1. Mesoriẹ idibo i Jehova ina sabu mwuomarhọ ọkezẹko?

BUEBUN ọwan e mwuomarhọ ọkezẹko. Harẹn ezẹko, erhirhiẹ na o vwo jirẹ-ẹ. Harẹn awọrọ, aye ina sabu mwuomarhọ ọke jijiri. Ana sabu mwuomarhọ dedevwo a ha uvwre ihworho. Ọ bẹn ihworho ezẹko ine mwu igbehian uvuẹn ukoko ọkpokpọ. Awọrọ i nẹ ekrun rọ kpẹnkpẹnren rhe, ọrẹn aye ina sabu mwuomarhọ ọke aye i rha kwa nẹ ekete ekrun aye i havwọ. Ọrẹn, awọrọ e ji mwuomarhọ fọkiẹ ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen ro hwuru. Habaye, Ilele Kristi ezẹko, maido eri yono urhomẹmro na obọ, ina sabu rhirhiẹ ye kologho ọke ihworho ekrun ọrhẹ igbehian aye ri vwa ga i Jehova i rha tiẹn aye yanghene kparehaso aye.

2. Enọ ego ya na kpahenrhọ?

² Jehova o rheri jeghwai vwẹruọ kemru kemru ro sekpahen ọwan. Ọke erhe mwuomarhọ, o rhe erhirhiẹ ọwan, ọ ji guọlọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ erhirhiẹ na kparobọ. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan? Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn oma ọwan? Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn imizu ukoko na re mwuomarhọ? Jenẹ a mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana.

3. Marhẹ i Jehova o ru dje ọdamẹ phia rẹn Elijah?

³ Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ihworho ra ga ye. Ọye ọ kẹrẹ owuowọnwan, o rhe ọke ẹhẹn ọwan orho seriotọre. (Ps. 145:18, 19) Roro kpahen ọdamẹ okokodo ri Jehova o dje rẹn ọmẹraro Elijah. Elijah o nyerẹnren uvwre ọke ọgbogbanhon uvuẹn ikuegbe emọ Israel. Uvwre ọke  ọrana, a ha oja re idibo i Jehova omamọ, habaye evwreghrẹn i Jehova na guọlọ vi kpe Elijah. (1 Ki. 19:1, 2) Elijah o ji roro taghene ọye ọvo yẹ ọmẹraro rọ hẹrhẹre rọ ga i Jehova. (1 Ki. 19:10) Jehova nọ ha userhumu rẹn Elijah ogege. Jehova no dje ọmakashe vwe ọmẹraro Ọnẹyen, nọ yẹ ye imwẹro taghene orhiẹ ọye ọvo yọ havwiẹ-ẹ—taghene o ji vwo emọ Israel buebun ra ga i Jehova!—1 Ki. 19:5, 18.

4. Marhẹ Mark 10:29, 30 o ru dje ọdamẹ i Jehova o vwo kpahen idibo yi rẹ ihworho ekrun aye i sẹrerhumuji phia?

⁴ Jehova o rheri taghene ọke re brorhiẹn ra na ga ye, ọwan ezẹko i sẹrerhumuji ekwakwa buebun. Ọrana ọnọ sabu rhiẹ obẹhatua ihworho ekrun ọrhẹ igbehian ọwan ri vwa ga i Jehova. Ọkezẹko fọkime o brudu, ọnyikọ Peter nọ nọ i Jesu uvwre ọke owu: “Ame i nyaji ekwakwa ephian vwo ne, nẹ ame i nyaleluo, ni me yẹ ame ine vwo?” (Matt. 19:27) Jesu nọ yẹ idibo yi imwẹro taghene aye ine vwo ekrun uvuẹn ukoko na. (Se Mark 10:29, 30.) Habaye, Jehova ro rhiẹ Urhomu rẹn ukoko na, o veri taghene ọnọ ha userhumu rẹn ihworho ri guọlọ ga ye. (Ps. 9:10) Roro kpahen ekwakwa ezẹko wu na sabu ru ne wu mẹrẹn userhumu i Jehova ọke wa rha wọnrọn haso erhirhiẹ omemwurhọ.

