Skip to content

Skip to table of contents

23 EKOBEE UE ENƆ

Sɔ̄ Jɛhova A Le Loo, Oo Le Aba Ɔɔ

Sɔ̄ Jɛhova A Le Loo, Oo Le Aba Ɔɔ

“Jɛhova waɛ loo dɛ̄dɛɛ̄ pya a ye kue.”—YƆƆ 145:18.

YƆƆ 28 Nɛɛ A Dap Yii Gbo Jɛhova

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na anua pio pya nɛɛ Jɛhova dap kɛɛrɛ kɔ ba lee aba aba pio sɔ̄ a?

PIO sɔ̄ gbɛnɛ-edo ii wee kɛɛrɛ kɔ i lee aba ii. Kiikɛ̄ pio nɛɛ le, lo ekɛɛrɛ ama naa wee biɛ̄. Mɛ kiikɛ̄ pya dɔɔ̄na le, nu wee wa tɔɔ̄loo doo wo bu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄. Kereadoo i le yɛɛ pya nɛɛ, dap bee kɔ i le aba ii. A agabah pio nɛɛ eyii gbo sɔ̄ ba ina bu aā bɔŋanaloo. Pio aba aa butɔ ba wee gbaaloo ziī doo nu, mɛ a wee bee kɔ ba le aba aba sɔ̄ ba aa kpaɛ̄ pya wa butɔ kiikɛ̄ a binia. Gbaāloo wo, pya dɔɔ̄na peere pya nɛɛ ba wereloo ba e’ua lo ba wee gbaaloo doo nu. E pio pya Nɛɛ Kraist kɛɛrɛ kɔ ba lee aba aba sɔ̄ ba kpesī tɛ̄ŋaloo a aabah pya wa butɔ lo ba naale bu kaka le pya wa gbo lo ba bee ɛrɛ sɔ̄ akii adumɛ, eetɔɔ̄ na pya ba nɔ kaka ue aā.

2. Pya amunu ebip na i agara bu ekobee ue ama a?

2 Jɛhova suā sa dābeeloo dɛ̄dɛɛ̄ nu a i kiiloo. Sɔ̄ a i tɔɔ̄loo bee kɔ i le aba ii, a suā, sa gbī eyerebah i nɛ kɔ i be eebah dua ekɛɛrɛ a le doo wo. Bu mɛ sīdee na Jɛhova i yerebah nɛ ani? E na i dap doo lo eyerebah nɛ aba ii a? E e na i doo lo eyerebah nɛ pya dɔɔ̄na a le bu i bɔŋanaloo lo a bee kɔ ba le aba aba a? Doraa i gbī ye ture.

JƐHOVA KUŪ I DƐƐ̄LOO

Jɛhova bee yere ziī ɛnjɛl kɔ a yere mɛm loo Elaija lo etɔgɛ ye kɔ a naale aba ɛɛ (Ɛp 3 barakpaɛ̄)

3. Bu mɛ sīdee na Jɛhova bee tɔgɛ kɔ a kɛɛrɛebu loo Elaija a?

3 Jɛhova gbī kɔ dɛ̄dɛɛ̄ pya a gaa ye taāŋabah a ɛrɛ ɛɛbu. A tɔɔ̄ waɛloo ziī ziī ii, sa a suā sɔ̄ i ɛrɛ gbɛnɛ e’ɔaloo. (Yɔɔ 145:18, 19) Naa kɛɛrɛ kɛ̄ Jɛhova bee gbaɛ̄tɔ̄loo nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Elaija doo. Nɛɛ a bɔloo ture nyiɛ loo ama bee tɔɔ̄dum e’aga sɔ̄ bu eloh kere pya Izrɛl. A bee lu etɛ̄ŋaloo pya aa taāŋabah Jɛhova bu e’agabah, e taɛ Elaija na pya nɛɛ baa ama gaa bee gbī efɛa. (1 Mɛnɛ 19:1, 2) Dɔɔ̄na nu a bee dapnage nɛ taāŋa Elaija na kɔ, a bee kɛɛrɛ kɔ a siga aba alɛe a gaa taāŋabah Jɛhova. (1 Mɛnɛ 19:10) Bari bee nwaabah doo dogo lo eyerebah nɛ Elaija. Jɛhova bee lɛɛra ziī ɛnjɛl siāloo ye nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ ama lo edoo kɔ a suā kɔ a naale aba ɛɛ, mɛ a ɛrɛ gbɛnɛ-edo pya a lege bu Izrɛl lo ba gaa ɛrɛ bɔɔloo Bari!—1 Mɛnɛ 19:5, 18.

