Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 23

Yova kʉ ni na, ni nga kʉ ddiro ri

Yova kʉ ni na, ni nga kʉ ddiro ri

“Yova kʉ chøchø nzi ndi nzi ná nrŭ kuso.”​—ZB. 145:18.

DYI 28 Kuwa Rafiki ya Yehova

RI NǍ LE SI CHU NALO *

1. Nja saa na ká Yova dzá njí dhi nrŭ adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai addudho?

KO KRɄ adi ko mbu ddiro kʉ naribbai nja saa na. Nja kʉ ná nrŭ nzɨ adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai krʉ saa ró ri. Nja kʉ ná nrŭ adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai bicha. Ko ka ko mbu ko ddiro kʉ naribbai ni mai ko di bí kʉ ná nrŭ ma na ro. Nja nrŭ dho rie kpakpa ndima ba kau rie ø ndima si ddikpa kutaniko nǎ ri ró. Nja kʉ ná familia nǎ, nrŭ adi bí kʉ nalo nji ddinga, ro fø nrŭ kana nga ndoni ná saa na, kpa adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai. Nja nrŭ adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai dhonalo kpa lai ji kpa jingʉe ná le dhedhe. Nja Wakristo adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai dhonalo kpadhó familia inga kpadhó kau bba kpa bba inga fø nrŭ kpa nza Yova dzá Dimu kpa ngʉ nari dho.

2. Ko kasi ngba logoti ngʉ?

2 Yova chu ko ndirigoti ke adi kodhó krʉ kʉ nalo famu ni. Kodi ko mbu ddiro kʉ naribbai ró Yova chu fø lo ngba ndirigoti ke adi rine ndi kó ko tsotso ko. Yova ká adi ko tsotso kó ngbaribbai? Ko ká ka ko kó ko tsotso ngbaribbai? Ndirigoti ko ká ka ko njiri ngba ndiro ko kó ddiro ndima mbu kutaniko nǎ ná nrŭ tsotso d’e? Akongʉ fø lo goti.

YOVA ADI NGADDI KO DJO NI

Yova chongʉe malaika ndiro ke pori Elia dho ke nga kʉ ddiro ri (Anja paragrafu 3)

3. Yova ká dhongʉe ndi ngaddi Eliya djo nari ngbaribbai?

3 Yova adi riji nari kʉ ndidzá njí dhi kpa krʉ e hwè na. Yova kʉ chøchø ko kuso ndirigoti ke chu che ko ko mbu ná saa ma, njedha na ko thí kʉ ná saa maddi. (Zb. 145:18, 19) Anja ngbaribbai ma Yova lingʉe ndi thí Eliya ndi mbu nari djo ndirigoti ngbaribbai ma ke kongʉe ke tsotso nari. Chí ngʉe ná fø ke dingʉe Izraeli bbá kpakpa lotso ngʉ o ná saa na. Waizraeli dhó saa na, nzá ungʉe Yova ná nrŭ nzangʉe Mungu dzá nrŭ bbo ndirigoti kpa ngʉ riji ndima hwi Eliya hwi. (1 Fa. 19:1, 2) Eliya ngʉ riddi nari kʉ ndi ma ddiro Mungu dzá Nabi kana, føri bbʉngʉe njedha bbo ke dho. (1 Fa. 19:10) Mungu kongʉe ke tsotso lele. Yova chongʉe malaika ke dhi ngana ndiro ke churi nari kʉ ndi nga kʉ ddiro ri ndirigoti malaika pongʉeri nja kʉ ná Waizraeli ma kʉ ddi Mungu dho ndima njínji ro!​—1 Fa. 19:5, 18.

4. Marko 10:29, 30 ripo naribbai, Yova ká adi bba ndima dhó familia inga ndima dhó kau bba ná nrŭ tsotso kó ngbaribbai?

4 Yova chu ndi dho ko vʉri ko njínji nari ngba. Ko kana nja nrŭ cho ndima ronga tso bí kʉ nalo ró nja ndima njinjí ke dho d’e. Njaro kodhó familia nǎ nzá chu Yova ná nrŭ ma, kodhó kau ma nzɨ ko tsotso kó Yova ko u nari dho ri. Njaro mutume Petro do ngʉ nji nari dho ke dhungʉeri Yesu tso: “Ko bba kodhi ritsi krʉ ndirigoti ko ra ni ulu; nde ko dho ká addu si che?” (Mt. 19:27) Yesu pongʉeri ndi unakpa kpa dho kpa si kiroho nǎ familia ba. (Azø Marko 10:29, 30.) Kodhi ra nǎ Baba Yova rid’ra ko dho, ndi si ni njínji ndi dho ná nrŭ tsotso koko. (Zb. 9:10) Akonja ko ka ko nji nalo ndiro ko ba Yova dhó ngatsotsokodha, rie ddiro kʉ naribbai ko adi ko mbu ri ró.