5. Erere ego wu na mẹrẹn ọke wu rha tẹnrovi oborẹ i Jehova o ru hẹrote owẹwẹ?

⁵ Roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu wẹn lele. (Ps. 55:22) Ọnana ọnọ ha userhumu wẹn sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen erhirhiẹ ọnọ. Omizu ọmase owu rọ vwọ ji rọnmọ, re se Carol, * rẹ ekruien i vwa ha ukoko na ọrhọ ta: “Ọke mie roro kodo kpahen oborẹ i Jehova o ru hobọtua mẹ uvuẹn erhirhiẹ edamuni, ọ ghini ha userhumu mẹ rhe taghene orhiẹ omẹmẹ ọvo yi havwiẹ-ẹ. Habaye, ọ ji yẹ mẹ imwẹro taghene Jehova ọnọ rhọ ha userhumu mẹ obaro na.”

6. Marhẹ 1 Peter 5:9, 10 ono ru ha userhumu rẹn eri mwuomarhọ?

⁶ Roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ha  userhumu rẹn imizu ukoko na re mwuomarhọ. (Se 1 Peter 5:9, 10.) Hiroshi, ro rhiẹ omizu ọhworhare rẹ ọye ọvo o rhiẹ Oseri Jehova uvuẹn ekruien, ọrhọ ta: “Uvuẹn ukoko na, ọ phẹrẹ wu na mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho ephian i vwo ebẹnbẹn. Fọkime e rheri taghene ọwan ephian a damoma ga i Jehova, ọrana nọ sabu ha userhumu rẹn otu ame rẹ ame ọvo i ha urhomẹmro na.”

7. Marhẹ ẹrhomo o ru ha userhumu wẹn?

⁷ Nẹrhomo, se i Baibol na, ji riẹ uyono ukoko ọke ephian. Ọnana o ji surhobọmwu ọrẹ a ta rẹn Jehova oborẹ ọ ha ẹhẹn ọwan. (1 Pet. 5:7) Massiel, omizu ọmase ro rhiẹ uphuphẹn rọ havwọ kologho ọke ro brorhiẹn taghene ọnọ ga i Jehova, ọrhọ ta, “Emru owu rọ ha userhumu mẹ nyerẹn ghele erhirhiẹ omemwurhọ mẹ, yẹ ọrẹ mia nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian. Ọye ghini obọdẹn Ọsẹ ha mẹ, ni mia ji nẹrhomo vwe yi ọgbọ buebun kẹdẹkẹdẹ, ji ta riẹn oborẹ ọ ha ẹhẹn mẹ.”

8. Marhẹ isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo o ru ha userhumu wẹn?

⁸ Se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, roro kodo kpahen iyẹnrẹn ri dje kpahen ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahuọn. Bianca, ro rhiẹ omizu ọmase ro diẹn erharhere ẹmro rẹ ihworho ekruien a ta riẹn, ọrhọ ta: “Ọke mie se ji roro kodo kpahen iyẹnrẹn i Baibol sansan kugbe ikuegbe akpenyerẹn idibo i Jehova, ri rhiẹromẹrẹn aruẹ erhirhiẹ erana, i ha userhumu mẹ omamọ.” Imizu ezẹko i yono ekete i Baibol ezẹko ra yẹ ọwan urhebro rhẹ urhomu, jerẹ Psalm 27:10 ọrhẹ Isaiah 41:10. Awọrọ i mẹrẹnvwrurhe taghene ọke aye arha kerhọ ikpekporo ọbe re ruẹ uyono, ọke aye e mwuegbe rhẹ uyono ukoko yanghene ruẹ isese i Baibol omobọ, nọ ha userhumu rẹn aye je mwuomarhọ phan.