4. Bu mɛ sīdee na Maak 10:29, 30 tɔgɛ kɛ̄ Jɛhova kuūdɛɛ̄loo pya ye zooro ba naa ɛrɛ yerekpotɛ̄ a aabah pya dɔɔ̄na doo a?

4 Jɛhova suā kɔ pio ii elɛrabaloo gbɛnɛ-edo nu lo etaāŋa ye bah. Dap lu yerekpotɛ̄ a aabah pya i butɔ le pya i gbo i bee yii sɔ̄ akii adumɛ. Naa daba nyɔɔ gbɛnɛ ekɛɛrɛ a ɛrɛ, nɛɛ lɛɛratam Pita bee bip Jizɔs kɔ: “Ɛp, ili elɛɛrabaloo dɛ̄dɛɛ̄ nu sa a nyɔɔnɛ. E na i e’ɛrɛ a?” (Mat 19:27) Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ ba e’ɛrɛ gbɛnɛ-edo pya butɔ bu yira. (Buū Maak 10:29, 30.) E Jɛhova nɛɛ alu Nɛɛbee loo pya butɔ bu edɔɔ̄ ama, eyira yii kɔ eyeree kpotɛ̄ pya a gbī etaāŋa ye bah. (Yɔɔ 9:10) Naa kɛɛrɛ pio nu o dap doo lo e’ɛrɛ yerebah a aabah Jɛhova lo edap tama sɔ̄ a bee kɔ o le aba ɔɔ.

NU O DAP DOO LO O KƐƐRƐ KƆ O LEE ABA ƆƆ

5. Pya amunu biī na a le bu ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova eyerebah a nɛ doo a?

5 Sere ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova gaa a yerebah nɛ doo. (Yɔɔ 55:22) Lo ama eyerebah a nɛ kɔ o muɛ kɔ oo lee aba ɔɔ. Ziī wuga nɛɛwa a sii iya dam a kura Carol  * lo lɔgɔ pya ye butɔ naale bu kaka bee kɔ: “Sɔ̄ m kɛɛrɛbu kɛ̄ Jɛhova eyerebah mɛ nɛ bu keekee taāŋa doo, a doo kɔ m muɛ kɔ mm le aba mm. E a doo kɔ m suā kɔ Jɛhova ekiisī lo eyerebah mɛ nɛ li deesī.”

6. Bu mɛ sīdee na 1 Pita 5:9, 10 yere mɛm loo pya a kɛɛrɛ kɔ ba lee aba aba a?

6 Naa kɛɛrɛ kɛ̄ Jɛhova aa yerebah nɛ pya i wuga ba kɛɛrɛ kɔ ba lee aba aba doo. (Buū 1 Pita 5:9, 10.) Ziī wuga nɛɛdam a kura Hiroshi lo aba ɛɛ bee le nɛɛ Ekeebee bu wa tɔ bu gbɛnɛ-edo zua bee kɔ: “I muɛ kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu bɔŋanaloo ɛrɛ taāŋa ba gaa tɛɛ̄ bu. Susuā kɔ dɛ̄dɛɛ̄ ii gaa piiga kɛ̄ i dap doo lo esitam nɛ Jɛhova eyere i mɛm loo lo a tɔɔ̄ i loo kɔ i lee aba ii bu bɔŋanaloo.”

7. Bu mɛ sīdee na kara a yerebah nɛ a?

7 Wee yere kara, buū Baibol sa si enɔānu dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. O ɛrɛ ekɔ taɛ kɛ̄ nu a tɔɔ̄ loo doo nɛ Jɛhova. (1 Pit 5:7) Massiel bee kɔ: “Ziī nu a bee mɛ yerebah nɛ kaāna kɔ m dap tama sɔ̄ a bee kɔ m le aba mm na yere kara nɛ Jɛhova aā taɛ bu na beenyiɛ.” Sɔ̄ zege wuga nɛɛwa ama bee biaɛfii lo etaāŋabah Jɛhova, a bee ye tɔɔ̄loo kɔ a lee aba ɛɛ nyɔɔbee pya ye butɔ naa gaa bee taāŋabah Jɛhova. “A bee lu kaāna Tɛ mɛ nɛ, sa m wee ye yere kara nɛ booboo sɔ̄ ziī ziī biradee, sa doo kɔ a suā kɛ̄ nu mɛ tɔɔ̄loo doo.”

