamue pindisa ondonge oku sapuilako vakuavo ovina a kasi oku lilongisa. Citava okuti, olondonge via Yesu via kuata usumba eci eye a va tuma oku ka kunda. Pole, Yesu wa va kuatisa poku va sapuila kocitumãlo va laikele oku ka kundila kuenda eci va laikele oku kunda. (Mat. 10:5-7) O setukula ndati Yesu? Kuatisa ondonge oku limbuka kovitumãlo a sukila oku kunda. Ndeci, u pula nda eye wa kũlĩha umue o yongola oku lilongisa ocili Cembimbiliya. Kuenje u kuatisa oku pongiya eci a popia poku u lekisa onjila yimue ya leluka yoku kunda. Nda citava kuama laye olonepa losapi hati, “Omanu Vamue va Popia Vati” kuenda “Umue Pamue o Pula,” vi sangiwa velivulu Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! Eci o ci linga, pindisa ondonge oku eca etambululo limue lia leluka Lembimbiliya.

17. Tu kapako ndati elivulu lia Mateo 10:19, 20, 29-31, oco tu kuatise ondonge oku kolela ku Yehova?

17 Kuatisa ondonge oku kolela ku Yehova. Yesu wa sapuilile olondonge viaye okuti Yehova wa laikele oku va kuatisa momo Eye wa va solele. (Tanga Mateo 10:19, 20, 29-31.) Ivaluisa ondonge okuti Yehova u kuatisavo. Ove o pondola oku u kuatisa oku kolela ku Yehova poku likutilila laye catiamẽla kovimãho viaye. Manji Franciszek, o kasi ko Polonia wa popia hati: “Manji wa ndongasaile Embimbiliya wa enda oku tukula ovimãho viange volohutililo viaye. Eci nda limbuka ndomo Yehova a tambulula olohutililo viulongisi wange, lonjanga yalua ame nda fetika oku likutililavo. Ame nda limbuka ekuatiso lia Yehova eci nda sukilile oku pinga oloneke vimue kupange oco ngende kolohongele viekongelo kuenda kohongele yofeka.”

18. Yehova o liyeva ndati catiamẽla kupange Akristão va linga woku longisa?

18 Yehova wa kapako calua vana tu longisa Embimbiliya. Yehova o lete alikolisilo Akristão va siata oku linga woku longisa omanu oco va pamise ukamba wavo laye kuenda eye o sole Akristão vaco omo liupange va kasi oku linga. (Isa. 52:7) Nda okuti handi ku kasi loku songola elilongiso limue Liembimbiliya, ove o pondola oku kuatisa olondonge vikuavo oku kula toke kepapatiso poku kuama akundi vakuavo eci va ka songola alilongiso avo.

OCISUNGO 60 Eci ci Lomboloka Omuenyo Wavo

^ Ovinimbu 5 Ocipama cilo, ci ka lombolola ndomo Yesu a kuatisa omanu oku linga olondonge kuenda ndomo tu u setukula. Ci ka lombololavo ndomo tu pondola oku talavaya lelivulu liokaliye losapi hati, Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui! Elivulu liaco, lia sokiyiwila oku kuatisa vana tu longisa Embimbiliya oku kula toke kepapatiso.

^ Ovinimbu 7 O pondola oku sanga ovolandu (1) velivulu lioku Konomuisa Liolombangi Via Yehova, vemehi liokasapi hati, “Embimbiliya,” noke “Olonumbi Viwa,” kuenda “‘Embimbiliya li Pongolola Omuenyo Womanu’ (ovipama Viutala Wondavululi)” ale (2) vo JW Library® ponepa olomidia vemẽhi liokasapi hati, “Apulilo kuenda Ovolandu.”

^ Ovinimbu 62 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Manji umue ulume lukãi waye, va kasi oku songola elilongiso Liembimbiliya kumalẽhe umue. Olonjanja vimue, vamanji vakuavo vo kuama kelilongiso liaco.