9. Marhẹ uyono ukoko ẹnya o ru ha userhumu wẹn?

⁹ Damoma riẹ uyono ukoko ọke ephian. Wu na mẹrẹn erere nẹ uyono na, habaye, wu ne ji rhe imizu ukoko na rhọ. (Heb. 10:24, 25) Massiel, ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Dedevwo mia zofa omamọ, ọrẹn mi brorhiẹn mi ne riẹ uyono ukoko na ephian ji kpahenrhọ onọ. Ọnana nọ ha userhumu mẹ tikẹrẹ imizu na omamọ.”

10. Mesoriẹ ọ ghanren ne mwu igbehian rhẹ imizu uvuẹn ukoko na?

¹⁰ Vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na. Guọlọ igbehian uvuẹn ukoko na wu na sabu yono mie, tobọ te erẹ ẹgbukpe ọrhẹ ekete aye i nurhe ọ vẹnẹ ọnọ. Baibol na ọ karorhọ ọwan taghene ẹghwanren “ọ ha uvwre ihworho ri kpako  ne.” (Job 12:12) Eri kpako ne, ina ji sabu yono mie imizu ri rhiẹ iphuphẹn. Jonathan ọ ha ẹgbukpe buebun djerhi David, ọren ọrana ọ lẹrhẹ aye je rhiẹ ugbehia-an. (1 Sam. 18:1) David ọrhẹ Jonathan i ha userhumu rẹn omoma aye ga i Jehova udabọ ebẹnbẹn egbogbanhon. (1 Sam. 23:16-18) Irina, omizu ọmase ọye ọvo o rhiẹ Oseri Jehova uvuẹn ekruien, ọrhọ ta, “Imizu ukoko na ina ghini sabu rhiẹ izu ọrhẹ imizu ọwan. Jehova ọnọ sabu ha aye ha userhumu rẹn ọwan.”

11. Me ye ne vi ru na sabu vwo obọdẹn igbehian ri kpẹnkpẹnren?

¹¹ Ọkezẹko ọ vwọ phẹrẹ re ne mwu igbehian ekpokpọ-ọ, maido orhianẹ wa zofa. Ratna, ro rhiẹ omizu ọmase rọ zofa, ro yono urhomẹmro na udabọ ẹkparehaso, ọrhọ ta, “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi guọlọ userhumu ọrhẹ obẹhatua imizu ukoko na.” Ọnọ sabu bẹn wu na ta rẹn ọwọrọ kpahen obẹnbẹn wu vwori, ọrẹn wu rha ta oborẹ ọ ha ẹhọn rẹn ohworho, ọravwọ ọnọ sabu rhiẹ obọdẹn ugbehian wu vwori. Igbehian enọ i guọlọ ha urhebro ọrhẹ userhumu wẹn, ọrẹn aye i guọlọre taghene wu ta rẹn aye oborẹ aye ine ruie lele.

12. Marhẹ owian aghwoghwo na ono ru lẹrhe ọwan vwo omamọ igbehian?

¹² Izede owu ene ru mwu igbehian yẹ ọrẹ ene vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhẹ imizu erọrọ. Carol, ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Mi vwo omamọ igbehian buebun ne, fọkime mia ghwọghọ ọke kugbe rhẹ imizu emẹse erọrọ uvuẹn aghwoghwo na ọrhẹ owian Uvie na erọrọ. Jehova ọ ha userhumu mẹ uvwre ẹgbukpe buebun rhe ne fọkiẹ igbehian enana.” Omamọ emru re ne mwu igbehian rhẹ imizu ukoko na. Jehova ọ ha aruẹ igbehian enana ha userhumu rẹn ọwan ọke ẹhẹn ọwan orho seriotọre, jerẹ ọke re mwuomarhọ.—Prov. 17:17.