Gbāgbaɛ̄tɔ̄ Baibol le pya kpa a dɛɛa nyɔɔ Baibol alu edā aba muɛ̄ eyerebah nɛ pya a kɛɛrɛ kɔ ba le e aba aba (Ɛp 8 barakpaɛ̄) *

8. Bu mɛ sīdee na būbuū Muɛ̄ Ue Bari sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ eyerebah a nɛ a?

8 Buū Muɛ̄ Ue Bari dɛ̄dɛɛ̄ dee, sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ pya dɔ a tɔgɛ dua wereloo Jɛhova a ɛrɛ kumaloo. Ziī wuga nɛɛwa a kura Bianca lo pya ye butɔ wee kɔ ue e’ɔɛ ye loo ye nɛ bee kɔ: “Būbuū sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ Baibol le pya nu a bee sira loo pya zooro Jɛhova ba ekpeasī dua kɛ̄tɔɔ̄ ama bee mɛ yerebah nɛ.” Pio pya Nɛɛ Kraist wee aa dɔ Kpa Kaɛ a wee nɛ egbɔ̄nyiɛ biea bee wa, doodoo Le-yɔɔ 27:10 le Aisaia 41:10. Pya dɔɔ̄na emɔna kɔ gbaɛ̄tɔ̄loo pya i kpa a wee lu enɔ bie enɔānu alu edā aba muɛ̄ lo alu eyere bu gāma sɔ̄ ba gaa kpɛ̄naloo enɔānu le sɔ̄ ba gaa buū Baibol edora kɔ ba aa kɛɛrɛ kɔ ba lee aba aba.

9. Sisi enɔānu edɔabiī a nɛ doodoo wa?

Piiga lo esi enɔānu eree sɔ̄ loo. Pya nu alu enɔ eyere a mɛm loo, sa o dap nage suāloo pya o wuga nɛɛdam le nɛɛwa leere. (Hib 10:24, 25) Massiel i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a bee kɔ: “Kereadoo kɛɛ wee mɛ bɔp gbɛnɛ, m bee piiga lo esi dɛ̄dɛɛ̄ enɔānu sa agara ebip. Lo ama yerebah mɛ nɛ kɔ m tɔɔ̄ waɛloo pya wuga a le bu bɔŋanaloo.”

10. E na anua alu nu a kuī lo eyii gbo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu bɔŋanaloo a?

10 Yii gbo pya Nɛɛ Kraist ba tɔɔ̄ agara. Gbī pya gbo a le bu bɔŋanaloo lo o dap nɔ nu aāloo, kere pya a naa lu o sīkoh ale bui doonu lu kee loo ziī. Baibol nyɛŋia i bu kɔ suānu “le lo pya a e’anna.” (Job 12:12) Pya nama nɛɛ dapnage nɔ gbɛnɛ-edo nu aāloo pya zege ba tɔɔ̄ agara. Jonatan bee nama Devid, mɛ lo ama naa bee wa kpaɛ̄ lɛɛ loo elu kaāna gbo. (1 Sam 18:1) Devid le Jonatan bee yerebah nɛ ziī lo esitam nɛ Jɛhova kaɛlɛɛ pya e’aga nu finiabah ba bee kpesī. (1 Sam 23:16-18) Ziī wuga nɛɛwa akura Irina lo aba ɛɛ lu nɛɛ Ekeebee wa butɔ bee kɔ: “Pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu bɔŋanaloo dap lu i tɛ le ka ale pya i wuga lu bu. Jɛhova dap wa tɛ̄maloo i nɛ nu a i bɛɛ̄.”