NI KA NI NJI NALO NJATI RIE DDIRO KɄ NARIBBAI NI ADI NI MBU RI RÓ

5. Ri ká kʉ bblo addudho ni di ngaddi Yova adi ni tsotso kó nari djo?

5 Addinga ngbaribbai ma Yova adi ni tsotso kó nari djo. (Zb. 55:22) Fø lo ka ndi liri nzɨ ni di ni mbu ddiro kʉ naribbai. Museja kʉ ná le-ve Carol * pori i, nga ndidzá gødhi nrŭ kʉ Yova dzá Dimu ro: “Ma di ngaddi b’lo dangʉe nalo djo ndirigoti Yova kongʉe ma tsotso nari djo ró, føri adi rili ma mbu ma nga kʉ ddiro naribbai. Føri adi rili ma churi nari kʉ Yova si ma tsotso ko gosi ná saa na maddi.”

6. Ddiro adi ndima mbu ná nrŭ ká 1 Petro 5:9, 10 nǎ kʉ nalo li kpakpa ngbaribbai?

6 Addinga ngbaribbai ma Yova adi ni djoi ma, ni vei ma na tsotso kó nari djo, rie ddiro kʉ naribbai kpa adi ndima mbu ri ró. (Azø 1 Petro 5:9, 10.) Hiroshi pori i ddiro ndingʉe ndima bbá nrŭ kana Yova dzá Dimu cho bí ro: “Kutaniko nǎ nrŭ krʉ adi bani kpakpalo na. Ko churi nari kʉ ko adi kpakpanga nji ndiro ko njínji Yova dho d’e ndirigoti føri ka ndi li nga dhó familia kʉ bbʉbbʉlo kana ná nrŭ kpakpa.”

7. Sala ká adi ni tsotso kó ngbaribbai?

7 Adi sala nji, Biblia zø ndirigoti adi si njudha dhi ngana. Ri kʉ bblo ni di ngbaribbai ma ni ni mbu nari d’ra Yova dho. (1 Pe. 5:7) Massiel pori i: “Ma tsotso kongʉe ma si kpakpalo djolu nari kʉ sala ma ngʉ adi nji krʉ saa ró nari.” Fø le-ve vʉngʉeri ndi njinjí Yova dho ná saa na, le ngʉ adi ndi mbu ddiro kʉ naribbai dhonalo ledhó familia nzɨ ngʉ adi njínji Yova dho ri. “Ke ngʉe baba bbai nganga ma dho, ma ngʉ adi nganzi ke tso krʉ ddoro ndirigoti ma ngʉ adi ngbaribbai ma ma ma mbu nari d’ra ke dho.”

Biblia nǎ ndirigoti vichapo nǎ lo le arejistre nari ka ndi kó ddiro ndima mbu ná kpa tsotso bbo (Anja paragrafu 8) *

8. Biblia ni zø ndirigoti ni ngaddi ri djo nari ká adi rili ni mbu ni ngbaribbai?

8 Adi Biblia zø bí ina ndirigoti ri nǎ kʉ nalo ridho Yova kʉ jidha na nari djo adi ngaddi. Le-ve Bianca vengʉe ndidhó familia nă nrŭ ngʉ adi po ndi ni ná che lo tso ve, le pori: “Biblia ma zø ndirigoti ma ngaddi Yova dzá njí dhi kpa bangʉeni na nalo djo nari lingʉe ma kpakpa.” Nja kʉ ná Wakristo adi kpakpa ka ndi li ndima ná maandiko li ndima djǒ nǎ, lorojina Zaburi 27:10 ndirigoti Isaya 41:10. Nja kʉ ná nrŭ adi ndima dhó Biblia ma zø inga ndima dhó matayarisho ma nji, ri chu le lø nari ndima rr nari chulu, føri adi rili kpa mbu ndima nga kʉ ddiro naribbai.