13. Owian ọgo yẹ imizu ukoko na ephian i vwori?

¹³ Imizu ephian uvuẹn ukoko na i vwo owian aye ine ruo, nẹ ukoko na o rhiẹ ekete re dje ẹguọlọ phia, ro ji vwo ufuoma, nẹ ohworho owuorowu o jo mwuomarhọ. (John 13:35) Oborẹ a ta ji ruẹ, ọnọ sabu ha urhebro rẹn awọrọ! Djokarhọ oborẹ omizu ọmase owu ọ tare: “Ọke mie rhe urhomẹmro na ne, imizu ukoko na ni rhiẹ ekrun mẹ. Manẹ mi vwa sabu rhiẹ Oseri Jehova vabọ userhumu aye-e.” Me wu na sabu ru ne wu ha userhumu rẹn imizu aye ọvo i ha ukoko na, nẹ aye i rhe taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye?

14. Me wu na sabu ru ne wu mwu igbehian rhẹ eri rhiẹ ukoko na obọ?

¹⁴ Kpare idjaghwẹ wu ne mwu ugbehian. Wu na sabu tonrhọ nyoma wu ne dede eri rhiẹ ukoko na obọ sasasa. (Rom. 15:7) Ọrẹn, a guọlọ ru vrẹn ọrẹ ana ghwai mroma aye sasasa. Ọwan i guọlọ ha aye mwu igbehian. Omarana, vwo iruemru esiri, ji djephia taghene wu vwo ọdamẹ kpahen eri rhiẹ ukoko na obọ. Dedevwo wu nọ enọ ri na lẹrhẹ ofa ro aye-e, ọrẹn damoma vwẹruọ erhirhiẹ aye i havwọ. Ọnọ sabu bẹn ezẹko ina ta oborẹ ọ ha ẹhẹn aye, omarana wu vwa gba aye tẹmro-o. Ukpomaran, ha ona nọ aye enọ jeghwai vwo erhionrin kerhọ ẹkpahenrhọ aye. Jerẹ udje, wu na sabu nọ aye oborẹ aye i ru rhe urhomẹmro na.

15. Marhẹ Ilele Kristi ri te edje ne ine ru ha userhumu rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na?

¹⁵ Imizu ephian uvuẹn ukoko na ine ru  riarorhọ ọke imizu ri te edje ne uvuẹn ukoko na, maido ekpako na i rhe vwo ọdamẹ kpahen aye. Melissa, rẹ izie o yonirien ghwanren uvuẹn urhomẹmro na, ọrhọ ta: “Oma ọ merhen mẹ kpahen imizu ehworhare uvuẹn ukoko na, ri rhiẹ esẹ ha mẹ uvwre ẹgbukpe buebun rhe na. Ọke mi rha guọlọ ohworho mi na tẹmro riẹn, mi vwo ohworho rọ nọ kerhọ mẹ.” Mauricio, idama ro mwuomarhọ ọke omizu ro yonirien o nẹ ukoko na, ọrhọ ta: “Ọdamẹ omobọ ekpako ukoko na i dje mẹ, ọ ha userhumu mẹ omamọ. Aye a tẹmro mẹ ọke ephian. Aye e leli mẹ wian uvuẹn aghwoghwo na, ta mẹ kpahen oborẹ aye i yono nẹ isese i Baibol omobọ aye, aye a ji tobọ leli mẹ fa ibọru.” Melissa ọrhẹ Mauricio a ga i Jehova ọke vuọnvuọn.

16-17. Izede re rhiẹromẹrẹn ego ene ru sabu ha userhumu rẹn awọrọ?

¹⁶ Ha userhumu re rhiẹromẹrẹn phia. (Gal. 6:10) Leo, rọ wian owian imishọnari uvuẹn ẹkwotọre ro serabọ nẹ ekete ekruien i havwọ, ọrhọ ta, “Ọgbọ buebun oborẹ wu mai guọlọ yẹ uruemru esiri uvuẹn ọke ro serhọ. Mi karorhọ ẹdẹ owu mie vwo asidẹti. Ọke mie te oghwa, oma ọ bẹnren mẹ ne omamọ. Ọrẹn, esa ọrhẹ ane owu ni ha use mẹ ya riẹ emaren uvuẹn oghwa aye. Mia karorhọ oborẹ ame i rere-e, ọrẹn mi karorhọ taghene aye i dabu kerhọ mẹ. Obẹtaye, oma mẹ nọ sasare!”