11. E na i doo lokwa i nyinia gbo agatɛ̄ a?

11 Naa wee aadee waɛ eyii aā gbo, eetɔɔ̄ na lo kɛɛ wee a bɔp. Ziī wuga nɛɛwa kɛɛ wee bɔp a kura Ratna lo a bee nɔ kaka ue kaɛlɛɛ gbanasī bee kɔ: “M bee suā kɔ m gbī yerebah le yerekpotɛ̄ a aabah pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa a le bu bɔŋanaloo.” A dap a agabah ekɔ kɛ̄ nu a tɔɔ̄loo doo nɛ dɔɔ̄na nɛɛ, mɛ dodoo wo edoo kɔ bui nyinia gbo a agatɛ̄. Pya o gbo gbī eyere a mɛm loo sa a yerekpotɛ̄, mɛ ba gbī kɔ o kɔ ue wa nɛ lokwa ba suā kɛ̄ edoo lo ama doo.

12. Tam zue ue yerebah i nɛ kɔ i dap yii le gbo doodoo wa?

12 Ziī sīdee a lee eera lo e’ɛrɛ le gbo na tɛ̄maloo enyɔɔnɛ pya dɔɔ̄na Nɛɛ Kraist si uwe zue ue. Carol i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a bee kɔ: “M e’ɛrɛ gbɛnɛ-edo le gbo tɛ̄maloo enyɔɔnɛ pya wuga nɛɛwa si uwe zue ue le tɛ̄maloo enyɔɔnɛ wa si pya dɔɔ̄na tam Buɛ̄-mɛnɛ. Bu pio zua lo, Jɛhova esua pya gbo ama mɛ yeābah nɛ.” Yii gbo pya Nɛɛ Kraist ba yira agɛrɛ na kaāna nu a lee eera a. Jɛhova su pya gbo ama a yeābah nɛ kɔ o dap be eebah pya o taāŋa, doodoo sɔ̄ o kɛɛrɛ kɔ o lee aba ɔɔ.—Kam 17:17.

YEREBAH NƐ PYA DƆƆ̄NA KƆ BA A SUĀ KƆ BA NUŪNAE I BUTƆ

13. Amunu toh na a le bee dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu bɔŋanaloo a?

13 Dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu bɔŋanaloo ɛrɛ toh a wa le bee lo eyii gbo sa yerebah doo kɔ lɔgɔ nɛɛ aa kɛɛrɛ kɔ a lee aba ɛɛ. (Jɔn 13:35) Ue i kɔ le dogo i doo dap yere mɛm loo pya dɔɔ̄na kaāna! Yere nukuādɛɛ̄ loo nu ziī wuga nɛɛwa bee kɔ ama: “Sɔ̄ m bee nɔ kaka, pya nɛɛ a le bu bɔŋanaloo bee lu pya na butɔ. Mm le ebee dap lu nɛɛ Ekeebee Jɛhova lo a naa bee le kɔ pya wuga bu bɔŋanaloo yerebah mɛ nɛ.” E na o dap doo lo eyerebah nɛ pya nɛɛ pya wa butɔ le aba naa gaa taāŋabah Jɛhova kɔ ba a suā kɔ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu bɔŋanaloo were wa loo a?

14. Bu mɛ sīdee na i dap doo kɔ i nyinia gbo a agatɛ̄ a?

14 Dasī yii gbo pya dɔɔ̄na nɛɛ. I dap su baɛbah suā pya aā nɛɛ alu bu i bɔŋanaloo. (Rom 15:7) Kerewo, naale aba e aadee wa kana muɛ̄ na i doo a. I ɛrɛ enyɔɔnɛ wa nyinia kaāna gbo ebiɛ̄. Nyɔɔwo tɔgɛ kɔ o ɛrɛe nia bu pya aā nɛɛ. Piiga lo edābeeloo nu ba gaa tɛɛ̄ bu, kerewo, o aa bip ebip edoo kɔ kɛɛ a bɔp wa. Dap agaloo pio nɛɛ ekɔ kɛ̄ nu wa tɔɔ̄loo doo, nyɔɔwo nwaɛ̄dɛɛ̄ lokwa oo wa su bah ekpo aā kɔ ba a kɔ nu ba naa gbī ekɔ. Taāwo, doo kɔ loo wa a sukɛ̄ tɛ̄maloo esu suānu wa bima ebip sa egerebu gbaɛ̄tɔ̄loo wa ture. Bu edoba, o dap wa bip kɛ̄ ba bee tɛɛ̄ doo yii bu kaka.