9. Njudha dhi ngana ni si nari ká adi ni tsotso kó ngbaribbai?

9 Anji kpakpanga ndiro ni di si njudha dhi ngani krʉ ddoro d’e. Fø lu ni si rr nalo si ni li kpakpa ndirigoti ni si ni djoi ma, ni vei ma na chu bblo. (Ebr. 10:24, 25) Massiel pori ki i: “Nzɨ mai ma ngʉ adi loti bbo ro, ma thɨngʉe madhó programu thika ndiro ma di si njudha dhi ngana krʉ ddoro ndirigoti ma di komatere bbʉ d’e, føri lingʉeri ma mbu ma kutaniko nǎ ke bbai.”

10. Kodho ká ringani ko nji kau chí kʉ ná Wakristo na addudho?

10 Aliri ni kana kau e kpakpa chi kʉ ná Wakristo na. Ane lo ni ka ni chu dhó ro ná kau kutaniko nă, kpadhó cho e bbo ma, sese ma ni dho inga rie d’inga na ma kpa dhi ró. Biblia ripo ko dho nyodyu “adi bani ngókpa kana.” (Yob. 12:12) Bbobbokpa ma ka ndima chulo bbo ddi chí kʉ ná jadda kpa dhó ro kutaniko na. Daudi ngʉe jadda Yonatani dho, ro føri nzá chongʉe kpa ronga tso ro kau kpa nji nari ró ri. (1 Sa. 18:1) Daudi ma kongʉe ndima tsotso Yonatani ma na ndima njínji Yova dho ni mai kpa ngʉe kpakpalo kana bbo ro. (1 Sa. 23:16-18) Irina pori i ddiro ndi kʉ ndima bbá familia kana Yova dzá Dimu ro: “Ko djoi ma, ko vei ma na ka ndima e kodhi gødhi nrŭ bbai inga ddinga na ko dhi ná nrŭ bbai. Yova ka ndi kó ko tsotso kodhó loji naribbai kpa chulu.”

11. Nidho ká ringani ni nji addu ndiro ni kana ngae chøchø nidhó kau ma na d’e?

11 Ø kʉ ná kau tso ni nga nari e kpakpa, rie nzɨ ni adi loti bbo ri ró. Ratna nzɨ adi loti bbo ri ndirigoti le chungʉe bbʉbbʉlo kpakpalo kana, le pori “Madho ringangʉeni ma chu nari kʉ madhó lojie le-djoi ma, le-vei ma na dhó ngatsotsokodha kutaniko nă.” Ri ka ndie kpakpa ni d’ra ngabribbai ma ni ni mbu nari nja nrŭ dho, ro ni po nidhó lo nrŭ dho ró føri ka ndi liri kpa ngʉ nidhó kau. Nidhó kau adi riji ndima li ni kpakpa ndirigoti ndima kó ni tsotso ko, ro ndiro kpa kó ni tsotso bblo d’e nidho ringani ni d’ra ngbaribbai ma ni ni mbu nari kpa dho.

12. Lod’radha dhi njí ká adi ni tsotso kó ngbaribbai nja ni ba bblo kʉ ná kau d’e?

12 Ndiro ni kana kau e chøchø nja nrŭ na d’e, nidho ringani ni di lod’ra kpa na. Carol po ri ki: “Ma bangʉe bblo kʉ ná kau bí ddinga ko lod’ra nja kʉ ná le-vei ma na nari chulu ndirigoti Yova dzá nja kʉ ná njí ma ko nji nari chulu. Yova kongʉe ma tsotso bicha fø kau chulu.” Ri kʉ bblo ko di kau nji chí kʉ ná Wakristo na. Yova adi ni tsotso kó fø kau chulu ndiro kpa li ni kpakpa njati rie njedha na ma ni thí kʉ ri ró, lorojina rie ddiro ma ni ni mbu ri ró.​—Mez. 17:17.