¹⁷ Ọwan ephian a riamerhen ẹkwaphiẹrhotọre ukoko na, jerẹ emẹvwa okinhariẹ rhẹ emẹvwa eduado, fọkime ọwan a ghwọghọ ọke kugbe rhẹ awọrọ ta kpahen ẹkwaphiẹrhotọre na. Ọrẹn, Carol ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta, “Mie mwuomarhọ omamọ ọke mi rha ha uvuẹn emẹvwa okinhariẹ ọrhẹ emẹvwa eduado.” Mesoriẹ? Ọrhọ ta: “Dedevwo mi ha uvwre imizu ukoko na buebun, ọgbọ buebun aye i siyẹ kugbe rhẹ ekrun aye. Ọke mia rha mẹrẹn aye omaran, ni mie mwuomarhọ.” Ọ bẹn awọrọ ine riẹ omẹvwa ọduado yanghene omẹvwa okinhariẹ ọke ukaro, ọke esa yanghene ane aye orho hwu. Wu rhe omizu rọ dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ enana? Ono rhomu wu rha ha use riẹn nọ homaba ekrun ọnọ uvuẹn omẹvwa ọrọrọ re ne ru kugbe.

18. Marhẹ wu ne ru ha 2 Corinthians 6:11-13 ruiruo ọke we rhe lele imizu ghwọghọ ọke kugbe?

 ¹⁸ Ghwọghọ ọke kugbe. Damoma ghwọghọ ọke kugbe rhẹ imizu sansan, maido eri havwiẹ kologho. Ọwan i guọlọ “rhie ọmudu [ọwan] firhọ,” maido harẹn aruẹ imizu erana. (Se 2 Corinthians 6:11-13.) Melissa ra hunute vrẹn ne ọrhọ ta, “Oma ọ merhen ame omamọ ọke imizu na i rha ha use rẹn ame homaba ekrun aye riẹ onya kugbe. O vwo ohworho uvuẹn ukoko wu havwọ wu na sabu ghwọghọ ọke kugbe?

19. Ọkiọgo ya na sabu ghwọghọ ọke kugbe rhẹ imizu ukoko na?

¹⁹ Ono vwo ọke oma ọnọ dabu merhen imizu ukoko na, orhianẹ e lelirẹ aye ghwọghọ ọke kugbe. Ọnọ sabu bẹn ezẹko ine lele ihworho ekrun aye ri vwe rhiẹ Iseri Jehova ru kugbe, maido ọke aye a riorẹ. Awọrọ ina sabu mwuomarhọ omamọ uvuẹn ẹdẹ ezẹko, jerẹ ẹkarorhọ ẹdẹ ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen o hwu. Ọke arha ghwọghọ ọke kugbe rhẹ imizu ukoko na re rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn enana, ne djephia taghene a ‘dabu vwo ọdamẹ’ kpahen aye.—Phil. 2:20.

20. Marhẹ ẹmro i Jesu ri ha Matthew 12:48-50 ine ru ha userhumu rẹn ọwan ọke erhe mwuomarhọ?

²⁰ O vwo ekwakwa buebun ri na sabu lẹrhẹ Olele Kristi mwuomarhọ. Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene Jehova o rhe iroro ọwan. Ọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre, ọgbọ buebun nyoma imizu ukoko na. (Se Matthew 12:48-50.) Omarana, ene dje ọdaremẹro ọwan phia rẹn Jehova fọkiẹ oborẹ ọ yẹre ọwan, ọke arha damoma hobọtua imizu ukoko na. O toro oborẹ erhirhiẹ ọwan ọ havwọ-ọ, orhiẹ ọwan ọvo yi havwiẹ-ẹ, Jehova ọrhẹ ọwan i havwiẹ ọke ephian!