15. Bu mɛ sīdee na pya Nɛɛ Kraist a nyim tura dap yerebah nɛ pya dɔɔ̄na bu bɔŋanaloo a?

15 Dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu bɔŋanaloo ekiisī bu edɔɔ̄ lo a le pya Nɛɛ Kraist e’agaloo eetɔɔ̄ na lo pya kanɛɛ ɛrɛ wa taɛ bu. Melissa, a bee lu ekpɔā bu dee kaka tɛ̄mabah ye ka bee kɔ: “M tɔgɛ kaāna nia loo pya wuga nɛɛdam bu bɔŋanaloo lo ba eyerebah mɛ nɛ bu gbɛnɛ-edo zua sa le doodoo na tɛ. Ɛrɛgeba sɔ̄ m gbī ekɔ ue, m ɛrɛ nɛɛ ekɔ ue nɛ.” Nu bee tɔɔ̄nage loo zege wuga nɛɛdam a kura Mauricio doo wo sɔ̄ nɛɛ a wee ye nɔɛ̄ Baibol bee aabu kaka, e a kɔ: “Pya kanɛɛ bee mɛ kuūdɛɛ̄loo sa mɛ yerebah nɛ kaāna. Ba wee mɛ kɔ ue nɛ gbɛnɛkpo sɔ̄. Ba wee mɛ nyɔɔnɛ si uwe zue ue, mɛ nyɔɔnɛ ponia pya biī ba bee ɛrɛ aāloo wa enɔānu Baibol, sa mɛ nyɔɔnɛ nage bira bii laɛgɛloo.” Melissa le Mauricio bee kiisī lo esitam nɛ Jɛhova bu mmɛɛ̄ sɔ̄.

A ɛrɛge ziī nɛɛ a le o bɔŋanaloo lo o dap su sɔ̄ tɔma kpaɛ̄ sa ye tɔgɛ fɛgɛ dogo ni? (Ɛp 16-19 barakpaɛ̄) *

16-17. Bu pya amunu sīdee na i dap yerebah nɛ pya dɔɔ̄na a?

16 Yerebah bu sīdee alu emɔmadɛɛ̄. (Gal 6:10) Leo a bee si tam zue ue aā ziī edo yii ziī kɛ̄ a binia aaloo pya ye butɔ bee kɔ: “Gbɛnɛkpo sɔ̄, aba nu a bɔloo edoo na tɔgɛ fɛgɛ dogo kumaloo nɛɛ taɛ sɔ̄ a bɔloo. M nyɛŋiabu ziī dee bugia siranu bee mɛ siraloo bie bu fah. Lɛɛ m gae ina tɔ, loo mɛ e’ɔa. Mɛ sɔ̄ a esaa, ziī dam le wa bee mɛ kue kɔ m lu wa tɔ loo nuede. Mm dapna nyɛŋiabu nu i bee de, mɛ m nyɛŋiabu kɔ ba bee fɛɛrɛloo mɛ gbaɛ̄tɔ̄. E bu kpɛdumɛ, loo mɛ bee sukɛ̄ kaāna!”

17 Dɛ̄dɛɛ̄ ii wee ɛrɛ ekpeloo loo zɔ̄zɔ̄ŋia pya Nɛɛ Kraist, doodoo asɛmbli le kɔnvɛnsɔn, e nu anua na bee i wee su sɔ̄ tɔ̄ma kpaɛ̄ pya dɔɔ̄na, wa nyɔɔnɛ kɔnia nu akiiloo nu i gaa bee nɔ bie lo asɛmbli le kɔnvɛnsɔn. Kerewo, Carol a bee lu ekue bee tua sɔ̄ a bee kɔ: “Wee bee kɔ m le aba mm sɔ̄ m le asɛmbli le kɔnvɛnsɔn.” E na anua a? A kɔ: “Kere m le yɛɛ gbɛnɛ-edo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa, m muɛ kɔ dɛ̄dɛɛ̄ aba le kpaɛ̄ pya wa butɔ. Nyɔɔwo, sɔ̄ m wa muɛ, m sikɛ̄ agɛrɛbah kɛɛrɛ kɔ m le aba mm.” Wee agaloo pio nɛɛ esi Asɛmbli ale kɔnvɛnsɔn sɔ̄ wa dam ale wa wa u sah. O suāloo ziī nɛɛ a gaa tɛɛ̄ bu dua taāŋa ama ni? Lo a le wo, elee o ye kue kɔ a nyɔɔnɛ a si dɔɔ̄na zɔ̄zɔ̄ŋia pya Nɛɛ Kraist elu esikɛ̄ ɛrɛ gbaāloo pya o butɔ.