AKO NJA NRŬ TSOTSO NDIRO NRŬ DI NDIMA MBU KODHÓ FAMILIA BBAI D’E

13. Kutaniko nǎ kila mutu dhó njí ká kʉ addu?

13 Kutaniko nǎ nrŭ krʉ dhó bbʉni ná njí kʉ ndima liri nrŭ krʉ e ngoi na ndirigoti ndima dho jidha nrŭ krʉ dho. (Yoh. 13:35) Ko nji nalo ma, ko po nalo ma na ka ndi li nrŭ kpakpa! Anja ddikpa le-ve pongʉe nalo: “Bbʉbbʉlo ma chungʉe ná saa na kutaniko nǎ nrŭ ngʉngʉe madhó familia bbai. Ma ro nzá ka ma ngʉe Yova dzá Dimu ri njati kiroho na le-djoi ma, le-vei ma na koe ma tsotso nzá ró.” Ni ká ka ni njiri ngba ndiro ddiro kʉ ndima dhó familia nǎ ro Yova dzá Dimu ná nrŭ mbu ndima ngba kutaniko nǎ nrŭ ji naribbai d’e?

14. Ko ká ka ko nji addu ndiro ko nji kau nja nrŭ ma na d’e?

14 Adi kau nji ø si kutaniko nǎ ná nrŭ na. Fø lo ko ka ko nji ø si kutaniko nǎ ná nrŭ ko kó hwè na nari chulu. (Ro. 15:7) Ri kʉ bblo ko zʉ kpa ronga, ro kodho ringani ko nji nja lo ki maddi. Kodho ringani ko njiri ko kana ngae chøchø kpa na. Føri dzá lodho adi ridho ni ngaddi ni kpa djo. Nzɨ di che dho kpa ka ndima mbu ndima nalo dhú kpa tso, ro adi rimbu ni famu kpa bani na nalo. Nja nrŭ dho rie kpakpa ndima d’ra ndima ndima mbu nari, ro nzɨ di kpa cho kpakpanga na nja kpa ngʉ nidhó logoti d’e. Fønga ringana adi ngadhu kpa tsó akili na ndirigoti amburi ni rr kpa po nalo. Lorojina, ni ka ni dhú ngbaribbai ma kpa chungʉe bbʉbbʉlo nari.

15. Kpakpa dhó udha kʉ ná Wakristo ká ka ndima kó nja nrŭ tsotso ngbaribbai kutaniko nǎ?

15 Bí kʉ ná nrŭ dhó udha adi ngʉ kpakpa njati ko di ngaddi ko djo ko kana ró, ro fø lo ka ndi nji bbo nari kʉ wazee ndirigoti kpakpa dhó udha kʉ ná nja nrŭ maddi. Melissa dho ndidzá mama ddingʉe bbʉbbʉlo, le pori i: “Ma po mbai bbo madzá baba bbai ngʉe ná le djoi dho, kpa ngʉ adi saa ba ndima di ma na ndirigoti kpa ngʉ adi ngaddi ni ma djo. Føri dho madhó loji lo ma po dho ná le ná saa na, ma ngʉ adi fø lo ma ka ma po dho ná le ba ni.” Mauricio dhó mwalimu bbangʉe bbʉbbʉlo ná saa na, ke mbungʉe ndi bba le bba naribbai, ke pori i: “Wazee dhongʉeri ndima ngaddi ni ma djo, føri kongʉe ma tsotso bbo. Kpa ngʉ adi loti ma na bí ina. Ko ngʉ adi lo ma d’ra kpa na, kpa ngʉ adi Biblia nǎ ro ndima zø ná bblo lo ma d’ra ma dho ndirigoti kpa ngʉ adi saa ma ba ddi ndiro ko kpákpá ndima na d’e.” Melissa ma Mauricio ma na ngʉ adi njínji Yova dho krʉ saa ro.

Nidhó kutaniko nǎ ngba ka ndi ji nidi ndi na ddinga ná le-djo inga le-ve ká kʉ ddi? (Anja paragrafu 16-19) *

16-17. Ko ká ka ko nji ngba lo ki nja ko kó nja nrŭ tsotso d’e?

16 Adi nja nrŭ tsotso kó. (Gal. 6:10) Leo kʉ misionere, ke di da ndima dhó familia nǎ nrŭ ró ro, ke pori i: “Nrŭ dhó loji rie nari kʉ le tilo bblo ndima na bblo kʉ ná saa na.” Ndirigoti “Ma adi aksida ma njingʉe nari ngano. Abba ma singʉe b’lo ma thí ba njedha bbo ro. Ro ddikpa dza dhi nrŭ nzingʉe ma ko nyonga ndima na d’e. Ma nyongʉe ná nyŏ djo nzɨ ma adi nga ro ddi ri, ro kpa rrngʉe madhó lo bblo nari nga ma adi no godhé kpø njʉ nga djo. Føri goti ma mbungʉe ma bblo!”