18. Bu mɛ sīdee na i dap su ue a le bu 2 Pya Kɔrint 6:11-13 yere bu dogo sɔ̄ i gaa aara saanɛɛ a?

18 Su sɔ̄ wa tɔ̄ma kpaɛ̄. Piiga lo ekue keekee pya wuga sɔ̄ o ɛrɛ doonu, eetɔɔ̄ na pya wuga a bee kɔ ba tɔɔ̄ aba aba. I gbī edoo kɔ ‘i beenyiɛ a bɛɛasī,’ eetɔɔ̄ na kiiloo pya nɛɛ a bee kɔ ba le aba aba. (Buū 2 Pya Kɔrint 6:11-13.) Melissa i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a bee kɔ: “Bu i wee ɛɛ kaāna sɔ̄ pya i gbo i kue kɔ i ina wa tɔ ale bee ba kɔ i nyɔɔnɛ wa si kiā.” A ɛrɛge ziī nɛɛ a le bu o bɔŋanaloo o dap aara saanɛɛ ni?

19. Mɛ sɔ̄ na edɔbiī nɛ pya le ii gbaa le bu yira lo i su sɔ̄ wa tɔ̄ma kpaɛ̄ a?

19 A ɛrɛ sɔ̄ pya le ii le bu aba yira wee su sɔ̄ tɔma kpaɛ̄ ziī bu ɛɛbu. Dap agabah pio aba etɔɔ̄ kpaɛ̄ pya wa manamana sɔ̄ ba aa de zua. Pio nɛɛ dap le bu gbɛnɛ ekiɛ̄nu sɔ̄ elua taɛ dee nɛɛ ba wereloo bee u. Sɔ̄ i piiga lo esu sɔ̄ tɔma kpaɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba gaa kpesī taāŋa, i tɔgɛ wa kɔ i gbī nu “elee [wa] loo.”—Fil 2:20.

20. Bu mɛ sīdee na pya ue Jizɔs a le bu kpa Matiu 12:48-50 i yerebah nɛ sɔ̄ i le aba ii a?

20 A ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu a dap doo kɔ ziī Nɛɛ Kraist a kɛɛrɛ kɔ a le e aba ɛɛ pio sɔ̄. Kerewo, ii le e’ibere kɔ Jɛhova suā kɛ̄ nu i tɔɔ̄loo doo. Gbɛnɛkpo sɔ̄ a nɛ i nu a i bɛɛ̄ tɛ̄maloo pya i wuga ba lu Nɛɛ Kraist. (Buū Matiu 12:48-50.) Bu aba lo sīdee, i tɔgɛ doo yaa loo nɔɔnɔɔnu Jɛhova sɔ̄ i doo kuma kɛ̄ i dap doo lo eyerekpotɛ̄ pya i wuga bu yira. Kaɛlɛɛ kɛ̄ loo i ɔ doo pio sɔ̄, ii le aba ii nyɔnɛbee Jɛhova le i loo dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄!

YƆƆ 46 I Doo A Yaa, A Jɛhova

^ bar. 5 A ɛrɛge sɔ̄ a wee bee kɔ o le aba ɔɔ ni? Lo a le doo wo, suā kɔ Jɛhova suā nu o gaa tɛɛ̄ bu sa a le ekpɛnaloo eyerebah a nɛ bu sīdee alu ebɛɛ̄. Bu ekobee ue ama, i gaa le kɔ nu o dap doo lo ebe eebah sɔ̄ a bee kɔ o le aba ɔɔ. I nɔnage kɛ̄ o dap yere mɛm loo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa lo ba kɛɛrɛ kɔ ba lee aba aba doo.

^ bar. 5 Pio bee ama elua enyaana.

^ bar. 60 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī wuga nɛɛdam ye wa e’ua a gaa gbaɛ̄tɔ̄loo Baibol alu edā aba muɛ̄ le kpa esu nɔānu.

^ bar. 62 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī wuga nɛɛdam le ye nwiīnɛɛwa ina loo ziī wuga nɛɛdam e’ana a le bu wa bɔŋanaloo sa ye tɔgɛ fɛgɛ dogo loo.