17 Ko krʉ adi hwè ba njati ko di saa ba ko tilo Yova dzá Dimu ma na asamble nă ko rrngʉe ná hotuba djo ró. Carol pori ki i “Asamble na ma adi ma rr ddiro kʉ naribbai.” Ká addudho? “Dhonalo ni mai asamble na le-djoi ma, le-vei ma na e bí ro “kpa adi di ddinga ndima dhó familia ma na. Ma di kpa nja ró ma adi ma mbu ddiro kʉ naribbai.” Njati dza dhi nrŭ vi ndima lai ró, følo njini nari goti rie kpakpa kpa dho kpa si asamble dhi ngana. Ni ká chu fø di ná kpakpalo na bani ná le ro maddi? Njati rie ngba ni chu fø di ná le ro ri ró, ri ká ka ndie bblo nga ni nzi ke ndiro ni nji kiroho nǎ lo ddinga nibbá familia ma na d’e?

18. Ko ká ka ko njínji ngbaribbai 2 Wakorintho 6:11-13 nǎ kʉ nalo na nja nrŭ ko kó abba ná saa na?

18 Abba saa ni di ddinga. Abba saa ni di njonjo kʉ ná le djoi ma na ndirigoti ddiro adi ndima mbu ná le djoi ma na. Ko jiri ko “pʉ [ko] thí tso” fø kpa dho. (Azø 2 Wakorintho 6:11-13.) Melissa pori ki i “Ko ngʉ adi hwè ba bbo njati le djoi ma, le vei ma na nzi ko ndima bba inga ko nji safari ro ma kpa ma na ró.” Nidhó kutaniko nǎ ká kʉ ni bba ni ka ni nzi ná le ro maddi?

19. Ko lai Wakristo ma na ko saa ba ko di ddinga nari ká ka ndi kó kpa tsotso bblo ngba saa na?

19 Nja saa na ko lai Wakristo adi hwè ba bbo njati ko ba saa ko di kpa ma na ró. Nja nrŭ dho rie kpakpa ndima di ndima dhó familia nă nrŭ ma na kpa di nzá tso gbani Biblia nǎ lo na ná fete nji ná saa na. Nja nrŭ adi ndima mbu d’idhe bbobbo ddo nga ndima dhó familia nă nrŭ di no ná dyi, lorojina føri kʉ le gøni ná ddo le má nari inga checheni ná nrŭ dhó ddo nga le no nari ma. Ko di saa ba ko di fø di nalo na bani ná le-djoi ma, le-vei ma na ró, føri na ko ridho ko “ngaddi ni kpa djo.”​—Flp. 2:20.

20. Matayo 12:48-50 nǎ Yesu pongʉe nalo ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai rie ddiro ko ko mbu ná saa na?

20 Wakristo adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai dho nalo e bí. Yova churie ngbaribbai ma fø kpa ndima mbu nari ngba. Ke adi kodhó loji ná ritsi bbʉ krʉ ko dho ko djoi ma, ko vei ma na chulu. (Azø Matayo 12:48-50.) Kutaniko nǎ le-djoi ma le-vei ma na tsotso ko kó nari chulu, ko adi ridho ko po mbai Yova dho. Ko di ko mbu ngbaribbai ma ró, kodho ringani ko churi Yova kʉ ni ko na, ko nga kʉ ddiro ri!

DYI 46 Aksante, Yehova

^ par. 5 Ni ká adi ni mbu ddiro kʉ naribbai? Njati rie fø ró, achuri nari kʉ Yova chu føri ngba ndirigoti ke jiri ndi kó ni tsotso ko. I lo nǎ, kosi ngbaribbai ma ni ka ni si ddiro ni ni mbu nari djolu nari nja. Ndirigoti kosi ngbaribbai ma ko ka ko li kolai Wakristo kpakpa nari nja, njati rie kpa adi ndima mbu ddiro kʉ naribbai ró.

^ par. 5 Nja dho thika ø ni ø.

^ par. 60 JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Dhe bbá le dhe ná ddikpa le-djo Biblia nǎ lo ndirigoti vichapo nǎ lo le aregistre nari rr ndiro rili ndi kpakpa d’e.

^ par. 62 JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Ddikpa le-djo ma ngó ngʉ ná ke tsotso kó ndidzá singbangba ma na kutaniko nǎ.